25
Paulo ino tu Koipu Ŋalae Kaisara ma iloŋo i ne ŋgua
Koipu Festus imâ ipâŋga Judia tâno ŋana ma ikai koipu pa nia ŋinde. Imo Sisaria lawea ikura kari ŋato lâ, ŋineŋga ipile ŋinde ku ikâki ilâ pa Jerusalem lawea.
Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi katonâŋa pinde nde silâ pa Festus tu ma sisowe ŋgua lâ Paulo tini. Kinzi sino kaika papa mine tu, “Kusukama tâ, aku kuo tamâta ŋinde ilâ pa Jerusalem”. Kinzi ilonzi tu ma simuna lâ nzâla ŋgaŋe ku ma sipu Paulo pâta imâte. Aku Festus itu lâ kawanzi tu, “Ayo, Paulo imo luma sakamao ilo lâ Sisaria lawea, aku tini nâ ma naŋa warakâŋgu ataulo alâ lawea ŋinde. Mine nde ara ŋana nemi tamâta ŋalaŋala pinde ma soka kuna kandue kalâ. Ambo tamâta ŋinde muŋga iveta vetâŋa soki toŋge tâ, ande miki ma kaporo nemi ŋgua pwataki lâ ŋgua nia.”
Festus imo kunzi ikura sânda taitu waŋai marumbu lâ, ŋineŋga indue ilâ Sisaria lawea. Aku mbwale kilo, ŋineŋga ilâ isaŋona ŋgua nia ku ipainzi ne zugu tamâta tu ma sikai Paulo simâ. Paulo imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga Juda tamâta ŋalaŋala kala muŋga sipile Jerusalem simâ ŋinde, ande simandi siŋge Paulo lâ. Aku sisowe ŋgua malia rârâ ŋinde lâ Paulo tini, andeta sikura ŋana situla pwataki tu nenzi ŋgua ŋinde nde mao, ande tia. Sisowe ŋgua mine lee marumbu lâ, ŋineŋga Paulo iporo ŋgua taulo panzi mine tu, “Naŋa ŋandai alaŋa apole Juda nenzi ŋgua tukuŋa ŋga. Aku ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge lâ luma sapâŋa ilo ŋga. Aku ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge Koipu Ŋalae Kaisara muŋga indi kaika ŋana ŋga.”
Festus itu iveta kie ara panzi Juda tamâta. Mine kala ikasoŋa Paulo tu, “Noko ilo tu ma kulâ Jerusalem, tiya? Ambo noko ilo mine, ande ma aloŋo ne ŋgua lâ Jerusalem.” 10 Andeta Paulo ipai Festus tu, “Ayo, noko pwai Koipu Ŋalae Kaisara ndamwa kumâ kala kumo ŋgua nia ŋine. Aku lumani ŋaina nâ nde nia sondo ŋana atula naneŋgu ŋgua. Noko tamwata kusama tu naŋa ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge panzi Juda tamâta ŋga. 11 Ambo naŋa muŋga aveta vetâŋa soki toŋge, ande ara ŋana zugu tamâta ma sipu naŋa pâta amâte, ikura Rom nenzi ŋgua tukuŋa itula mine. Andeta tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambo kinzi Juda tamâta ŋine sisowe ŋgua laŋeŋa nâ lâ tiniŋgu, ande tamâta toŋge ikura ŋana io naŋa alâ kinzi mbaunzi ilo, ande tia ndo kanaŋo. Naŋa ano tu Koipu Ŋalae Kaisara tamwata i simbo nâ ma iloŋo naneŋgu ŋgua!”
12 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga Festus iporo ŋgua kunzi ne sukâŋa tamâta. Siporo lâ, ŋineŋga Festus ipai Paulo tu, “Noko kuno tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo noko ne ŋgua. Ande ara, noko ma kulâ kumandi Kaisarani ne ŋgua nia lâ Rom lawea. Kala ŋaina.”
Festus iporo kuku Agripa ŋana Paulo kâ
13 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Rom ne koipu toŋge, i ŋa mine Agripa, ikai kaiwa Bernaisi aku kinzi rua simâ pa Sisaria lawea ŋana ma simora Festus wa siporo wisi-ara ne ŋgua papa wa. 14 Kinzi rua simo Sisaria ikura zo luandondo. Mine kala Festus itapâri pa Agripa ŋana Paulo kâ. Iporo tu, “Tamâta toŋge imo ŋai, muŋgani Feliks io imo luma sakamao ilo. 15 Muŋga, zo toŋge naŋa alâ amo Jerusalem lawea, aku patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi katonâŋa nde sisowe ŋgua lâ tamâta ŋinde tini ku sino tu naŋa ma nâna ŋalae ŋinde alua. 16 Andeta apainzi mine tu, ‘Maka Rom nema mâsi nde mine; maka tinima pwâka tu ma nâna kalua tamâta toŋge walele nâ. Tamâta ŋinde ma imandi muŋga lâ ŋgua nia, ŋineŋga tamâta ea wisinzi nâna papa ma simandi i nao ku sisowe ŋgua lâ tini. Ŋineŋga i ne zo keno ŋana ma ipatula tamwata ne ŋgua pwataki ŋana vetâŋa ndia kinzi sitalea i ŋana ŋinde.’ 17 Naŋa aporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sindue simâ ŋine kuku naŋa. Aku naŋa amo soŋgo, ande tia. Mbwale kilo, ŋineŋga asaŋona ŋgua nia ku apainzi tu sikai tamâta ŋinde simâ. 18 Ŋineŋga Juda tamâta ŋinde simandi ŋana sisowe ŋgua lâ i tini. Naŋa atu ma situla ŋgua pwataki ŋana vetâŋa soki toŋge muŋga iveta tâ. Andeta tia. 19 Kinzi sipawa ŋgua kuku i ŋana Juda nenzi mâsi ŋana sipanea nenzi maro kâ. Aku siporo ŋgua ŋana tamâta toŋge tona, i ŋa mine Yesu, i muŋga imâte lâ, andeta Paulo iporo tu tamâta ŋinde imandi sânda lâ kala imo via kilo. 20 Naŋa iloŋgu tu asama ŋgua ŋinde ne duvi, andeta nzâla toŋge ŋana akai ilo-kalo ŋana vetâŋa mine kâ, ande tia. Mine kala akasoŋa i tu, ‘Noko ilo tu ma kulâ Jerusalem, tiya? Ambo noko ilo mine, ande ma aloŋo ne ŋgua lâ Jerusalem.’ 21 Andeta Paulo iporo taulo tu, ‘Naŋa iloŋgu tu ma amo luma sakamao ŋine nâ ilo lee, ikura lâ zo ndia Koipu Ŋalae Kaisara tamwata ma iloŋo naneŋgu ŋgua sondo.’ Mine kala naŋa apa ŋgua tu i ma imo luma sakamao ilo, aku mwaŋga ŋga naŋa ma ao i ilâ pa Kaisara.”
22 Festus iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga Agripa ipai tu, “Naŋa iloŋgu tu ma naŋa warakâŋgu aloŋo tamâta ŋinde ne ŋgua.” Aku Festus iporo taulo tu, “Ara, ma wurita ŋga ma kuloŋo i ne ŋgua.”
23 Simo lee ku wurita kilo, ŋineŋga Agripa ku Bernaisi rua sipasawa koipu nenzi pasawaŋa wa siŋgâra arara nâ, aku silâ pa ŋgua nia sitavanzi zugu tamâta nenzi koipu aŋga lawea ŋinde ne tamâta mbâna-mbâna. Sisaŋona ŋgua nia lâ, ŋineŋga Festus ipainzi ne zugu tamâta tu ma sikai Paulo simâ. 24 Ŋineŋga Festus ipainzi tamâta ŋalaŋala tu, “Koipu Agripa, aŋga miki tamâta rârâni kala kamo ŋine, miki matami kamora tamâta ndai. Muŋga, kinzi Juda tamâta rârâni simo Jerusalem lawea wa Sisaria lawea nde sisowe ŋgua lâ i tini lâ naŋa naoŋgu. Aku kawanzi ŋalae sisarâwa kaika pana tu ma apu i pâta imâte. Kinzi tininzi pwâka tu i ma imo via. 25 Ambo taitu naŋa asama tu i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge, ikura naŋa ma ao lâ zugu tamâta mbaunzi ilo ŋana ma sipu pâta imâte kâ, ande tia. Andeta i tamwata ino kaika tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo i ne ŋgua. Mine kala iloŋgu patea tu ma ao ilâ pa Rom lawea. 26 Naŋa aroto ŋana ŋgua kanaŋo pinde ŋana i kâ, ŋana ma aŋgere lâ pepa tini ao ilâ pa nenda Koipu Ŋalae Kaisara. Andeta tia. Koipu Agripa, ŋana duvi ŋine kâ kala ŋine akai tamâta ŋinde imâ imandi noko nao, aku imandi miki tamâta rârâni naomi tona. Naŋa iloŋgu tu kinda ma tatambira taŋânda sondo pa i ne ŋgua, ŋana ma akai ŋgua kanaŋo pinde aŋgere lâ pepa tini. 27 Ambo naŋa ma akai tamâta toŋge muŋga imo luma sakamao ilo, aku ao ilâ pa koipu toŋge, ande ŋinde ara. Taitu ara ŋana aŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini ŋana atula i ne vetâŋa soki pwataki tona. Ambo naŋa ma aveta mine tia, ande ŋinde ma ara koŋa tia.” Festus iporo ŋgua mine.