Vaaru poia to Yesu Krisi tau Markus iboode
Mak—Mark
1
Ŋeer rughuzaaŋa Yoan igharaat eez pa Yesu Krisi
(Mt 3:1-12; Lu 3:1-18; Yo 1:19-28)
1-2 Ene vaaru poia to Yesu Krisi, i Maaron Naatu. Saveeŋa tau imuuŋ, ene vene: Uraat tooni iburig itaghon Maaron aliiŋa tau propet Isaia ivotia ve tiboode na. Isaav ighe:
“Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo.
I pale ivotia aliŋag pa tamtamon ve igharaat eez payo. * Mal 3:1; Mt 11:10; Lu 7:27
Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe:
‘Agharaat eez pa Ŋeer Tiina!
Apaduduŋai eez pani le iduduuŋ.’ ” * Is 57:14; Yo 1:23
Saveeŋ tane ighur anooŋa izaa to ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Pasaa, i ila ivot nugh ŋginaaŋa, ve ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ighe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pa Maaron ve tigham yaa. Leso Maaron ireu sosor toozi. * Mbaŋ 13:24, 19:4
Eval tiina to taan sirivu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisov timeke tilala tooni izi yaa Yordan, ve tivovotia sosor toozi ila tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe.
Yoan inonogh ghi pa uuli tau tigharaata pa kamel ooro, ve ipuus ŋgaali pa puus tau tigharaata pa ŋgai uuli. * Yoan inonogh ghi imin muuŋ propet Ilia inonogh ghi. Ŋgar tooni tane, ene imin ilaal pani ighe i pale igham uraat siriv imin Ilia.
Ve ighanghan siis, ve ighunghun tok suuru. * 2King 1:8
I ivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene ighe: “Ŋeer ee aat ilam murei payau. I tapiri tiina. Iliiv ghau kat. Uraat sorok imin naput agheg pani ve napool waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani ne mako. * Mbaŋ 13:25
Yau narughuuz gham pa yaa. Eemon i pale igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.” * Mbaŋ 2:4, 11:16
Yesu igham yaa
(Mt 3:13-17; Lu 3:21-22)
Saawe tana, Yesu ipul nugh Nasaret tau igheen taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi yaa Yordan, ve Yoan irughuuza ta sewe. 10 Yesu ipul yaa ve izaa, ve saawe duduuŋ tana, maata izala le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izilam imin mbuun, ve izala paavo.
11 Ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natug yo. Yau lolog igheen tsio, ve yo ugham ghau lolog poia kat.” * Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 12:18; Mk 9:7
Sadan itoov Yesu
(Mt 4:1-11; Lu 4:1-13)
12 Yesu igham yaa le isov, ve rekia mon Maaron Avuvu ipaburigini gha ipul yaa Yordan, ve ila ivot nugh ŋginaaŋa. 13 I ileep ta sewe tomania gabua to su irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, Sadan itovtoova. Eemon yes aŋela tilepleep tomania ve tiuluule. Yesu ileep izi nugh ŋginaaŋa ve Ŋeer Saghati itovtoova imin muuŋ Adam ileep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemon Yesu itap ve igham ŋgar saghati eta mako. * Gnp 2:19–3:7; Mbo 91:11+; 1Kor 15:47
Yesu ipaburigin uraat tooni izi Galilaia
(Mt 4:12-17; Lu 4:14-15)
14 Yoan ighamgham uraat tooni, le tikisi ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ra Yesu ila ivot taan sirivu to Galilaia muul, ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia to Maaron. 15 I isavsaav pa tamtamon ighe: “Alooŋ! Saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa. Apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila vaaru poia!” * Mt 3:2; Ga 4:4
Yesu ipoi tamtamon paaŋ timin mbiwa tooni
(Mt 4:18-22; Lu 5:1-11)
16 Saawe ee, Yesu ilaghlaagh taghon nari to yaa naliu Galilaia, ve ighita zeran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Ee, eeza Simon, ve ite eeza Andreas. I Simon taazi. 17 Yesu isaav ila pazi ighe: “Ai, yamru alam ataghon ghau. Leso natotoi eez to ghamuuŋ tamtamon payam.” 18 Rekia mon yesuru tipul puugh toozi izi ileple, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila.
19 Tilaghlaagh tila rig, ve Yesu ighita Zebedi natŋa ru, Yakobus ve Yoan, tilepleep izala waaŋ ve tiyaim puugh toozi. 20 Yesu rekia mon isaav ila pazi ighe tilam titaghoni. Tauvene yesuru paam tipul tamazi tomania uraata tooni tileep izala waaŋ, ve tila titaghon Yesu gha yesŋa tila.
Yesu iziir avuvu saghati pa ŋeer ee
(Lu 4:31-37)
21 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Kapernaum, ve tileep ta sewe le umbom patabuyaaŋ ivot. Ra Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. 22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, i ipaduduuŋ tamtamon imin zeran ŋgara siriv to tutuuŋ mako. Saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene. * Mt 7:28+
23 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani zi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: 24 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.” * Mt 8:29; Mk 15:39; Yems 2:19
25 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai, yo uneneeŋ. Upuli ve ughau ula!” 26 I isaav tauvene, ve avuvu saghati ivatoki ŋeer tawe, iyak saghat, ve ipuli ve ila. * Mk 9:26
27 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ene gabua mindai? Ene ŋgar paaghu ee. Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi paam tileep ila i saamba. Pasaa, i isaav ariaaŋ pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighaughau tila.” 28 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan rekia mon le irau taan sirivu to Galilaia.
Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rauliva
(Mt 8:14-15; Lu 4:38-39)
29-30 Yesu ipul rumei tana, ve yesŋa Yakobus gha Yoan malmalizi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum toozi. Tiloŋ tila ruum loolo, ve tipaes pa Yesu tighe Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes gha ighengheen we. 31 Tauvene Yesu ila ikis olman tinazi niima, ve iiti iburig, le moroghooŋ tooni isov. Ra olman tinazi ila igharaat lezi aniiŋ.
Yesu igharaat moroghooŋa katini
(Mt 8:16-17; Lu 4:40-41)
32 Tilepleep le ravrav izi gha aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau timorooŋ, ma avuvu sasaghati tizeev zi na tila to Yesu, leso iuul zi. 33 Nugh tawe tamtamona tisov tila tirou izi ruum tau Yesu ileep pani na naagho.
34 Yesu igharaat tamtamon katini pa moroghooŋ toozi maata maata, ve iziir avuvu sasaghati naol pazi paam. Avuvu sasaghati tawe tiwataghi wa. Tauvene i iŋgalsekin zi ighe tisavia saveeŋ eta sov. * Mk 1:24, 3:11+
Yesu igham uraat izi nugh siriv to Galilaia
(Lu 4:42-44)
35 Mboŋoozo, ndoroome geeg, ve Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee. Ra zigani ileep ta sewe ve isuŋ. * Mbo 5:3; Mt 14:23; Mk 6:46
36 Eemon Simon tomania zeetŋa siriv tila tiilo. 37 Tila tindeeŋa, ve tipaes pani tighe: “Eval tiina tiliil ghom we!”
38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Iit aat tala pa nugh siriv tau tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ pazi paam. Pasaa, yau nalam pa uraat tane.” 39 Tauta Yesu ilaagh irau nugh nugh to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve izirziir avuvu sasaghati gha tighaughau pa tamtamon.
Yesu igharaat ŋeer ee tau mbotmboot kolekole ighamu
(Mt 8:1-4; Lu 5:12-16)
40 Ŋeer ee, kolekole ighamu. Isaav ighe kolekole igham tamtamon eta, ene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ tooni ipoona pa zeetŋa ve Maaron paam. I irau igharau tamtamon eta mako, ve irau iloŋ ila Rumei Tiina pa suŋuuŋ mako.
I iŋarui Yesu ila, iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: “Isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia ve ugham ghau naŋgalaaŋ ila Maaron maata.”
41 Yesu loolo isaghatini, tauvene niima ila ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia, yau aat nauul ghom. Aiyo, tinim poia ve uŋgalaaŋ!” 42 I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia. 43-44 Ra Yesu imbaaŋo ila ve isaav ariaaŋ pani ighe: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Eemon usavia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov. Malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.” * Wkp 14:1+
45 Eemon ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa mako. I ila ve ipaesia gabua tau ivot pani na vaaru pa eval tiina. Tauvene Yesu irau ilaagh ila tamtamon matazi muul mako, ve iloŋ ila nugh eta mako. Zigani ilepleep izi nugh ŋginaaŋa. Eemon tamtamon to nugh nugh tilala tooni.

*1:1-2: Mal 3:1; Mt 11:10; Lu 7:27

*1:3: Is 57:14; Yo 1:23

*1:4: Mbaŋ 13:24, 19:4

*1:6: Yoan inonogh ghi imin muuŋ propet Ilia inonogh ghi. Ŋgar tooni tane, ene imin ilaal pani ighe i pale igham uraat siriv imin Ilia.

*1:6: 2King 1:8

*1:7: Mbaŋ 13:25

*1:8: Mbaŋ 2:4, 11:16

*1:11: Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 12:18; Mk 9:7

1:13: Yesu ileep izi nugh ŋginaaŋa ve Ŋeer Saghati itovtoova imin muuŋ Adam ileep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemon Yesu itap ve igham ŋgar saghati eta mako.

*1:13: Gnp 2:193:7; Mbo 91:11+; 1Kor 15:47

*1:15: Mt 3:2; Ga 4:4

*1:22: Mt 7:28+

*1:24: Mt 8:29; Mk 15:39; Yems 2:19

*1:26: Mk 9:26

*1:34: Mk 1:24, 3:11+

*1:35: Mbo 5:3; Mt 14:23; Mk 6:46

1:40: Isaav ighe kolekole igham tamtamon eta, ene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ tooni ipoona pa zeetŋa ve Maaron paam. I irau igharau tamtamon eta mako, ve irau iloŋ ila Rumei Tiina pa suŋuuŋ mako.

*1:43-44: Wkp 14:1+