9
9:1-28 Ungu Oumu Perimu Kinie Popo Tondoli Ye Awili Olandopamane Mememane Teringi Mele Kinie Ungu Kondemo Pelemo Kinie Kirasini Yunge Mememone Telemo Mele Kinie Akuselonga Ungu Te
9:1-10 Ou Mana Pulu Yemo Popo Tondoli Ye Awili Olandopamane Sele-Ulkena Kongi Melemanga Memema Mengo Puku Pulu Yemo Siringimunge Ungu Te
⸤‘Kirasinge kongonomo kinie ungu kondemo kinie olandopa, popo tondoli ye oumenga kongonomo kinie ungu oumu kinie maniendopa.’ nindu* inie yakondo 8:6. kanumunge kinié ungu mare pea niembo.⸥ Ou ⸤Pulu Yemone Isirele yemboma kinie⸥ nimbe panjipe mi lierimu ungumuni bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”. Pulu Yemo popo toko kapi ninge mele nirimu ungu manema perimu, kanu ungu oumunge Pulu Yemo popo toringi ulke te mana angilierimula. Ya 9:1-5 nimbe molemo mele Wendo Oringi 25-30, 45-50. Aku ulkemo sele-ulke te takoringi, akune sukundu suluminia talo lierimu. Takokolie, yunge suluminia kiyekondo lierimune tepe-llame yepoko pakera norumu mélemo kinie pillawa kaloli ‘Pulu Yemonga’ ningu noseringi polomo kinie noseringi, aku suluminiamo imbi leko ‘Suluminia Kake Telimu’ niringi.§ LLipai 24:5-6. Anjokondo múlu awili sulu tene pipi sirimu akune anjokondo Suluminia Paa Kake Telimu lierimu.* Wendo Oringi 26:31-33. Pulu Yemo popo tongendo mele mune tolime kaloringi polo kou gollo kandoringimu kinie Wendo Oringi 30:1-10. kete kou gollo kandoringimu kinie Wendo Oringi 25:10-22. aku meleselo aku koleamonga meleselo§ Kanu meleselo ‘kanu suluminiana sukundu lierimu.’ nimbe naa nirimu. ‘Kanu suluminiamonga meleselo.’ nimbe nirimu. Mune tolime kaloringi polomondo WendoOringi 30:6 nimbe molemo mele sike nalo Ou-Kingime 6:22, Ou-Kingi Talo Sipemo 6:49 kananila. lierimu. Aku ketena sukundu langi mena* Aku mele yepoko ketena sukundu perimumenga ungu mare isipe: Menamondo ungu te Wendo Oringi 16:31-34 molopa, Erononga apulu mingimundu ungu te Kambu 17 molopa, kou tapaselondo ungu te Wendo Oringi 32:15-16. perimu mingi te kinie, Erononga apulu mingi ambolorumu kiri-kiri terimu apulumu kinie, Pulu Yemone Isirele yemboma kinie mi lierimu ungume kou-tapa talonga imbi topa mondorumu kouselo kinie, akume perimu. Aku ketemonga pipine ola mele talo mulu koleana angello none teliselo Pulu Yemonga tondolomo molorumune lierimuselonga kongomane pipimu kunungu mele pakondorumu. Kanu meleselo sike angelloselo molo. Angelloma kongo naa angilimonje. Imeleselonga ungu te Isikiele 1:5-14. Aku pipimu ‘Pulu Yemone yemboma kondo kolopa enonga ulu pulu kerime mundupe siye kolondorumu pipimu’ niringi. LLipai 16:14-16. Nalo kinié ena te naa pelemomonga aku melemanga ungu awisili manda naa nimbo.
Aku siku ⸤sele ulkemo kinie akune sukundu suluminiaselo kinie⸥ teko mimi teko melema teko mimi teko akune sukundu nosiku pora siringi kinie popo tondoli yema§ bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. pulu polko suluminia kiyekondo lierimune alieli sukundu puku Pulu Yemo popo tondoli kongonomo te-pou-pou teringi. Nalo popo tondoli ye awili olandopamo* bokumunge alsena anjokondo “34. pris- 34.3. hetpris”. mindi anjokondo suluminia lierimune sukundu purumu. Taki teki naa purumula. Ponie tenga tenga walsikele mindi purumu. We naa lapurumu. Kongi mele te topalie meme mare memba sukundu pupelie yuni ulu pulu keri naa pilipe walu terimume kinie yembomane ulu pulu keri naa pilku walu teringime kinie konopuni pilipe aku mememo Pulu Yemo popo topa sirimu. LLipai 16:3,11,14,15,34. ‘Popo tondoli ye awili olandopamo yu manjipe Suluminia Paa Kake Teline sukundu pupili.’ nimbe ungu mane te perimu aku ulumuni olio lipe ora silimo mele Mini Kake Telimuni nimbe silimo. Akumu isipe: Ou Pulu Yemo popo toringi sele-ulkemo we angiliepili olio Pulu Yemo molemona manda pumolo aulke te naa lierimu mele Mini Kake Telimuni nimbe silimo. Kanu sele-ulkena ulu teringimene olio kinié molemoloma ungu te lipe ora silimo. Aku ulumuni olio lipe ora silimo mele isipe: Ou alieli Pulu Yemo popo toko we melema siku, kongi melema kalko siringi akumene Pulu Yemo aku siku popo toringi yembomanga konopune ulu pulu keri perimume kamu kulu naa tondorumu, we pilku mindi moloringi. 10 Ou Pulu Yemo popo toringi ungu manemane langi nongo, no nongo, kimbu ki kangime kulumiye tonge aku ulume mindi mane sirimu. Pulu Yemo yu ‘enone sumbi siku popo tonge kinie eno yembo konopu sumbi nilime nimbe kanomba ulu kondema wendo ombámonga iungu mane yembomanga kangikundu tenge mele sirimu ungu manema isili-ou teko molangi.’ nirimu. ⸤Aku ulu ou teringime kapola naa terimu mele aku sipe olio kinié lipe ora silimo.⸥
9:11-22 (9:11-14) Kirasini Yunge Mememo Ondo Lendepa Yuyu Popo Topa Pulu Yemo Sirimu, (9:15-22) Aku Mememone Pulu Yemone Nimbe Panjipe Mi Lierimu Ungu Kondemo ‘Kamu Tondolo Pupili.’ Nirimu Ungu Te (9:1-28 pali.)
11 ⸤Ou aku sipe⸥ nalo kinié Kirasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo, Pulu Yemone ‘mele peangama simbo.’ nirimu melema yuni silimo. Ou Isirele yembomanga popo tondoli ye awili olandopamane Ya ‘melema’ nikimu inie maniekondo 9:12 nimbe para sikimu. kongi kera melema kalko Pulu Yemonga kumbikerena puku popo toringi sele ulke akumu maniendopa; akune teringi ulume maniendopala. Pe Kirasi yu Pulu Yemo mulu koleana molorumu koleana pupe popo to-porumu aku koleamo olandopa peangamo; aku mulu koleana angilimo sele ulkemonga§ Mulu koleamo kinie akune angilimo sele ulkemo kinie telumu. Sike lupe lupe molo. Akumunge ungu te Lipe Ora Sirimu 21:22 molemola. suku Kirasi yu purumu aku sele ulkemo mana yembomane kini naa teringi, akumu mana lemo melemanga melte molo. 12 Yu Pulu Yemo mulu koleana molorumu Suluminia Paa Kake Teline kamu walsikele sukundu purumu. Nalo akune pumbendo ou mana sele ulkemonga suku pungendo teringi mele yu naa terimu. Enone kongi meme pokore kinie kongi kao walo pokore kinie toko memema mingi tenga kolko akumu Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi mele aku sipe naa terimu, molo. Yunge mememo mindi yuyu meli pupe walsikele mindi Pulu Yemo popo topa sirimu.* inie yakondo 9:7**. Aku terimumunge ‘olio ulu pulu kerimene ka sipe nokolemo mele naa tepili’ nimbe yunge mememone mindili nolemela aulkena wendo lipe Pulu Yemo kinie kamu tapu topo kapola molomolo aulke pumolomo akisinderimu. 15 bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. 13 Pulu Yemone yembo kanopa ‘kangimenga kalaro molopili molemele’ nimbe kanolemo yemboma ‘yuni kanopa ‘kake tepili molonge’ nimbe kanopili.’ ningulie niringimuni, ou kongi memema kinie kao peleama kinie toko memema kolko, kongi kao ambou kondoli, walo ou naa lieli te toko ‘tepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kinie norumu kekumu liku, memena sukundu ondoko munduku nosikulie, kanu yembomanga kangimenga tanda sinderingi kinie kanu yemboma altopa kanorumu kinie kangikundu yembo kake telime nimbe kanorumu kulu ⸤Pulu Yemo kinie altoko kapola moloringi⸥. Kongi melemanga mememane teringi ungu awisili mele bokune toringi molemo. Kongi kao ambou kondolimunge ungu manemo telune mindi molemo, akumu Kambu 19:2-6,9,11,14,17-18 kanani. Yembo-ono te amboloringi molo Pulu Yemone yemboma kanopa ‘kangine kalaro molopili molemele.’ nimbe kanorumu ulu te lupe teringi yemboma-kinie aku teringi. 14 ⸤Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu ungu oumunge ulume tengendo⸥ aku kongimenga mememane yemboma aku sipe lipe tapondorumu liemo pe Kirasinge mememone kinié paa olandopa manda lipe tapondolemo. Yu ulu pulu keri te paa naa pepili alieli molopa mindi puli Mini Kake Telimunge tondolomo yu-kinie molopili, yunge kangimu Pulu Yemo popo topa simbendo yu kolorumu. Aku yemonga mememone olionga kangikundu mindi kulumiye naa tondolemo. ‘Yuni olio ulu pulu keri telemolomonga kolea kerine pupu molopo kenjipu mindi pulimela ulu pulu keri konopuni pilimoloma§ inie yakondo 9:9. kulu tondolemomonga Pulu Yemone olio kanopa keri kanomba ulu te konopune naa pelemo.’ nimbu pilimolo. Olio ‘Konde Mololi Pulu Yemonga ungume pilku liku yu kanopa peanga kanolemo ulume teangi.’ nimbe aku terimu.
15 ⸤Akumunge ungu te pea isipe: Kirasini olionga ulu pulu kerimenga kolo wangopa mongo lsimu-ne olio pipili naa kolopo Pulu Yemonga kongonomo manda temolo⸥ akumunge yunge mememo ondo lendepa kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu ungu kondemo Yesusini ‘Kamu wendo omba liepili.’ nirimu. Yembomanga nimbe kolondorumu ulumuni ulu talo terimu. ⸤Te isipe:⸥ Pulu Yemone nimbe panjipe mi lierimu ungu oumu sungu siku yunge ungu manema liku su siku ulu pulu keri teringime Yesusini ‘Manie pupili. Pulu Yemo akume siye kolopa, akumenga eno mongo naa sipili. Aku teringimenga eno mini pali molko kenjiku mindi punge aulkena wendo wangi.’ nimbe enonga nimbe kolo wangopa mindili nomba kolopa yunge mememone enonga pundu tondorumu. ⸤Te isipe:⸥ Yunge mememo ondo lendepa kolorumumunge ungu oumuni nokorumu yemboma Pulu Yemo pilku moloringimenga konopume yunge mememone kamu kulumiye tondopalie Yesusini yembomanga nimbe tenderimumuni olione ulu pulu keri telemoloma omba manie pulimo, akume Pulu Yemone altopa naa pilipe molemo-na Pulu Yemo yuni mako topa “Waa.” nilimo mele pilkulie olemele yemboma Pulu Yemo yuni molko kondoko mindi puli ulu pulumu kinie mele peangama kinie “Nanga pulu lemba yemboma simbo.” nimbe, nimbe panjerimu akume simbe linge.* ungu pulu te Ou-Pita 1:4*.
16 ⸤Kirasi kolorumumunge pulumu niembo:⸥ Ye tene ‘pe walse na kolombo kinie nanga mele nosilioma nanga ambolangomane liengi!’ nimbe pepá topa nimbe panjilimo. Nalo ambolangomane kanu melema we manda naa limele. Pe lapa kolemo kinie yembomane kanokolie ‘Kapola. Kinié lapane ‘Moke teko liengi!’ nimbe panjerimu mele kamu liengi!’ nilimele. Aku teringimu lapane kande-ungu nirimu mele pilkulie teringi nalo lapane we molopalie nimbe panjipe pep torumu. 17 Ye tene ungu nimbe panjilimo yemo we molemo kinie yunge ungu nimbe panjilimomo uluri manda naa telemo. Yemo kolemo kinie mindi ungu nimbe panjilimo mele sike aku siku manda melema limele. 18 Ulu pulu akumu pilku teringi aku sipe, ou Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu mele ‘Wendo opili.’ ningu ⸤‘Melte kolopili.’ ningu⸥ kongi mele te toko Kongi ‘kolopili.’ ningu yunge nomi kari lieringi. mememo ondo lieringi. ⸤Melte naa kolkanje Pulu Yemone ou nimbe panjerimu mele wendo naa olka.⸥
19 ⸤I siku mele teringi:⸥ Mosisini ou ‘yemboma piliengi!’ nimbe Pulu Yemonga ungu manema§ bokumunge alsena anjokondo “26. Lo”. pali nimbe sipelie kongi kao walo mare kinie kongi meme mare kinie topa memema mingine kolopa, no kinie topele mapele topalie, unjo kanga isopo kola mare lipe sipisipi indi kondoli marene ka topalie, memena sukundu mundupelie Pulu Yemone sirimu ungu manema molorumu bokune kinie yembomanga kangine kinie tanda sipe kandondorumu.* Wendo Oringi 24:5,6-8. 20 Tanda sipe kandondopa molopalie nimbendo:
“I mememo Pulu Yemone eno-kinie
ungu nimbe panjipe mi lierimu ungumu
‘Pilku teko molangi.’ nikimumu
‘eno-kinie wendo omba tondolo pupili.’
nilimo mememo.”
nirimu. Wendo Oringi 24:8 molemo (24:3-8 pali papu kanani). Akumunge ungu pulu tondolo te Mateyu 26:28 Mememonga ungu pulumu tondolo te LLipai 17:11. ⸤‘Melte kolopili.’ nimbe naa tolkanje Pulu Yemone nimbe panjerimu ungumu kamu wendo naa omba tondolo naa pulke.⸥ inie yakondo 9:16-18. 21 Aku sipe mele Pulu Yemo popo toko kaloringi sele-ulkemo kinie sele-ulkena sukundu Pulu Yemo popo tongendo noseringi melema kinie pali ⸤‘Pulu Yemonga mele kake telime liepili.’ nimbe Mosisini kongi mele topa meme mingi tenga ondo lepa⸥ mememo tanda sipe kandorumula.§ LLipai 8:10,19,30. 22 Pulu Yemonga ungu mane te nimbe perimu mele pilipelie Mosisini aku terimu. Kanu ungu manemo nimbe molorumu mele isipe mele: ‘Mele awisili ‘Pulu Yemone kanopa ‘mele kake telime’ nimbe kanopili.’ nimbe mememane mindi manda tendemba. ‘Kongi tenga mememo omba wendo pupili.’ ningu ‘Yu kolopili.’ ningu yunge nomi karu naa lenge kinie Pulu Yemone meme te omba naa pumbe kanopalie meltenga kalaro molo yembo tenga ulu pulu kerime “Manie pupili. Altopo naa kanombo.” manda naa nimbé.’ ungu mane te aku sipe nimbe pelemo.* Meme kangine pelemomonga melema kinie yemboma kinie konde molemelemonga pilipelie ‘Melte olionga kolo wangopa kolondopili.’ nimbendo “Aku melemonga mememo ondo liepili.” nirimu. LLipai 17:11 kana. OuPuluPulu 9:4 ungu te molemola.
9:23-28 ‘Yembomanga Ulu Pulu Kerime Pulu Yemone Mundupe Siye Kolondopili.’ Nimbe Kirasi Yu Yuyu Pulu Yemo Popo Topa Sirimu Ungu Te (9:1-28 pali kanani.)
23 Pulu Yemone “Melemanga kalaroma mememane topa manie mundundopili.” nimbe ungu mane akumu sirimumunge mulu koleana lierimu melema kepe mana manda manjiku tengendo Pulu Yemone nimbe sirimu mele pilkulie teringi kanu mele none teli mana lierimume ‘Kake tepili.’ ningu kongimenga mememane aku ulume teringi. Nalo mulu koleana lemo melema, sike melema lemo, aku melema ‘Kake tepili.’ ningu kongimenga memema ondo lemela kinie manda kake naa tendelka. ⸤Kirasi yunge mememo ondo lepalie kolorumu aku⸥ meme peanga paa olandopamone mindi manda kake tenderimu. 24 Kirasi yu ⸤kolopa lomboropa ola molopalie⸥ ya mana Pulu Yemonga suluminia none teli teringi lierimu suluminia akune sukundu naa purumu. Yu ‘Paa sike suluminiamonga pambo.’ nimbe sumbi sipe mulu koleana mindi purumu, we tenga lupe molo. Akune ‘olio lipu tapondambo.’ nimbe Pulu Yemonga kumbikerena pupe molemo. inie yakondo 7:24-25, Romo 8:34.
25  Ou aku teringi mele LLipai 16. Ya mana yembomanga nimbe Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo Pulu Yemo molemo Suluminia Paa Kake Teline poniemanga pali walse walse nimbe mele lupemanga memema memba suku pupe ‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime we siye kolopili.’ nimbe Pulu Yemo sirimu. Nalo ⸤ya mana Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone⸥ yembomanga nimbe aku sipe taki-teki Suluminia Paa Kake Telimunge sukundu meme te lupe memba purumu mele Yesusi Kirasini aku sipe ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulu koleana taki-teki pupe yunge mememo popo topa naa sirimu. 26 Mana popo tondoli ye awili olandopamone terimu mele Kirasini aku telkanje ⸤‘taki-teki mindili nambo.’ nimbe⸥ Pulu Yemone ou-pulu-pulu ma terimu kinie yuni pulu polopa mindili nomba pe yandopa yandopa mindili nomba mololipe pulke. Nalo aku naa terimu. Ma kolea nondopa pora nimbé wale akumunge ‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime we siye kolopa kamu naa pilipe molopili.’ nimbe mana omba, walsikele mindi yunge mememo olionga nimbe ondo lendepa Pulu Yemo popo topa sirimu.§ LipeOraSirimu 1:15.
27-28 Yemboma pali ya mana walsikele mindi kolkolie pe kote tendepa pilimbe koleana punge ulu pulumu pelemo. Aku ulu pulumu paa sike pelemo mele ulu pulu te lupe paa pelemola. Akumu isipe: Kirasini walsikele mindi ‘Yembo awisilinge ulu pulu kerime omba manie pupili.’ nimbe yu yuyu ‘Walsikele tangi.’ nirimu. Pe wale talo sipe kelepa ombá nalo ‘Yembomanga ulu pulu kerime nane lipu membo altopo kolondambo.’ nimbe naa ombá. “Yu ombá.” ningu nokoko molemele yemboma ‘Ulu pulu keri pelemo koleamo paa kamu munduku siye kolko kolea paa peangana puku molko kondoko mindi pangi.’ nimbe* bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. eno limbendo ombá. Ulu pulumu aku sipe pelemo. Yemboma kinié kolkolie pe kote tendemba koleana punge akumu paa sike mele, aku sipe Kirasi ou olionga nimbe tenderimu pe omba temba mele akumu paa sikela.

*9:1: inie yakondo 8:6.

9:1: bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

9:1: Ya 9:1-5 nimbe molemo mele Wendo Oringi 25-30, 45-50.

§9:2: LLipai 24:5-6.

*9:3: Wendo Oringi 26:31-33.

9:4: Wendo Oringi 30:1-10.

9:4: Wendo Oringi 25:10-22.

§9:4: Kanu meleselo ‘kanu suluminiana sukundu lierimu.’ nimbe naa nirimu. ‘Kanu suluminiamonga meleselo.’ nimbe nirimu. Mune tolime kaloringi polomondo WendoOringi 30:6 nimbe molemo mele sike nalo Ou-Kingime 6:22, Ou-Kingi Talo Sipemo 6:49 kananila.

*9:4: Aku mele yepoko ketena sukundu perimumenga ungu mare isipe: Menamondo ungu te Wendo Oringi 16:31-34 molopa, Erononga apulu mingimundu ungu te Kambu 17 molopa, kou tapaselondo ungu te Wendo Oringi 32:15-16.

9:5: Kanu meleselo sike angelloselo molo. Angelloma kongo naa angilimonje. Imeleselonga ungu te Isikiele 1:5-14.

9:5: LLipai 16:14-16.

§9:6: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

*9:7: bokumunge alsena anjokondo “34. pris- 34.3. hetpris”.

9:7: LLipai 16:3,11,14,15,34.

9:11: Ya ‘melema’ nikimu inie maniekondo 9:12 nimbe para sikimu.

§9:11: Mulu koleamo kinie akune angilimo sele ulkemo kinie telumu. Sike lupe lupe molo. Akumunge ungu te Lipe Ora Sirimu 21:22 molemola.

*9:12: inie yakondo 9:7**.

9:12: 15 bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.

9:13: Kongi melemanga mememane teringi ungu awisili mele bokune toringi molemo. Kongi kao ambou kondolimunge ungu manemo telune mindi molemo, akumu Kambu 19:2-6,9,11,14,17-18 kanani. Yembo-ono te amboloringi molo Pulu Yemone yemboma kanopa ‘kangine kalaro molopili molemele.’ nimbe kanorumu ulu te lupe teringi yemboma-kinie aku teringi.

§9:14: inie yakondo 9:9.

*9:15: ungu pulu te Ou-Pita 1:4*.

9:16: Aku teringimu lapane kande-ungu nirimu mele pilkulie teringi nalo lapane we molopalie nimbe panjipe pep torumu.

9:18: Kongi ‘kolopili.’ ningu yunge nomi kari lieringi.

§9:19: bokumunge alsena anjokondo “26. Lo”.

*9:19: Wendo Oringi 24:5,6-8.

9:20: Wendo Oringi 24:8 molemo (24:3-8 pali papu kanani). Akumunge ungu pulu tondolo te Mateyu 26:28 Mememonga ungu pulumu tondolo te LLipai 17:11.

9:20: inie yakondo 9:16-18.

§9:21: LLipai 8:10,19,30.

*9:22: Meme kangine pelemomonga melema kinie yemboma kinie konde molemelemonga pilipelie ‘Melte olionga kolo wangopa kolondopili.’ nimbendo “Aku melemonga mememo ondo liepili.” nirimu. LLipai 17:11 kana. OuPuluPulu 9:4 ungu te molemola.

9:24: inie yakondo 7:24-25, Romo 8:34.

9:25: Ou aku teringi mele LLipai 16.

§9:26: LipeOraSirimu 1:15.

*9:27-28: bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.