14
14:1-6 Sambate Wale Tenga Yesusini Ye Te Kangi Akorumumu Tepa Konde Lsimu Temanemo* inie yakondo 13:10-17.
⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga inie yakondo 13:1*. Parisi ye awili tenga ulkena Yesusi langi pea nongendo purumu. Omba molorumu kinie pea langi nongo moloringi yemane yu neme-neme ningu kanoko moloringi. Yunge kumbikerena ye kangi akorumu te molorumu. Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoringi yema kinie, Parisi yema kinie, bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “11. Farisi”. eno Yesusini walsipelie nimbendo: “⸤Koro mololi⸥ wale Sambate kinie kuru toli yembo te tepo konde limelanje kapola molo moloye?” nirimu. “Pulu Yemonga ungu manemanga sukundu nambolka nimbe molemoye?” nirimu. Nalo yundu ungu te topondoko naa ningu we moloringi. Kanukinie yuni kanu yemo lipe tepa konde lipelie yundu “Pu.” nirimu.
Aku tepalie Yesusi yuni pea moloringi yembomando nimbendo: “Eno molkomele yembomanga ye tenga kango te molo kongi-kao te Sambate wale tenga no muru tenga manie tomu liemo kanu yemone yunge kangomo molo kongi kaomo tamburumbu wendo naa limbeye?” nirimu.§ inie anjokondo 13:15. Aku nirimu pilkulie ‘Olione “Sambate wale tenga kango molo kongi-kao wendo limbe akumu papu.” nimulu liemo yuni “Yemo papu Sambate walemo kinie lipu tapondokoro.” nimbe.’ ningu pilkulie ungu te topondoko ninge aulke te naa lierimu.
14:7-11 Eno Enono Imbi Toko Manie Mundungemonga Ungu Te
Parisi ye awilimunge ulkena langi nongendo oringi yemboma ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku moloringi* inie yakondo 11:43, anjokondo 18:11, 20:46; ungu pulu te 15:7*. kanopalie Yesusini eno ungu mane sipelie nimbendo:
8-9 “Ye tene nu kinie yembo mare pea “Langi namili waa.” nimbé kinie nu ongolie ye awilimenga polo kumbikundu tenga puku naa molani. Nu kanu polomonga moloni kinie pe ye awili te yu imbi olandopa molomba ye te yu kepe ‘Langi pea namili ou.’ nimbé ye te ombá kinie ulke pulu yemone nundu nimbendo: “I ye awilimu nu moleno polo akune molopili polomo si.” nimbé kinie nu pipili kolkolie polo te lupe, namba naa lieli yembomanga polo tenga puku moloni.
10 “Akumunge, ye tene nundu “Langi pea namili ou.” nimbé kinie yunge ulkena puku namba naa lieli yembomanga polo tenga puku molani. Akune moloni kinie ulke pulu yemone nu molonine ombalie nundu nimbendo: “Ano, ipolona naa molko ye awilimenga polona ongo molou.” nimbé kinie langi pea nongo molonge yembomane nu kinie temba mele kanokolie nu ‘Ye awilimu.’ ningu kanonge.” nirimu.
11 “Yembomane enono imbi liku ola mundulimele yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ topa manie mundumbe, nalo yembo enono toko manie mundulimele yemboma yuni enonga imbime lipe ola mundumbe kanumu.” nirimu. Mateyu 23:12.
14:12-14 “Langi Pea Namili Waa.” Nilimolo Mele Ungumu
12 Kanu kinie Yesusini ulke pulu yemondo nimbendo: “Nu yembomanga langi kalondokolie nunge pulu lemoma kinie, nunge angenali kinie, ye kamakoma kinie enondo ‘Langi pea namili waa.’ ni naa nieni. ‘Enone walse altoko pundu mele toko, nando ‘Langi pea namili ou.’ niengi.’ ninaa nieni, molo! 13 Nu yembomanga langi kalondokolie yembo koropama kinie, kimbu ki lkinuwa tambulorumu yemboma kinie, kimbu keri lierimu-ne mimi siku aulke naa andoringi yemboma kinie, mongo keri lierimu yemboma kinie enondo ‘Langi pea namili waa.’ nieni. 14 Enone kanu langime pundu paa manda naa tongemonga nu konopu siku molko kondoni. Walse konopu sumbi nimbe pepili molemele yemboma kolko lomboroko ola molonge aku walemonga ya nikiru mele nuaku siku tenimunge mele kalomba lini.” nirimu.
14:15-24 Langi Awisili Maku Toko Noringimunge Ungu Ikomo Mateyu 22:2-14 laye-kolte telu sipemo.
15 Parisi yemonga ulkena Yesusi pea langi nongo moloringi ye tene Yesusindu nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana§ bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. langi nomolo yemboma ⸤olio⸥ malo.” nirimu. 16 Nalo Pulu Yemonga Isirele yemboma Yesusi yunge ungumu naa pilku liku su siringimunge mulu koleana puku naa molonge pilipelie yemone nirimu ungumu pilipelie Yesusini ungu te topondopa ungu iko te topalie nimbendo:
“Ye tene ‘Yembo awisili pea langi namili kalambo.’ nimbelie yembo awisilindu “ ‘Langi kalopolie namili waa.’ nimbo kinie wangi.” nimbe, nimbe mundorumu. 17 Langi nonge enamo wendo orumu kinie yunge kendemandemondo nimbe mundupelie nimbendo: “Ou “Langi pea namili waa.” nirindu yembomando “Kinié enamonga langi kalondondu kene namili wangi.” ni-pou.” nirimu.
18 Nalo eno pali naa ongendo yu mele mele “Takaraki lekemo kene naa omolo.” niringi.
Tene nimbendo: “Na ma konde te topo tondumu kano-pumbondo na naa ombó kene nindei.” nirimu.
19 Tene nimbendo: “Nane kongono teli kongi-kao rureponga talo topo tondume pupu kano-pumbondo manda naa ombó kene nindei.” nirimu.
20 Tene nimbendo: “Kinié mindi ambo lindumunge na manda naa ombó.” nirimu.
21 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ kendemandemo kelepa yando ombalie niringi mele yunge ye awilimu nimbe sirimu.
Kanu kinie ulke pulu yemone mumindili kolopalie kendemandemondo nimbendo: “Nu welea lkisiku puku, ikolea awilimunge aulke awilimenga kinie aulke kangamanga kinie puku, yembo koropama kinie kimbu ki lkinuwa tambulorumu yemboma kinie, mongo keri lierimu yemboma kinie kimbu keri lierimu-ne mimi siku aulke naa andoringi yemboma kinie, eno liku mengo ou.” nirimu. 22 Kendemandemone aku tepalie kelepa omba nimbendo: “Awilimu, ninu mele tendu nalo langi noli polona kolea mare we lemola.” nirimu.
23 Kanu kinie Awilimuni yunge kendemandemondo nimbendo: “Aku tekemo kene nu altoko puku, kolea awiline ulsu puku aulke awilimenga kinie aulke paka-makamanga puku, yembo kanoko lendenime pali mengo wani. “Molo.” ninge yemboma kepe karaye teko mengo wani. Nanga ulkemo si nipili kene awisili wangi.” ⸤nirimu.⸥ 24 “Paa tambu ya kana. Na paa sike eno nimbu sikirumu: Nane pulu pulu “Langi pea namili waa.” nimbu, nimbu mundorundu yembomanga telu kepe paa naa ongo langi nonge. Paa molo.” nirimu.” nimbe ⸤Yesusini aku sipe ungu iko te torumu.⸥* ungu ikomonga pulumu isipe: “Langi pea namili waa.” nirimu yemo yu Pulu Yemo. Yuni ou “Namili waa.” nirimu kinie naa oringi yemboma eno Isirele yemboma. Yu pe “Namili waa.” nirimu kinie oringi yemboma Isirele talapena ulsu molemele yemboma.
14:25-33 Olio Yesusi Lombili Andomolo Mele Ungu Mare
25 Yesusi aulkena omba purumune yembo awisili liku maku toko yu lombili andoringi kinie yu we angilipe topele topa kanopalie enondo nimbendo: 26 “Yembo tene na lombili ombando na olandopa konopu naa mondopalie na lombili manda naa ombá. Yunge lapa kinie, anumu kinie, menu kinie, ambolangoma kinie, angenupili kinie, kemulupili kinie, yu yuyu kepe, eno pea olandopa konopu mondopa, na manjipe konopu naa mondopalie na lombili manda naa ombá. 27 Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ naa nimu liemo na lombili manda naa ombála. Mateyu 16:24, Mako 8:34, inie yakondo 9:23.
28 “Enonga ye tene ulke awili tondolo te takombando yu ou naa takopalie kanu ulkemonga konopu lipe mundupelie yuyu nimbendo: ‘Ulke takopo pora simbomonga kou mone manda nosilionje molo molo tombanje?’ nimbe pilipelie ‘Nanga kou mone manda nosendu liemo manda takombo.’ konopu kimbu sipe naa molombaye? ⸤Aku sipe temba kanumu.⸥ 29 Yu aku sipe ou naa telkanje pe yu kanu ulkemo takombando unjo pote mindi topo topa lipe polopalie pe kou mone molo tomba kinie kamu manda naa takopa pelka. Akumunge yembomane yu ungu taka tondoko tawe tendelemela. 30 Enone tawe tendeko ungu ururume toko ningendo: “I yemo ulke awili tondolo te takomba takorumu nalo yunge kou mone molo torumu kulu yu manda naa takopa pora sirimu.” ningu tawe tendelemela.
31 “⸤Te walsikirula.⸥ Enonga ye nomi tenga talapemo kinie ye nomi kingi tenga lupe talapemo kinie opa tengele kinie te yu tomba temba, te yunge koleana we molomba. Eno omba tomba ye nomi kingimu yu opa teli ye tuwendi-tausini memba ombá. Nalo we molomba ye nomimu yunge opa teli ye tene-tausini mindi molonge. Kokele tonge onge kinie we molomba ye nomimu yunge yema walsipe pilipelie nimbendo: “Olio opa teli ye tene-tausini mindi molopolie olio ongo tonge yemboma anjo manda tamili molo moloye?” ni naa nimbéye? ⸤Aku sipe manda manjipe pilipe molomba kanumu.⸥ 32 Kanu kinie kanu ye nomi kingimu yuni ‘Olione eno anjo manda naa tamili.’ nimbe piliemu liemo yunge ye mare lipelie, yetuwendi-tausini memba ombá ye nomimu aulke sulune ombámonga “Paa.” nimbe lipe mundupelie nimbendo: “ ‘Opa naa tepo we taka lipu molamili kene nane nambolka ulu te teamboye?’ ningu walsiku pili-pee.” nimbé.” ⸤nirimu.⸥
33 ⸤Ungu ikoselo topa kelepalie nirimumuni, pe ungu ikoselonga ye talone telembela melemonga ungu pulumu eno nimbe sipelie nimbendo:⸥ “⸤Kanu yeselone telembela⸥ aku sipe mele enonga yembo te yuni ‘Na lombili wambo.’ nimbelie yunge melema pali kinie, yunge yemboma kinie, yunge kou mone kinie, yunge kangi kinie, aku melema mindi konopu mondopa na olandopa konopu naa mondolemo yembomo na lombili manda naa ombá.” inie yakondo 14:26-27. ⸤nirimu.⸥
14:34-35 Api Kusamonga Ungu Ikomo§ Mateyu 5:13, Mako 9:30.
34 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo:⸥ “Api-kusa akumu mele peangamo nalo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili.’ ningu ulu te manda temoloye? 35 Kanu api-kusa songo naa telimu nambe-emoloye? ‘Poniena lipu mundumolo kinie langi manda naa ombá; yu ma kopongo te molo.’ nimbu kanopolie we ltemolo.”* Yembomane yu lombili andokolie pe siye kolko, altoko naa lombili andolemele yembomane yunge kongono altoko manda naa tendengemonga ‘Piliengi.’ nimbelie enondo aku sipe nirimunje. Inie yakondo 9:62 kananila. ⸤nimbelie⸥
“Yembo komu-peo lemba yembomane inikiru mele piliee.” nirimu.

*^ inie yakondo 13:10-17.

14:1: inie yakondo 13:1*.

14:3: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “11. Farisi”.

§14:5: inie anjokondo 13:15.

*14:7: inie yakondo 11:43, anjokondo 18:11, 20:46; ungu pulu te 15:7*.

14:11: Mateyu 23:12.

14:14: Mateyu 22:2-14 laye-kolte telu sipemo.

§14:15: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

*14:24: ungu ikomonga pulumu isipe: “Langi pea namili waa.” nirimu yemo yu Pulu Yemo. Yuni ou “Namili waa.” nirimu kinie naa oringi yemboma eno Isirele yemboma. Yu pe “Namili waa.” nirimu kinie oringi yemboma Isirele talapena ulsu molemele yemboma.

14:27: Mateyu 16:24, Mako 8:34, inie yakondo 9:23.

14:33: inie yakondo 14:26-27.

§14:33: Mateyu 5:13, Mako 9:30.

*14:35: Yembomane yu lombili andokolie pe siye kolko, altoko naa lombili andolemele yembomane yunge kongono altoko manda naa tendengemonga ‘Piliengi.’ nimbelie enondo aku sipe nirimunje. Inie yakondo 9:62 kananila.