SEMANE PEANGAMO
Mateyu, Mako, LLuku, Jono Keme, Onone Toringi Bokuma
Aku Bokumanga Ungu-Pulu Mare
Yesusinga semanemondo “semane peangamo” nilimulumunga ungu-pulumu Mako 1:1 molemo. Ye kisene Yesusi mana mania omba molopale sepa andopa molorumu mele semanemo bokuna toringi. ‘Makone boku se u torumu. Mateyu LLukutolone pe bokutolo toringili. Jonone paa pe boku torumu.’ ningu pilielemele. Makone torumu bokumu ponjili mele, Mateyu LLukutolone toringili bokutolo sulu mele. Kanu boku yopokonga semane kinia ungu kinia molemo mele selu-sipamo. Aku-na-kolo Jonone konopuni pilipale bokuna torumu mele lupa. Yuni torumu bokuna semane molemomo sika Yesusinga semanemola na-kolo ye yopokone semane awisili toringima yuni naa topa, Yesusini nirimu ungu awisili Jono yuni mindi torumu, ye yopokone naa toringi. Ye kise aku-pokone bokuma walu naa toringi. Onone yu-mele-mele ‘Yesusi molorumu mele kinia ungu-mane sirimu unguma kinia yombomane pilkuli konopuni apuruku pilku sangi.’ ningu semanema pilku apuruku bokuna toringi.
Mateyu kinia Jonotolo mindi Yesusi lombili andoli yetolo molko Yesusi pulu polopa yunga kongonomo andopa serimu kinia pea andoringi, yuni serimu mele sumbi siku kanoko, nirimu unguma sumbi siku pilieringili. ‘Boku Mako ye Makone sika boku torumu liemu Yesusi lombili andorumu ye Pitane semane topa sirimuma pilipale bokuna torumu.’ ningu pilielemele. Yombo marene pilkuli ‘Mateyu LLukutolone Makone u torumu bokumu kanokole mare manda manjiku toringilinje.’ ningu pilielemele. LLuku yu konopu pilipa kondoli peli ye-doketamo molopale, Yesusi molopa andopa serimu mele yuyu andopa mangilipa pilipa, semane awisili mimi sipa pilipa bokuna torumu ⸤Kollosi 4:14, LLuku 1:1-4⸥.
Yesusi yu sika Pulu Yemonga kandi Malo na-kolo yu mana-ye molombando meringi yombomanga anda-kolepalima Mateyu LLukutolone semane bokuna toko ⸤Mateyu 1:1-17, LLuku 3:23-37⸥; yu meringi mele semanemo kanu yetolone mindi toringilila.
Ungu se kamu piliani: Ye talo molo yopokone semane selumu toringi kinia kanokole, akuma pali mimi siku kanokole kanga-kolte lupa lupa toringi mele kanani.
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
MATEYU
Semane Peangamo MATEYUni Torumu Bokumu
I Bokumunga Ungu-Pulu Mare
Ungu-pulu mare inia yakondo gomo 1 molemo.
Imbi Mateyunga ungu-pulumu “Ye-Awilimuni we sirimumu” . Yu Romo-gapomano kou-takisi lindeli yemo molopili Yesusini yundu “Na lombili ou.” nirimu. Yunga imbi se LLipaiMako 2:14-15, LLuku 5:27-29⸥. Yuni boku Mateyu sika torumu nimba para silimú ungu se bokumunga sukundu naa nimba molemo. Aku-na-kolo koronga-u pilipa kondoli perimu yombo marene pilkuli ‘Mateyuni sika i bokumu torumu.’ ningu pilieringimunga kiniá kepe aku sipu nimbu pilielemolo.
Mateyuni Yesusinga semanemo bokuna tombando ‘Pulu Yemone yunga yombomando “Walte ono nokopa kondomba ye nokoli se ono molongena lipu mundumbu.” nimba, u nimba taltorumu yemo, Yesusi yu kanu yemo omba molorumu mele Isirele yombomane paa pilkuli “Yu sika aku yemo.” ningu kuru mondangi.’ nimba, Yesusinga semanemo tombando kanu ye nokoli Karasimu pe omba molopa sembá mele u Yesusi mana mania omba naa molopili u ningu siringi mele Yesusini omba molopa serimu semanema wale awisili topa sirimu. Pe wendo ombá mele u ningu siku bokuna toringi ungu mare Mateyuni mindi nimba sirimu ⸤Mateyu 1:22-23, 2:15, 2:17-18, 2:23, 4:14-16, 8:17, 12:17-21, 13:35, 27:9-10⸥. “Ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo” wale awisili bokuna torumula, akumunga pulumu selu-sipamo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molombamonga ungu awisili bokuna torumula.
Yesusini ungu-mane sirimu awisili bokuna torumu ⸤Mateyu kolomongo-awili 5-7 pali, 10 pali, 13 pali, 18 pali, 24-25 pali⸥.
Ungu-pulu mare boku ambolkonomonga paa pealemekondo i-sipa mele molemo kanani: “23. Krais”, “32.1 Pikinini Bilong Devit”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “32.3. Pikinini Bilong Man”, “20. kingdom” .
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
1
1:1—4:16
Yesusi Mana Molomba Orumu Mele Semanemo
1:1-17
Yesusi Karasi Kalko Liltingi Yombomanga Imbimanga Semanemo
⸤Isirele yombomanga u-pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia pe yandopa ⸤ononga ye nokoli kingi awili⸥ Depiti kinia olone Yesusi Karasi kalko liltingili mele i-sipa:
Eporayamone Aisake merimu;
Aisakene Jekopo merimu;
Jekopone Juda kinia Judanga genupilima merimu;
Judane Péresi kinia Sera kinia merimu, kanu yetolonga anumu Tema;
Péresini Esirono merimu;
Esironone Ramo merimu;
Ramone Aminadape merimu;
Aminadapene Nasono merimu;
Nasonone Sallimono merimu;
Sallimonone Boasi merimu, Boasi yunga anumu Reyapo;
Boasini Opete merimu, Opete yunga anumu Rute;
Opetene Jesi merimu;
Jesini ye nokoli kingi Depiti merimu.
Depitini Sollomono merimu. Sollomononga anumu u Yurayanga ambo menumu molorumu. Pe Depitini kanu ambomo yakala kolopa Yuraya topa kondopa ambomo yu liltimu.
Sollomonone Riapoamo merimu;
Riapoamone Apaya merimu;
Apayane Eta merimu;
Etane Josipate merimu;
Josipatene Joramo merimu;
Joramone Asaya merimu;
Asayane Jotamo merimu;
Jotamone Eyasi merimu;
Eyasini Esikaya merimu;
10 Esikayane Manasa merimu;
Manasane Emosi merimu;
Emosini Josaya merimu;
11 Josayane Jekonaya kinia yunga genupilima merimu.
Josaya kolopili yunga malopili molangi opa-tou yomboma Isirele yomboma kinia ongo opa sekole toko munduku Isirele yombo awisili ka siku ononga kolea-awili Bepillono mengo puringi.
12 Ka siku mengo puringi kinia pe
Jekonayane Sialtele merimu;
Sialtelene Serapapele merimu;
13 Serapapelene Apayate merimu;
Apayatene Ellayakimu merimu;
Ellayakimuni Eso merimu;
14 Esone Sedoke merimu;
Sedokene Ekimu merimu;
Ekimuni Ellayate merimu;
15 Ellayatene Elliesa merimu;
Elliesane Matano merimu;
Matanone Jekopo merimu;
16 Jekopone Josepo merimu.
Josepo Marianga menu. Josepone Maria u naa lipili Maria yu bolango olo mondopa molorumu. Pe ambo yetolo moloringili kinia Mariane Yesusi merimu.
⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye nokoli se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu yemo pe Yesusi aku yemo omba molorumu-kulu⸥ yunga imbi se pea sikuli ‘Karasimu’ niringila.
17 Eporayamo kinia Eporayamone yandopa-yandopa kalopa lipa Depiti kalopa lipa serimu yema ⸤Yesusinga⸥ anda-kolepa tene-po moloringi. Depiti kalopa lipale pe yandopa-yandopa u Bepillono yombomane Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono anju naa mengo pangi kalopa liltimu anda-kolepa tene-pola moloringi. Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono mengo puringi kinia pe yandopa-yandopa ye nokoli Karasimu kalko liltingi kinia ye tene-pola moloringi.
1:18,25 Pulu Yemonga Minimuni Marianga Olona Kango Se Mondondorumu, Maria Yuni Yesusi Karasi Merimu Semanemo
18 Yesusi, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, yu meringi semanemo i-sipa:
Yunga anumu Marianga pulu lierimu yombomane “Maria Josepone lipili.” ningu koronga niringi-na-kolo u Josepo pea seluna naa peangili Mini Kake Sélimuni Maria yunga olona bolango se mondondorumumu Maria yuyu pilierimu. 19 Kanu-kinia yunga ye Josepo yu ye sumbi nílimu molorumu-kulu Maria olo mondorumu kinia pilipale ‘Maria olie naa polopili.’ nimba ‘Yombo awisili molangi yu semu mele nimbu para naa sipu yu yuyu molomba kinia kiyongo nimbu we “Kamu pu.” niembo.’ konopu lierimu.
20 Josepo aku sipa konopu kimbu sipa molopili Ye-Awilimunga angello sene Josepo uru kaima se sipa nimbale: “Josepo, ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo, Mini Kake Sélimuni Maria ungu se serimu-kulu yu olo mondolemo kene nuni yu linindu pipili naa kolko, li.” ⸤nirimu.⸥ 21 “Yu kango kanopa limba. Kanu kangomone yunga yomboma ‘Ononga konopuna ulu-pulu-kiri selemelema pepili molkole mindili nonge.’ nimba ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba kene yunga imbi siku “Yesusi” nieni.” nirimu.
22 Aku sipa wendo orumu uluma pali koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu mare pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
23 “Piliayo.
Ambo wenepo sene bolango olo mondopale
kango se memba.
Kanu-kinia yunga imbi siku “Imenuele” ningí.”
nirimu. I imbimunga ungu-pulumu ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo’ .
24 Josepo uru pepa makilipale Ye-Awilimunga angellomone nirimu mele pilipa lipa sepale ambomo liltimu. 25 Aku-na-kolo yu bolangomo u naa mepili “Seluna naa peambili.” nirimu. Pe Mariane kango se merimu kinia Josepo yuni yunga imbi sipa “Yesusi” nirimu.