9
Kanu kinie Yesusi altopa nona andoli sipi tenga sukundu pupelie nirimumuni, nomu ⸤Gallilli⸥ yakondo omba yunge kolea ⸤Kapeniame taono⸥ orumu.
Yu ⸤Kapeniame kelepa⸥ omba molorumuna ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo oringi. Enene ‘Yesusini i yemo manda tepa konde limbe.’ ningu pilkulie yu mengo oringi, Yesusini kanopa pilipelie kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopu wayongo nipili. Nunge konopuna ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, siye kolkoro.” nirimu.
Aku nirimu kinie pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi ye marene* eneno konopuni pilkulie, ‘I yemone Pulu Yemo marake tekemo.’ ningu piliringi.
Ene konopu leringi mele Yesusini pilipelie nimbendo: “Ene nambemuna konopu lelko kenjikimiliye? I yemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, siye kolkoro.” nimbú kinie ene ulu te naa kanokolie ‘We we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andoi.” nimbú kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye? Nakolo ‘ ‘Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* tondolo pelemomone ya ma koleana yambomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu.
Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pui.” nirimu. Aku nirimu kinie yemo ola angilipe ulkendo purumu. Yambo aisili akuna maku toko moloringimene yu aku terimu kanoko mini wale mundukulie, mana yamboma ulu tondolo aku mele tenge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjiku kapi niringi.
Kanu kinie Yesusi pumbe pupelie nirimumuni, kou takisi lipe molorumu ye te, yunge imbi Mateyu, kanopalie yundu “Na kinie pea pambili lombili oi.” nirimu. Kanu kinie Mateyu yu ola angilipe yu lombili purumu.
10 Pe Yesusi Mateyunge ulkena langi nomba molorumu kinie kou takisi lili yema kinie, ⸤Juda ye ailimene⸥ “ulu pulu kerime teli ye” ⸤niringi⸥ wema kinie aisili ongo Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie* ene pea manie molko langi noringi. 11 ⸤Ene aku siku teluna langi nongo moloringine⸥ Parisi yemane kanokolie yu lombili andolimendo walsiku pilkulie ningindu: “Enenga ungu mane sili yemo kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli ye wema kinie ene kinie yu nambemuna langi pea nokomeleye?” niringi.*
12 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kuru naa tolemo yamboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yamboma mindi doketana pulimele kanumu.* 13 Nane “Yambo sumbi nilime na molombona wangi.” nimbundu ma koleana naa orundu.* ‘Ulu pulu keri teli yamboma na molombona wangi.’ nimbundu orundu. Ulu pulu keri teli yamboma lipu taponjimbundu orundu kene** ene puku Pulu Yemonga bokuna molemo ungu tenga pulumu puku pilipayo. Pulu Yemone nimbendo:
“ ‘Na melema popo toko kalko siengi.’
nimbu pilipu naa molio.
‘Ene yambo lupema konopu monjiku
kondo kolangi.’
nimbu pilipu mindi molio.”***
nirimu kanumu.” nimbe Yesusini nirimu.
14 Pe ⸤No Linjili⸥ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumuna ongolie yundu walsiku pilkulie ningindu: “Olio kinie Parisi yema kinie olio alieli langi mi topo naa nolemolo* nakolo nu lombili andolime aku siku naa telemele akumu nambemuna na telemeleye?” niringi.
15 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ Yesusini pundu topa enendo ⸤ungu iku te topa yu kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie ene konopu sikulie “Kola tepo langi naa namili.” manda ningíye? Manda na ningí. Pe mindi, ambo limbe yemo ene molongena ongo wendo liku ⸤tonge⸥ kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili ou molo.⸥*
16 “Mulu wambale ou te sungu nilimo kinie olione mulu wambale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yambo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulu wambalemo nona panjilke kinie mulu wambale konde kopisilimu kanga lepa lli nimbelie mulu wambale oumu kelepa kamu aili tepa sungu nilke.*
17 “Kongi meme kalumuni teli mingi ou tenga no waene konde naa la kolemolo kanumu. Yambo tene mingi ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no waene konde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu. ⸤Pe nomo akolemo kinie kalumuni teli mingi kondemo anju yando pupe sungu naa nilimomonga⸥ nomo kinie mingi kondemo pea kapola lemo.” nirimu.
18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimbe molopili ⸤Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te⸥ nokorumu ye te Yesusi molorumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu nimbendo: “Nanga ambolamo kinié isili kolopa pora sikimu. Nakolo nu ongo yu kimuni amboloni kinie yu konde pumbe.” nirimu.
19 Aku nirimu kinie Yesusi ola angilipe yu lombili purumu. Yesusi lombili andolime pea puringila.
20-21 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora na nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. Kanu ambomone ‘Yunge wale pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbu.’ nimbe pilipelie Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale pakolimunge pundumu ambolorumu.* 22 Ambolorumu kinie Yesusi topele topa yu kanopalie nimbendo: “Ambolamo, nu konopu wayongo nipili moloyo. ‘Nu manda tepa konde limbe.’ konopu lenu kanu ulumuni nu konde pukunu.” nirimu. Kanu enamonga ambomo konde pupelie we molorumu.
23 Kanu kinie Yesusi ⸤Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo⸥ nokoli yemonga ulkena sukundu ombalie yambo aisili molko kondo kolko, kolape mingi langoko, kola aili teko teko moloringi kanopalie yuni nimbendo: 24 “Ene anju pame! Ambolamo kolou na kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu.* Aku nirimu kinie ⸤ambola kanumu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge⸥ yu ungu taka tonjiku tae tenjiringi.
25 Kanu kinie yambo maku toko moloringime pulu sipe pena pena tepalie ⸤ambola onomo lerimu⸥ suluminiana pupe yunge kimu ambolorumu kinie ambolamo ola molorumu. 26 I ulu tondolo terimumunge temanemo kanu koleamonga sukundu lerimu koleamanga pali anju anju purumu piliringi.
27 Yesusi kanu koleamo mundupe kelepa pumbe purumu kinie mongo keri lerimu ye talo yu lombili ongo walsikululie ningilindu: “Ye nomi kingi Depisini kalopa lirimu yemo,* nu olto kondo koloi.” ningu wale aisili niliku oringili.
28 Yu ulke tenga sukundu purumu kinie mongo keri leli yetolo yu molorumuna lombili oringili kinie yuni elte walsipelie: “Elte na mawa tekembele mele ‘Manda temba.’ konopu lekembele* molo moloye?” nirimu kinie
eltene ningilindu: “Ailimu, ‘Manda teni.’ konopu lekembolo.” niringili.
29 Kanu kinie yuni eltenga mongotolonga ambolopalie nimbendo: “Nane ‘manda temba.’ konopu lekembele mele aku sipe wendo opili.” nirimu 30 kinie eltenga mongotolo peanga lerimu, melema altoko kanoringili. Yesusini elte tondolo mundupe mane sipelie nimbendo: “Eltene i ulu wendo okomomo yambo teluri kepe paa naa piliengi, naa ningu siele!” nirimu. 31 Nakolo elte pena pukulu Yesusini terimu mele aku koleamonga sukundu lerimu koleamanga pali temane toko silikulu andoringili.
32 Kanu yetolo Yesusi munduku kelkolo pungilí puringili kinie ye te konopuna kuru molorumumunge ungu te naa nirimu ye te Yesusi molorumuna mengo oringi. 33 Yesusini yemonga konopuna molorumu kuru kanumu topa makororumu kinie ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimuna yambo maku toko moloringimene kanokolie konopu aisili liku mundukulie ningindu: “Ou Isirele koleana sukundu i sipe ulu te wendo na orumu kanumu.” niringi.
34 Nakolo Parisi yemane* ningindu: “Kurumanga nomimuni yu lipe taponjilimona yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.**
35 Yesusi kolea ailimenga kinie, kolea kangamanga kinie pelipe andopalie nirimumuni, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga pupe ungu mane sipe; Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma nokolemo* nokomba ungu pulumunge temane peangama topa sipe; kuru lupe lupema torumu yamboma tepa konde lirimula. 36 Yambo paa aisili yu molorumuna ongo liku maku toko moloringime kanopalie ene umbu konopu naa pepili andoko, kangime enge naa perimuna ene eneno manda liku na taponjiku molkolie ene kongi sipisipime enenga tapu ye te na molorumumunge we moloringi mele ene aku siku moloringine* kanopalie ene paa kondo kolorumu. 37 Kanu kinie ⸤yambo aisili ‘Yuni lipe taponjipili.’ ningu moloringine kanopalie⸥ lombili andolimendo nimbendo: “Langi pulumu poniena nou lemo nakolo kongono ye aisili molo. 38 ⸤Na ye telumu mindi i kongonomo tekero kene⸥ Langi Pulu Yemo mawa tekolie yuni “Langi nou lelime lingí kongono tenge yamboma yunge poniena lipe mundupili.” niei.” nirimu.*