11
⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ ene kolea aili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unju Ollipi Ponie’ nili akuna lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betanitolonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie,* eltendo nimbendo: “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walo te, yambo te yunge bulu mingine walsikale kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingímu ne sukundu molomba kanongele, kanumu puku posiku yando mengo wangili pale. Posingilí teko molongele kinie yambo tene eltendo “Aku nambemuna tekembeleye?” nimu liemo eltene i siku niengili: “Ailimu* yu ‘Dongimuni mepili.’ nimuna ombo likimbulu. Yu dongi walomo altopa nondopa yando lipe mundumbe.” niengili.” nimbe elte lipe mundurumu.
Lipe mundurumu yetolo pukulu, kongi dongi walo te, ulke kerepuluna ka teko panjiringimu kanokololie kongi kanumu puku posiringili. Aku siku tengele teringili kanokolie akuna angiliringi yambo marene eltendo “Kongi dongi walomo nambemuna posikimbiliye?” ningu walsiku piliringi kinie
eltene, Yesusini ‘i siku i siku niengili.’ nirimu mele niringili kinie “Kapola, ⸤dongi walomo⸥ mengo pangili.” niringi.
Kanu kinie eltene kongi dongi walomo Yesusi molorumuna mengo ongololie, enene enenga mulu wambalema kulku dongimunge bulu mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanuna ola molorumu. Yambo aisilini enenga mulu wambalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene unju kipiyala poniena puku kipiyala gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi. Kumbi lelko puringi yambomane kepe akilku puringi yambomane kepe naka lelko unju ambololiku pukulie ningindu:
“ ‘Yunge imbi ola molopili.’ niemili!
‘Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna
yunge kongonomo tenjimbe okomo yemo*
molopa konjipili!’**
10 Olionga anda kolepa ye nomi kingi Depisi⸤ni
kalopa lirimu yemo⸥
ye nomi kingi molomba tekemo yemo*
Pulu Yemone tepa konjipe
‘Yu tondolo pupili.’ nipili.
Mulu koleana ola yu imbi ola molopili!”**
niliku puringi.
11 Kanu kinie Yesusi Jerusalleme suku pupelie Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena pupe akuna suku ⸤teko moloringi uluma⸥ pali kanorumu, nakolo kolea ipu lerimuna kanopalie ⸤‘Isili ou ulu te naa teambo.’ nimbe⸥ yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu puku, kolea kanga Betani ⸤pengé⸥ puringi.
12 Ipulueli ou ⸤Jerusalleme nondopa lerimu⸥ kolea kanga Betani munduku kelkolie ⸤kelko Jerusalleme pungí puringi kinie⸥ Yesusi yu engele terimu. 13 Kanu kinie yu unju piki te gomo tepa angilirimumu sulu tepa kanopalie ‘Mongo te tomunje.’ nimbe nondopa pupe kanorumu nakolo, piki mongo torumu walemo ou wendo naa orumumunge unju mongo topa te naa perimu, gomoma mindi terimu kanorumu. 14 ⸤Gomo mindi terimuna⸥ kanopalie “Nu altoko yambomane nonge mongo te naa tani!” nirimu. Aku nirimumu yu lombili andolimene piliringi.
15 Jerusalleme kamu oringi kinie Yesusi yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yambo naa molemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ suku pupe kanopalie akuna melema makete teko moloringi yamboma kinie, melema topo toko liku moloringi yamboma kinie, akuma kanopalie ene pali topa makoropa, kou mone lupe lupema alowa teko anju siringi yambomanga poloma kinie, kera waembono makete teko manie moloringi poloma kinie, lipe topele topa, topa bulu balu sipelie, 16 yambomando nimbendo: “Yamboma kou mone lingí makete tenge melema kolea tenga lupe makete tenge pungindu ulke tembele palana naa pangi. ⸤Anekale teko pangi.⸥” nirimu.
17 Ene mane sipelie nimbendo: “Pulu Yemonga bokuna ungu te i sipe nilimo:
‘Yambomane nanga ulkemondo
“Koleamanga pali yambo talapemane*
Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ningí.’**
kanumu ene naa pilimeleye?
Ungu aku sipe molemo nakolo enene i ulkemo
‘wa nolemele yamboma lopi teko molemele ulkemo’ mele***
ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.
18 Yesusini aku nirimuna pilkulie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* ene yu toko konjingí aulke te kororingi. We yamboma yuni mane sirimu mele pilkulie mini wale munduringine kanokolie kanu Juda yambomanga ye ailimene yu pipili kolko yu toko konjingí aulke te kororingi.
19 Pe ipupini, kolea kala tomba terimu kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsu pupe ⸤tenga* pepurumu⸥.
20 Ipulueli ou, ⸤unju piki angilirimu koleana⸥ ongo pukulie kanu unju pikimu kamu pulu pali kolorumu kanoringi. 21 Aku sipe terimu mele Pitane kanopalie ⸤Yesusini unjumundu bonongokondo nirimu mele⸥ kelepa pilipelie yundu nimbendo: “Rapai,* kána! I unju piki nuni ⸤bonongo⸥ iri tonumu ⸤walsikale⸥ kolomu.” nirimu.
22 Yesusini pundu topa nimbendo: “Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbe⸤monga nimbú mele ‘Paa sike wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi! 23 Nane ene paa sike nimbu sikirumu: Yambo tene ‘nane nimbú mele paa sike wendo ombá.’ nimbe konopu talo tepa naa pepili ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusana sukundu pui!” nimbé kinie yu nimbé mele paa sike wendo ombá. 24 Akumunge ene i sipu nimbu siembo: ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sike lipe taponjimbemonga ‘Teamili.’ nimulú mele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimulú kinie sike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tenjimbemonga kanu uluma sike wendo ombá.” nirimu.*
25 “ ‘Ulu pulu keri temuluma olionga Lapa, mulu koleana molemomone ‘We manie pupili, siye kolambo.’ nipili.’ ningu, Pulu Yemo kinie ungu ningu angilkulie yambomane ene teko kenjingímunge konopu keri panjiku molonge uluma ‘We manie pupili. Siye kolamili.’ niengila.* 26 (Nakolo yambomane ene teko kenjingí uluma ‘We manie pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enenga Lapa, mulu koleana molemomone kepe enene ulu pulu keri tengema ‘Manie pupili.’ naa la nimbe siye naa la kolomba.)” * nirimu.
27 Jerusalleme altoko oringi kinie Yesusi yu ulke tembelena suku andorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie,* 28 ene ongo yu walsiku pilkulie ningindu: “Nu namba nambolka nambamo likulie i kongonomo telenoye? Naene i kongonomo ‘Tepui.’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundurumuye?” niringi.
29 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Nane ene ungu te walsipu piliembola. Pe nane ene walsimbu mele na sumbi siku pundu toko níngi liemo ‘Na i kongonomo teambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu ene nimbu simbula. 30 ⸤Nane i sipu ene walsipu pilkiru:⸥ Ou ⸤No Linjili⸥ Jono omba yamboma no linjirimu kinie yu mulu koleana molemo yemonga kongonomo tenjimbendo yamboma no linjirimu molo ya mana yambomanga kongonomo tenjimbendo yamboma no linjirimuye? ⸤Naene “Tei.” nirimuna terimuye?⸥ Ningu siei.” nirimu.
31 ⸤Yuni aku sipe walsirimu mele pilkulie⸥ enene eneno kerepali ningulie ningindu: “Yuni walsikimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tenjimbendo yamboma no linjirimu⸥.’ nímulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo ene Jonone nirimu ungumu nambemuna ‘I ungumu sike.’ ningu naa pilku liringiye?’ nimbé. 32 Molo olione nimulundu: ‘Yu mana yambomanga ⸤kongono tenjimbendo yamboma no linjirimu⸥.’ nímulu liemo we yambomane olio tongenje.” ningu aku siku ningindu pipili koloringi. “We yambomane ‘⸤No Linjili⸥ Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tonjirimumu pilipe yamboma nimbe sirimu ye te molorumu.’* ningu pilimele kene olio nambe temolonje?” ningu eneno aku siku kerepali niringi.
33 ⸤Eneno aku siku anju yando kerepali ningulie⸥, Yesusindu pundu toko ningindu: “⸤Nuni walsikinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi.
Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane ene walsikiru ungumunge ungu te pundu toko naa nikimilimunge⸥ enene na walsikimili ungumunge ungu te pundu topo, nando i kongonomo ‘Tepui.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu ene naa nimbu simbula.” nirimu.