23
Kolomongo Awili 23 Yesusini Juda Yembomanga Ye Awilime Umbune Awili Yepoko Pakeranga Temanemo* LLuku 11:37-54 (11:53-54 paa kana!).
23:1-12 Parisi Yema Kinie Ungu Manema Pilku Mane Siringi Yema Kinie Enone Teko Kenjeringi Ulumenga Ungu Te akumunge 23:4-7 Mako 12:38-39, LLuku 20:45-46; 23:6 LLuku 14:7; 23:6-7 LLuku 11:43,46.
Kanu kinie Yesusini yembo maku toringime kinie, yunge lombili andoli yema kinie, ungu nimbe sipelie nimbendo:
“Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “11. Farisi”. enone Mosisini ungu manemanga pulume mane sirimu mele yandopa mane silimele. Akumunge kanu yemane eno mane silimelema pali mimi siku pilku teangi, nalo kanu yemane mane silimele mele kanu yema enono pilku liku naa telemelemonga kanu yema enone ulu telemelema manda manjiku naa teangi.§ inie yakondo 15:3-9, 16:12. Olio manda manjipu temolo kinie papu (Ou Korini 11:1). Yembo tene wale umbune teli te tepa mimi tepalie yembo te ‘mepili.’ nimbe ola lipe bulune mendelemo mele ⸤aku siku kanu yemane yembomando ungu mane siku “I siku i siku teaa.” ningu⸥ umbune silimele nalo laye-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa nilimele.* LLuku 11:46.
“Kanu yemane ulu telemelema ‘we teamili.’ ningu naa telemele. ‘Yembomane olio kanokolie ‘molko kondolemele.’ ningu kanangi.’ ningu ulume telemele. Pulu Yemonga ungu manema molemo pepá te kulupi toko mambelena molo kíne ka tongendo ‘Yemboma paa kanangi.’ ningu kulupi paa awili teko toko, Wendo Oringi 13:1-6, Ungu Manema 6:4-9, 11:13-21, akune Pulu Yemone yembomando nimbendo: “ ‘Yunge ungu manema konopuni paa mimi siku pilku molangi.’ ningu akume pep na toko kulupi toko pengena mambelena lopali mele panjiku mengo andangi.” nirimu. Pulu Yemone “Teangi.” nirimu mele ya nondopa pikisa tenga ye tene aku sipe yunge mambelena panjerimu. Aku siku papu teringi nalo Yesusini nirimu yemane ‘yembomane ‘eno ye peangama molemele’ ningu kanangi.’ ningu awili teko mondoringi. enonga wale-pakolimenga ka moko toko mondongendo ka sulu peanga mare awili teko moko toko mondolemele. Kambu 15:37-41 akune yemane ‘Pulu Yemonga yemboma manjipu molemolo.’ ningu enonga wale-pakolimenga ka mare moko toko mondonge ungu manema molemo nalo Yesusini nirimu yemane ‘Pulu Yemone olio ye peangama nimbe kanopili.’ naa ningu, ‘we yembomane olio ye peangama ningu kanangi.’ ningu ka paa sulu mare moko toko mondoringi. Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune ‘molamili.’ ningu mendo puku polo akune konopu siku molemelela.§ LLuku 11:43, 20:46; 14:7. Yemboma maku toko molemele koleana andongendo mongo-kenge teko ‘We yembomane olio kanoko kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela. Yembomane enondo ‘Rapai’* ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*. nilimele kinie paa konopu silimelela.
“⸤Kanu yemane aku telemele⸥ nalo enonga nokoli ye awili telumu mindi molemo, eno pali angenupili molemele kene yembomane “eno olionga Rapaime.” naa niengi. Enonga Lapa telumu mindi molemo, akumu mulu koleana molemo, akumunge mana yembo tendo ⸤‘olionga ye awilimu’ ningu⸥ “Tata” naa niengi. 10 Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. mindi enonga nokoli ye awilimu molemo kene yembomane enondo ⸤‘olio nokolemo yemo’⸥ ningu “Ye Awilimu” naa laniengi. 11-12 Yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ yunge imbimu topa manie mundumbe; yembo tene yunge imbimu yuyu topa manie mundumbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ yunge imbimu lipe ola mundundumbe kene enonga ye te eno nokomba ye awili te molopa enonga kongono kendemande yemo molopili.” Kongono tendeli yemboma mele molomolo ungumunge ungu pulu mare inie yakondo 18:1-5, 20:26-27, Mako 9:33-37, Jono 13:1-17. ⸤nirimu.⸥
23:13-36 Parisi Yema Kinie Ungu Manema Pilku Mane Siringi Yema Kinie Akumendo Yesusini Iri Topa Teko Kenjeringimunge Mindili Nonge Mele Nirimu Temanemo§ ungu mare LLuku 11:42-52.
13 ⸤Yu lombili andolimendo ungu nimbe kelepalie Yesusini Juda yembomanga ye awili moloringimendo nimbendo⸥.: “Eno Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie, Parisi yema kinie, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema!* bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. Enone yemboma Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. mulu koleana punge pulimele kerepulumu pipi silimele. Eno enono sukundu naa pulimele; yembo lupema punge telemele kinie aulkemo pipi siku “Molo.” nilimelela. LLuku 11:52.
14 “(Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema! Enone ambo wayema liku lou siku enonga ulkema wa liku, enone ‘Yemboma kanangi.’ ningu Pulu Yemo kinie ungume sulu teko we ningu angilimele, akumunge kote walemo wendo ombá kinie eno-kinie umbune awili tepa pemba.)§ Ya pala () akune sukundu molemo ungumu yembo pilipe konginjeli marene pilkulie, ‘Imu ou pulu pulu Mateyuni naa torumu. Pe mele ye tene lupe akumu torumu.’ ningu pilkulie kinié bokune naa tolemele. Mako 12:40 iungumu sike molemo.
15 “Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema! ‘Yembo telu mindi kepe konopu alowa tepa olio lombili andomba kinie papu.’ ningu ma koleamanga kimbu kongono teko kolea sulumenga puku, nomu-kusa sipimenga andolemele nalo pe yembo te sike enone nilimele ungume pilipe lipe konopu alowa tepa lombili andolemo kinie kanu yembomo tepa kenjilimo mele paa olandopa, enone teko kenjilimele mele maniendopa, akumunge yu tepe koleana paa sike pumbe aulkemo akisindilimele.
16 “Eno mongo keri lielimene “⸤Mongo keri lieli⸥ yemboma aulkemo lipu ora siemili.” nilimele yema eno mindili nongo paa molko kenjinge! Enone yemboma mane sikulie ningendo: “Yembo tene mi lembando ‘ulke tembelemo’ imbi lepa “Paa sike tembo.” nimbelie pe “Tembo.” nimbe panjimbe mele naa temba kinie uluri molo. Nalo yembo tene mi lembando “ulke tembelena ape kandoringi kou-gollomo” imbi lepa “Paa sike tembo.” nimbelie pe “Tembo.” nimbe panjimbe mele naa temba kinie kapola naa temba. Yu sike kamu tepili.” nilimele.* inie yakondo 5:34-36. 17 Eno aroma toko mongo keri lieli yema! Mele nambolka melemo olandopaye? Kou-gollo akumu mele olandopamo molo Pulu Yemo molemo ulke tembelemone kou gollo mako topa ‘Pulu Yemonga’ nimbe kake tendelemo ulkemo olandopaye?
18 “Enone ungu te pea yemboma mane sikulie ningendo: “Yembo tene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko melema kalemele polomo’ imbi lepa “Paa sike tembo.” nimbelie pe “Tembo.” nimbe panjimbe mele naa temba kinie uluri molo. Nalo yembo tene mi lembando “aku polona ola melte singemo” imbi lepa “Paa sike tembo.” nimbelie pe “Tembo.” nimbe panjimbe mele naa temba kinie kapola naa temba. Yu sike kamu tepili.” nilimele. 19 Eno mongo keri lieli yema! Mele nambolka melemo olandopaye? Polona ola ‘Pulu Yemo popo toko kalondangi.’ ningu silimele melemo olandopamo molo polomone kanu melema mako topa ‘Pulu Yemonga’ nimbe kake tendelemo polomo olandopaye?
20 “Akumunge, yembo tene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko melema kalemele polomo’ imbi lemba kinie mele polona ola lemba melemo kepe imbi lepa mi lemba. 21 Aku sipela yembo tene mi lembando ‘ulke tembelemo’ imbi lemba kinie ulke tembelemo kinie akune sukundu molemo yemo kinie imbi lepa mi lemba. 22 Yembo tene mi lembando ‘mulu koleamo’ imbi lemba kinie Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa kolea nokombando molemo polomo kepe aku polona ola molemo yemo kepe imbi lepa mi lembala.
23 “Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie, Parisi yema kinie, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno ‘sike ungume nikimulu.’ ningu kolo toko topele mapele toli yema! bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. Langi kalongendo ‘songo tepili.’ ningu enonga poniena mele kanga lupe lupe olemomanga inie toko langine mundulimele akumenga ungu mane te pelemomo pilku tene tene ningu nosilimelemanga telu telu Pulu Yemonga ningu yu silimele. LLipai 27:30. Aku telemele nalo ungu mane tondolo olandopa mare munduku siye kolko naa pilku telemele. ‘Yemboma apuruku yembo awilime liku tapondoko yembo kerime teko kenjiku naa teko, yemboma naa apuruku pali kondo kolko, Pulu Yemo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku “Temolo.” nilimele mele sumbi siku teko molko, aku teangi.’ nimbe pelemo ungu manemando nikiru.§ Maika 6:8. Ungu mane wema pilku telemelema munduku siye naa kolko ‘mare naa telemele’ nikiru akume pali telemelanje papu. 24 Eno mongo keri lielimene “⸤Mongo keri lieli⸥ yemboma aulkemo lipu ora siemili.” nilimele yema,* Kanu yema ya 23:23 “topele mapele toli yema”. eno ⸤ungu mane wema tondolo munduku pilku teko, ungu mane tondoloma naa pilku telemele aku telemele mele ungu iko topo niembo:⸥ Langi nongendo mele kanga lopalo molo lomou langine pelemo kanokolie ‘Naa namili.’ ningu wendo liku ltelemele, nalo kongi kao te langine pelemo kinie naa kanoko we liku toko penge mundulimele. inie yakondo 7:3-5.
25 “Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema! Pellete kapomanga ulsukundu kulumiye toko kondolemele nalo akumenga sukundu langi pelemoma enone tondolo munduku wa liku, enone enono waka kolko enono konopu kimbu siku limele ulume. inie yakondo 15:17-20. 26 Eno mongo keri lieli Parisi yema! Pellete kapomanga sukundu kulumiye tonge kinie ulsukundu kepe kake temba.
27 “Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema! ‘Yembo ono koleamo kanoko peanga kanangi.’ ningu pene kake telimu ape kandolemele mele eno aku silime mele molemele. Yembo ono koleama sike ulsukundu peanga lemo kanolemele nalo sukundu yembo kololimenga ombelema kinie mele puroli nurupulume kinie peke lepa pelemo. 28 Eno aku siku mele molemele. Yembomane enonga kalkundu kanokolie ‘Eno ye sumbi nilime’ konopu lemele nalo enonga konopune sukundu kolo toli ulume kinie ulu pulu kerime kinie mindi si nimbe pelemo.
29 “Eno ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli yema! Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilku yando ningu silime kolemele kinie enonga ono telemele koleama teko mimi teko, sumbi nili yembomanga ono koleama asilimele. 30 Aku tekolie enone ningendo: “Olio olionga anda-kolepalime-kinie molemelanje enone Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. toko kondoringi kinie olionga anda-kolepali naa lipu tapondopo eno naa tolemela.” nilimele. 31 Aku nilimelemonga ‘Kanu yema toko kondoringi yembomane kalko lsingi yema molemolo.’ ningu enono liku ora silimele. 32 Aku liemo kapola enonga anda-kolepalimene pulu polko teko kenjeringi mele enone kamu teangi.
33 “⸤Yemboma nongo kondoli⸥ wambiyema! Eno kolo topa yemboma tepa kenjeli wambiyemonga waloma!* inie yakondo 3:7, 12:34. Pulu Yemone enondo “Teko kenjeringimunge tepe koleana paa.” nimbé kinie eno manda kowa punge aulke te lembaye? 34 Akumunge nane Pulu Yemone ungu umbu tondombama pilku yemboma ningu singe yema kinie, pilipe konginjeli pemba yema kinie, mane singe yema kinie, eno molemelena lipu mundukuru. Aku yemanga mare toko kondoko, mare ‘Kolangi.’ ningu unjo perana uku toko mondoko, mare eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkemanga mengo puku ka-pulsene toko, koleamanga ‘tamili.’ ningu pulú siku akiliku lombili punge. 35 Aku tengemonga ou pulu pulu ⸤Pulu Yemone mulu maselo terimu kinie⸥ kepe yandopa kinié kepe yembo sumbi nilime toko kondoringimunge ulu umbunema eno ⸤Juda yembomanga ye awilime⸥-kinie pemba. ⸤Pulu Yemonga bokune⸥ ou pulu pulu sumbi nili ye Epele kinie, yandopa moloringi yembo sumbi nilime kinie, yandopa ⸤Pulu Yemonga bokumu pora nilimo akune⸥ Berekia malo Sekaraya kinie toko kondoringi akumenga pali Kenene Epele torumu temanemo Ou Pulu Pulu 4:8 molopa, Sekaraya toringi temanemo Pe Kingime Talo Sipemo 24:20-22 molemo. Juda yembomane Pulu Yemonga bokume pali liku tere lekolie Ou Pulu Pulu bokumu kumbi leko toko, Pe Kingime Talo Sipemonga bokumu akilku toringi. Yesusini nirimu mele isipe: Yu ou naa opili Pulu Yemonga temanema pali bokune molorumu Juda yembomane nosiku kanoko moloringi, akune sukundu sumbi nili yemboma ou toko kondoringime pali lipe tere lepa nirimu. ulu umbunema eno-kinie pemba. Sekaraya akumu Pulu Yemonga ulke suluminia lierimu ulkemo kinie Pulu Yemo popo toko melema kaloringi polomo kinie awi-suku-singine toringi kanumu. 36 Nane paa sike enondo nikiru: Ou teko kenjeringi ulumenga pali ulu umbunema iyembo kinié molkomelema-kinie pemba.” ⸤nirimu.⸥
23:37-39 Jerusalleme Yemboma Toko Kalonge Pilipelie Yesusini Eno Kondo Kolorumu Temanemo LLuku 13:34-35, 19:41-44.
37 ⸤Aku nimbelie Yesusini Jerusalleme moloringi yemboma yu kondo kolopa akumundu ungu te nimbelie nimbendo:⸥
“O Jerusalleme ⸤yemboma⸥., Jerusalleme ⸤yemboma⸥., Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni yemboma ‘liku tapondangi.’ nimbe eno moloringine lipe mundorumu yema kouni toko kondoko telemele yemboma, kera gulta anumumuni yunge waloma lipe yunge kongona lopi tepa nokolemo mele nane wale awisili eno aku sipu nokolka nalo enono “Molo!” niringi. 38 Akumunge pilieme! ⸤Opa puluema eno tonge onge kinie Pulu Yemone altopa eno naa nokopa naa lipe tapondombamonga⸥ opa puluemane ongo sike toko munduku enonga koleamo kinie enonga ulke tembelemo kinie kamu toko kalongemonga eno ku penge. 39 Akumunge ⸤nane eno ungu te pea nimbu sikiru:⸥ Eno Jerusalleme yemboma, enone nando
“Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne okomo yemo
imbi ola molopa, molopa kondopili.Ӥ Konana 118:26, inieyakondo 21:9.
ninge walemonga na altoko kanonge. Ou molo.” nirimu.

*^ LLuku 11:37-54 (11:53-54 paa kana!).

^ akumunge 23:4-7 Mako 12:38-39, LLuku 20:45-46; 23:6 LLuku 14:7; 23:6-7 LLuku 11:43,46.

23:2: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “11. Farisi”.

§23:3: inie yakondo 15:3-9, 16:12. Olio manda manjipu temolo kinie papu (Ou Korini 11:1).

*23:4: LLuku 11:46.

23:5: Wendo Oringi 13:1-6, Ungu Manema 6:4-9, 11:13-21, akune Pulu Yemone yembomando nimbendo: “ ‘Yunge ungu manema konopuni paa mimi siku pilku molangi.’ ningu akume pep na toko kulupi toko pengena mambelena lopali mele panjiku mengo andangi.” nirimu. Pulu Yemone “Teangi.” nirimu mele ya nondopa pikisa tenga ye tene aku sipe yunge mambelena panjerimu. Aku siku papu teringi nalo Yesusini nirimu yemane ‘yembomane ‘eno ye peangama molemele’ ningu kanangi.’ ningu awili teko mondoringi.

23:5: Kambu 15:37-41 akune yemane ‘Pulu Yemonga yemboma manjipu molemolo.’ ningu enonga wale-pakolimenga ka mare moko toko mondonge ungu manema molemo nalo Yesusini nirimu yemane ‘Pulu Yemone olio ye peangama nimbe kanopili.’ naa ningu, ‘we yembomane olio ye peangama ningu kanangi.’ ningu ka paa sulu mare moko toko mondoringi.

§23:6: LLuku 11:43, 20:46; 14:7.

*23:7: ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.

23:10: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

23:11-12: Kongono tendeli yemboma mele molomolo ungumunge ungu pulu mare inie yakondo 18:1-5, 20:26-27, Mako 9:33-37, Jono 13:1-17.

§23:11-12: ungu mare LLuku 11:42-52.

*23:13: bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

23:13: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

23:13: LLuku 11:52.

§23:14: Ya pala () akune sukundu molemo ungumu yembo pilipe konginjeli marene pilkulie, ‘Imu ou pulu pulu Mateyuni naa torumu. Pe mele ye tene lupe akumu torumu.’ ningu pilkulie kinié bokune naa tolemele. Mako 12:40 iungumu sike molemo.

*23:16: inie yakondo 5:34-36.

23:23: bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

23:23: LLipai 27:30.

§23:23: Maika 6:8.

*23:24: Kanu yema ya 23:23 “topele mapele toli yema”.

23:24: inie yakondo 7:3-5.

23:25: inie yakondo 15:17-20.

§23:30: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*23:33: inie yakondo 3:7, 12:34.

23:35: Kenene Epele torumu temanemo Ou Pulu Pulu 4:8 molopa, Sekaraya toringi temanemo Pe Kingime Talo Sipemo 24:20-22 molemo. Juda yembomane Pulu Yemonga bokume pali liku tere lekolie Ou Pulu Pulu bokumu kumbi leko toko, Pe Kingime Talo Sipemonga bokumu akilku toringi. Yesusini nirimu mele isipe: Yu ou naa opili Pulu Yemonga temanema pali bokune molorumu Juda yembomane nosiku kanoko moloringi, akune sukundu sumbi nili yemboma ou toko kondoringime pali lipe tere lepa nirimu.

23:36: LLuku 13:34-35, 19:41-44.

§23:39: Konana 118:26, inieyakondo 21:9.