22
Kolomongo Awili 22-24 YESUSI MINDILI NOMBA KOLOPALIE, LOMBOROPA OLA MOLOPA MULU KOLEANA KELEPA PURUMU TEMANEMO
22:1-6 Judasini Yesusi Yunge Opa Puluema “Lipu Simbo.” Nimbe, Nimbe Panjerimu Temanemo* akumunge 22:1-2 Mateyu 26:2-5, Mako 14:1-2; 22:3-6 Mateyu 26:14-16, Mako 14:10-11.
⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. pilieringi walema, akumu imbi leko ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo’ bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. niringila, aku walemo nondopa wendo orumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,§ bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”. enone Yesusi toko kondonge aulke te koroko moloringi nalo enone ⸤“Olio yembomane kanangi yu ka simolo kinie yembomane olio kinie mumindili kolko iri tonge.” ningu⸥ pipili kolko we moloringi.
Kanu kinie Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumenga ye Judasi, yunge imbi te ‘Isikeriote’ nili, kanumunge konopune ⸤kurumenga nomi⸥ Setene* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. omba sukundu purumu. ⸤Setene yunge konopune suku purumu⸥ kinie yu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, ulke tembele nokoli ele yemanga ele ye awilime kinie, enomoloringine pupelie, eno Yesusi ka singe aulkemo yuni akisindimbe mele eno-kinie kerepale niringi. Yuni temba mele nirimu kinie pilkulie eno konopu awili teko siku “Nu kou mone te simolo.” ningu, ningu panjeringi.
Yuni enonga ungume pilipelie “Kapola.” nimbe, we yemboma Yesusi pea naa molonge kinie yu eno lipe simbe mele aulkemo koropa molorumu.
22:7-23 Yesusi Lombili Andolime Kinie Pea Kamu Langi Noringi Kinie Yu Kolorumu Mele ‘Pe Pilku Molangi.’ Nimbe Langi Sirimu Noringi Temanemo akumunge 22:7-14 Mateyu 26:17-20, Mako 14:12-17; 22:18-20 Mateyu 26:26-29, Mako 14:22-25, Ou Korini 11:23-25; 22:21-23 Mateyu 26:21-24, Mako 14:18-21, Jono 13:21-30.
Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo wendo orumu kinie Juda yembomane Pulu Yemone ou enonga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo kongi sipisipi walo te toko nonge mele pilipelie nirimumuni, inie yakondo 22:1*. Yesusini Pita kinie Jonoselo lipe mundupelie nimbendo: “Elo pukulu, Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walo te kinié nomolomo teko mimi te-pale.” nirimu.
Elone walsikululie ningelendo: “Tena tepo mimi te-pambili konopu leko nikinuye?” niringili.
10 Yuni elondo topondopa nimbendo: “Piliele. Ne ulke kolea awili ⸤Jerusallemendo⸥ pukululie, ye te mingine no kolopa meli ombá aulkena puku kane-kane tokololie,§ ungu pulu te Mako 14:13*. yu pumbe mele lombili pukulu yu suku pumbe ulkena suku pukululie 11 ulke pulu yemondo ningelendo: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andoli yema kinie olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. 12 Aku ningele kinie yuni elo ulkemonga olakondo suluminia awili te, akune langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema kinie akune ou lemoma, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu.
13 Kanu kinie elo pukululie, Yesusini nirimu kanu mele aku ulume teli lierimu kanoko lendekololie, akune Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilinge kongi sipisipi walo nongemo kinie langi nongema teko mimi teko noseringili.
14 Juda yembomane ipupene kolea kalá torumu kinie Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Walemo pilingendo kongi sipisipi walomo nonge enamo* ungu pulu te ya 22:1*. kamu wendo orumu kinie, Yesusi kinie yunge kongonomo ‘tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu yema kinie bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. eno langi noli polona moloringi. 15 Langi nongo moloringi kinie yuni enondo nimbendo: “ ‘Na mindili ou naanombolie iwale wendo okomomonga langime eno kinie pea namili.’ paa tondolo mundupu konopu lepo andopo molorundu mele yandopa paa konopu lepo pilipu molio. 16 Nane enondo isipu nimbu sikirumu: Isili ou ilangime na altopo naa nombó. Pulu Yemo ye nomi kingimu kamu molomba walemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom” wendo ombalie ilangimenga sike ulu pulumu wendo ombá kinie altopo nombó.” nirimu.
17-18 Yu no waene kapomo lipe ambolopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie nimbendo: “I mu eno enono moke teko nayo. Nane enondo isipu nimbu sikirumu: Isili ou na no-waene altopo paanaa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo walemo wendo ombá kinie na no waene kondemo kelepo nombó kene ⸤eno enono isili ou nangi⸥.” nirimu.
19 Berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “I mu nanga kalumu ⸤eno liku nangi⸥. ‘Nanga kalumu ‘enonga’ nimbu ⸤lipu tapondambo.’ nimbu tangi⸥ simbo tekero imu. Pe pe kepe, ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nanga kalumu enonga nimbu ‘Na tangi.’ nimbu simbo tekero mele ‘Altopo piliemili.’ ningu iberetemo “Nanga kalumu.” nimbu sikiru mele eno aku siku berete te nongolie piliengi!” nirimu.
20 Pe eno langime nongo pora siringi kinie yuni ⸤berete te kinie terimu mele⸥ aku sipela no waene kapomo lipe ⸤eno sipelie⸥ nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤eno sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Eno-kinie tembo.’ nimbe,⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu§ bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”. ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane enonga nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo ino waenemo.* ungu pulu te Mateyu 26:28**.
21 “Nalo na lipe nanga opa puluema simbe yemo nakinie pea ilangi nokomolo polona molemo.” nirimu. 22 “Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele Pulu Yemone koronga ou nimbe panjerimu mele sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba molopa kenjimbe.” nirimu.
23 Aku nirimu kinie pilkulie ⸤yu lombili andolimene⸥ anjo yando walsikulie ningendo: “Olionga ye nawene ulu akumu tembanje?” niringi.
22:24-30 Lombili Andolime Anjo Yando Kerepale Ningulie “Na Imbi Ola Molemo. Na Imbi Ola Molemo.” Ningu Moloringi Temanemo akumunge 22:25-27 Mateyu 20:25-28, Mako 10:42-45.
24 Aku walemo kinie ungu te pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu kere-kuru liku moloringi. Inie yakondo 9:46.
25 Yesusini enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane eno enono imbi liku ola munduku, “Olio yemboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimele. 26 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te imbi ola molomba kinie aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nomi molopa we yema nokomba yemo ye kendemandemo mele molopa we yemanga kongono tendepili.” ⸤nirimu⸥.
27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Langi nolemo yemo ye olandopamo molo langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma tendelemo yemo ye olandopamoye? Langi nolemo ye akumu ye nomimu lemo. Aku sipe, nalo na aku sipe molo. Na ⸤sike enonga ye awilimu⸥ nalo enonga kongono tendeli kendemande mele molopo eno lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbendo:⸥ “Na mindili sipu molorundu molio mele eno na-kinie pea tapu topo mindili sipu molorumulu molemolola. 29 Nanga Lapa ye nomi kingimu omba molopa yemboma nokomba kinie nando ‘Akune yemboma nokondopilila.’ nilimo nimbé mele nane enondo ‘Akune yemboma nokondangi.’ nilio nimbola. 30 Akune na ye nomi kingi molopo yemboma nokombo kinie eno na kinie pea langi polona molopo ga nombo molomolo. Eno ye nomi kingi polomanga molkolie ningemone, Isirele yembo talape rurepo§ Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamone kango Aisake merimu (aku temanemo Ou Pulu Pulu 20-21 selo molemo); Aisakene kango Jekopomerimu (Ou Pulu Pulu 25); Jekopone kango engaki-rurepo merimu, kanukangomanga imbime OuPuluPulu 35:22-26 molemo. Nalo LLipai kalopa lsimu yemboma kolea Kenane ma te naa liku (Kambu 1:47), Josepo kolo wangopa yunge kango talonga yemboma ma talo lsingi (Kambu 1:32-35). Jekoponga imbi teIsirele. Pe yunge kangomane ambolangoma kalko lsingi kinie eno pali ‘Isirele yemboma.’ niringi (Ou Pulu Pulu 32:28,32, Wendo Oringi 1:1-7,9,12). Eno yu-mele-mele Isirele yembo talapena sukundu talape rurepo moloringi. Yesusini ya nirimumu, aku yembo talapemando nirimu. nokonge.” ⸤nirimu.⸥* Mateyu 19:28.
22:31-34 Pitane Yesusi “Naa Kanolio.” Nimbé Mele Yesusini Yu Nimbe Sirimu Temanemo akumunge 22:33-34 Mateyu 26:33-34, Mako 14:29-30, Jono 13:37-38.
31 ⸤Nimbelie, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbendo:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. Pulu Yemondo mawa tepalie nimbendo: “Eno teko kenjingenje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinie Pulu Yemone “Manda.” nirimu. 32 Nalo Saimono, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu nunge mawa tendepolie nimbondo: “Setene yuni nu aku temba kinie Pita yuni na naa mundupe siye kolopa na pilipe molopili.” nindu. Saimono, Setene laye-kolte pilku na munduku siye kolkolie, pe konopu alowa teko na kelko tondolo munduku pilku molkolie ninimuni, angenalime tondolo mundundou.” nirimu.
33 Nalo Pitane nimbendo: “Awilimu,§ bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”. nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbo ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” ningi liemo papula. Molo olto pea “Topo kondamili.” ningi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu isipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
22:35-38 Kou Mone Kinie, Mele Wale Kinie, Lou-Pulse Kinie, Aku Melemando Yesusini Ungu Nirimu Temanemo
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane eno ou ⸤‘Kongono te-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinie eno melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilierimu kinie
enone “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enondo kelepa nimbendo: “Nalo kinié na-kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou-pulse naa nosilimo yemo yunge wale-pakoli te anjo sipe lou-pulse te yando lipili. 37 ⸤Nane aku sipu nambemune nikiru, niembo.⸥ Ou yembomane nando ningu Pulu Yemonga bokune toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele isipe:
“Yu kinie,
yembo mongo liku
ulu pulu kerime teli yemboma kinie,
liku tere leko mako toringi.”* Aisaya 53:12.
niringi bokune molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enone yundu ningendo: “Awilimu, ya opa teli lou-pulse talo nosilimolo kanou.” niringi kinie
yuni enondo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
22:39-46 Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbe Mawa Terimu Mele Temanemo Mateyu 26:36-46, Mako 14:32-42.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe siye kolopa koleaawili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yutaki-teki ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pu-pou-pou terimu mele akune purumu. Yu lombili andolime yu lombili akiliku pea puringi.
40 Akune purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo: Ipuru 2:18. 42 “Tata, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemo aku siku teani nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe siye kolopa Yesusi yu molorumune omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu. 44 Kanu kinie yu konopune umbune awili-tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimu-ne yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enone yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie 46 enondo nimbendo: “Eno uru nambemune pekemeleye? ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
22:47-23:56 Yesusi Ka Siku, Kote Tendeko, Unjo Perana Ola Toko Kondoko, Ono Teringi Temanemo
22:47-53 Yesusi Ka Siringi Temanemo§ Mateyu 26:47-56, Mako 14:43-50, Jono 18:3-12.
47 Yesusini aku nimbe molopili eno moloringine ye awisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumune nondopa omba yu kangulorumu. 48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa pulue yemane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angilieringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enone yundu ningendo: “Awilimu, opa teli lou-pulsemane iyema tamiliye?” niringi kinie 50 enonga ye tene ⸤yunge lou pokete-napimu lipe ambolopalie⸥* Jono 18:10. Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa lakálierimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, keliee!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinderimu. Yeselonga imbiselo Jono 18:10 nimbe molemo.
52 Yesusi ka singe oringi yema isipe: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yembomanga tapu ye mare kinie, bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”. enone Yesusi ka singe oringi kinie kanopalie enondo nimbendo: “Na ‘yembo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekolie lou-pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? 53 Ulke tembele kerepulune alieli eno pea molemolo kinie na ambolko likuka naa silimele kanumu.§ Pulu Yemone ‘Yesusi isili ou naa kolopili.’ nirimumunge enone ou yu manda ka naa siringi. Jono 7:30, 8:20, 13:1, 17:1, Mateyu 26:18. Nalo kinié iena wendo okomomo Pulu Yemone ou ‘Enonga.’ nirimu enamo wendo okomo. Sumbulu tolimunge tondolomo kinie olandopa pelemo.” nirimu.
22:54-62 Pitane Kolo Topa “Yesusi Na Naa Kanolio.” Nirimu Temanemo* Mateyu 26:69-75, Mako 14:66-72, Jono 18:16-18,25-27. Inie yakondo 22:31-34.
54 Kanu kinie enone Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkena sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinie Pita lombili akilipe taka lipe purumu.
55 Yesusi mengo oringi ulke kanumunge ulke angilipe makapu terimu, suku we lierimune pikisa te Mateyu 26:69. tepe kalko pilku moloringine Pita pupe eno kinie molorumu. 56 Yu akunemolopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥ Mako 14:66. kendemande ambo te omba tepe nomba paterimune Pita molorumu kanopalie yu neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemo Yesusi pea moloringili kanorundu.” nirimu.
57 Nalo Pitane kolo topalie nimbendo: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
58 Laye pe mele ye te Pita kanopalie yundu nimbendo: “Nu Yesusinge talape ye te lepamo.” nirimu kinie
Pitane yundu nimbendo: “Yemo, na akumu molo.” nirimu.
59 Pe ena mongo telu mele omba purumu kinie yembo te ⸤Pita yu ungu laye lupe mele nirimu mele pilkulie⸥ yuni tondolo mundupelie nimbendo: “Kolea Gallilli disiriki yembomane ungu nilimele mele yu aku sipe ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Yu paa sike Yesusi lombili andoli ye te.’ konopu lekero.” nirimu.
60 Aku nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipe nimbe molopili kera gulta ko torumu.
61 Kanu kinie Yesusini topele topa Pita kanorumu kinie Yesusini yundu “Kera gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu.§ inie yakondo 22:34. 62 Pilipelie ⸤‘Ama, paatepo kenjendu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lierindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ pena pupe kolapaa awili tepa terimu.
22:63-71 Juda Ye Awilimene Enono Yesusinge Kote Pilku Yu Teko Kenjeringi Temanemo* Mateyu 26:63-68, Mako 14:61-65, Jono 18:19-23.
63 Kanu kinie Yesusi akune nokoko moloringi ele yemane yu ungu taka tondoko, yu larauwe toko, teringi. 64 Yunge kumbikeremo múlu tene pipi sindikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi. 65 Ungu taka tondongendo enone yu aku mele ulu awisili teko ungu awisili ningu yu aku siku teko kenjeringi.
66 Kolea tangorumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, kanu Juda yembomanga tapu ye kanjolloma pali ‘Yesusinge kote piliemili.’ niringi. bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “19. kaunsil”. ⸤Enonga ele yemane⸥ yu eno liku maku toko moloringine mengo puringi kinie enone yundu ningendo: 67 “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Ningu si.” niringi.
Yuni enondo nimbendo: “ “Na akumu molio.” nilkenje enone naa pilku “Kolo tokono.” nilimela. 68 Nane enondo ungu te walsipu pilkenje yando ungu te naa lanilimela. 69 Nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinié kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molomba.” nirimu.
70 Enone pali yundu ningendo: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinie
yuni nimbendo: “Akumu na.” nirimu.
71 Enone ningendo: “Yuni mongo lsimu mele nimbe simbe yembo te pea nambemune koromoloye? Yuni yuyu nimbe kenjikimu pilkimulu.” niringi.

*^ akumunge 22:1-2 Mateyu 26:2-5, Mako 14:1-2; 22:3-6 Mateyu 26:14-16, Mako 14:10-11.

22:1: bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.

22:1: bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.

§22:2: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.

*22:3: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

22:6: akumunge 22:7-14 Mateyu 26:17-20, Mako 14:12-17; 22:18-20 Mateyu 26:26-29, Mako 14:22-25, Ou Korini 11:23-25; 22:21-23 Mateyu 26:21-24, Mako 14:18-21, Jono 13:21-30.

22:7: inie yakondo 22:1*.

§22:10: ungu pulu te Mako 14:13*.

*22:14: ungu pulu te ya 22:1*.

22:14: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

22:16: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”

§22:20: bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

*22:20: ungu pulu te Mateyu 26:28**.

22:23: akumunge 22:25-27 Mateyu 20:25-28, Mako 10:42-45.

22:24: Inie yakondo 9:46.

§22:30: Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamone kango Aisake merimu (aku temanemo Ou Pulu Pulu 20-21 selo molemo); Aisakene kango Jekopomerimu (Ou Pulu Pulu 25); Jekopone kango engaki-rurepo merimu, kanukangomanga imbime OuPuluPulu 35:22-26 molemo. Nalo LLipai kalopa lsimu yemboma kolea Kenane ma te naa liku (Kambu 1:47), Josepo kolo wangopa yunge kango talonga yemboma ma talo lsingi (Kambu 1:32-35). Jekoponga imbi teIsirele. Pe yunge kangomane ambolangoma kalko lsingi kinie eno pali ‘Isirele yemboma.’ niringi (Ou Pulu Pulu 32:28,32, Wendo Oringi 1:1-7,9,12). Eno yu-mele-mele Isirele yembo talapena sukundu talape rurepo moloringi. Yesusini ya nirimumu, aku yembo talapemando nirimu.

*22:30: Mateyu 19:28.

22:30: akumunge 22:33-34 Mateyu 26:33-34, Mako 14:29-30, Jono 13:37-38.

22:31: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

§22:33: bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.

*22:37: Aisaya 53:12.

22:38: Mateyu 26:36-46, Mako 14:32-42.

22:41: Ipuru 2:18.

§22:46: Mateyu 26:47-56, Mako 14:43-50, Jono 18:3-12.

*22:50: Jono 18:10.

22:51: Yeselonga imbiselo Jono 18:10 nimbe molemo.

22:52: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”.

§22:53: Pulu Yemone ‘Yesusi isili ou naa kolopili.’ nirimumunge enone ou yu manda ka naa siringi. Jono 7:30, 8:20, 13:1, 17:1, Mateyu 26:18.

*22:53: Mateyu 26:69-75, Mako 14:66-72, Jono 18:16-18,25-27. Inie yakondo 22:31-34.

22:55: pikisa te Mateyu 26:69.

22:56: Mako 14:66.

§22:61: inie yakondo 22:34.

*22:62: Mateyu 26:63-68, Mako 14:61-65, Jono 18:19-23.

22:66: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “19. kaunsil”.