26
Paulo iporo ipatula i tamwata parina pwataki pa Koipu Agripa
Ŋineŋga Koipu Agripa ipai Paulo tu, “Ara mbo, kala ŋine kuporo noko tamwata ne ŋgua”. Mine kala Paulo mbau kâki itogo panzi tamâta ŋalaŋala, aku iporo mine tu,
“Koipu Agripa, kala ŋine naŋa ma aporo ŋgua pano ŋana ŋgua rârâni kinzi Juda tamâta muŋga sisowe lâ tiniŋgu. Naŋa iloŋgu ara ndo ŋana atula naneŋgu ŋgua ŋine lâ noko nao, ŋana tu noko kusama pâta ŋana maka Juda ŋgu nema mâsi ndoni wa ŋgua rârâni uru kapawa wa. Mine kala ano pano tu ma kuloŋo naneŋgu ŋgua sondo, aku kulelea naneŋgu ŋgua ŋine walele ndimo.
Muŋgani, lâ zo ŋinde naŋa lâlu kiri-mwata yo ku amo warakâŋgu neŋgu tâno, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋinde naŋa amo lâ Jerusalem lawea, ande naneŋgu vetâŋa rârâni nde ikeno nia yo lâ Juda tamâta rârâni naonzi. Nia ndoyo kinzi sisama naŋa kilalâŋgu marumbu lâ. Ambo ilonzi tu siveta mine, ande sikura ŋana situla parinâŋgu pwataki sondo ndo. Kinzi sisama tu naŋa muŋgani apono muli pa Parisai ŋgu nenzi vetâŋa. Kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu uru sipaveta sondo ndo kuku Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni, aku ŋgu toŋge ipolenzi Parisai ŋgu ŋana soka ŋgua tukuŋa muli kâ, ande tia ndo. Naŋa kaloŋgu tawana Maro Kindeni, aku i muŋga ipa ŋgua kunzi timbuma tu ma isupwa Pavilâŋa Tamâta imâ. Naŋa kaloŋgu tawana ŋgua pâŋa ŋinde, aku ŋana duvi ŋinde kâ kala ŋine amo ŋgua nia ŋine. Maka Juda tamâta nema ŋgu kambwaŋema saŋao kanaŋoma rua, aku maka rârâni uru kapanea Maro Kindeni ikura kari wa mbo wa. Koipu Ŋalae, maka rârâni uru kao tinima ŋana ŋgua pâŋa ŋinde ne kanaŋo, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sisowe ŋgua lâ tiniŋgu. Miki tamâta pinde uru kaporo tu, ‘Maro Kindeni ikura ŋana ipaŋonzi tamâta lâ mateŋa nianzi simo vianzi kilo, ande tia.’ Ayo, ŋana sâ kâ ŋga ilo-kalo mine ikeno pami, a?
Muŋga, naŋa warakâŋgu kala iloŋgu patea tu ambo ma amandi kaika ŋana azavaru Yesu Nasarete Tamwata ŋa, ande ŋinde ma ara. 10 Aku naŋa aveta mine nâ lâ Jerusalem lawea. Akai patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ndamwanzi, ŋineŋga alâ akainzi tamâta rârâ muŋga sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu, aku aonzi lâ luma sakamao ilo. Aku asâu tu ma sipunzi pâta simâte ŋana nenzi kalo-tawana ŋinde kâ. 11 Ikura zo rârâ naŋa alâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ikura lawea lawea, aku aveta malia panzi kalo-tawana tamâta. Zo pinde aveta ruruŋa panzi ku apainzi tu ambo ma siporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Ŋalae Yesu tia, ande ma apunzi. Andeta ŋinde nâ tia; naŋa wisiŋgu nâna ŋalae ŋinde panzi, ande kala ataŋgulanzi alâ lee apâŋga lawea pinde ikeno tâno mala-malawae.”
Paulo itapâri ŋana zo ŋinde io ne kalo-tawana ilâ pa Yesu
Pâri Tamâta 9:1-18, 22:1-16
12 “Mine kala zo toŋge naŋa akai patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ndamwanzi, aku siona ayoka alâ pa Damaskus lawea. 13 Koipu ŋalae, naŋa ayoka lee ku kari imâ ŋgini, ŋineŋga matâŋgu ilâ amora sinâla toŋge iyoka pa samba indue imâ ipane nia pâta lâ. Sinâla ŋinde nde ipole kari ne sinâla marumbuni lâ. Sinâla imâ ipâŋga ipane naŋa tavanzi tamâta soka kuna ŋinde. 14 Maka rârâni patama kandue tâno kulu, ŋineŋga aloŋo kawa ŋgua toŋge imâ pana lâ Hibru ŋgua mine tu, ‘Saulo, Saulo, ŋana sâ kâ ŋga kuveta wurâta ŋana kuyaula naŋa, a? Ŋinde itogo noko mbau kupu kelekele toŋge mata ikeno tini, kala nâna kulua tamwata.’
15 Ŋineŋga naŋa akasoŋa tu, ‘Maro, noko nde ea.’ Aku Maro Ŋalae iporo tu, ‘Naŋa nde Yesu. Naŋa nde tamâtani ŋine noko kuveta wurâta ŋana kuyaulana kâ. 16 Ayo, kumandi sânda. Naŋa amâ apatua pano ŋana duvi ŋine kâ; naŋa apateano tu ma kuveta wurâta pa naŋa. Aku noko ma kutula ŋgua pwataki panzi tamâta ŋana vetâŋa ŋinde naŋa muŋga atula pano, aku ŋana vetâŋa pinde ma muli atula pano tona. 17 Mwaŋga ŋga kinzi tamâta lâ noko tamwata ne ŋgu wa tinikoa ŋgu wa, ande ma sikai kazâŋa pano. Andeta naŋa ma akaino piti lâ mbaunzi ilo. Naŋa asupwano tu ma kulâ panzi, 18 ŋana kuveta matanzi pareŋge. Ŋineŋga kinzi ma sipu mulinzi pa kondoma, aku ma sipalele simâ pa sinâla. Kinzi ma sipile Sadana ne walo kaika, aku ma simâ pa Maro Kindeni. Mine kala naŋa ma azavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi, aku kinzi ma simo naneŋgu tamâta, sitavanzi tamâta ndia rârâni kalonzi tawana naŋa kala sipâŋga mbâra-mbâra.’ Maro Ŋalae iporo ŋgua mine pa naŋa.”
Paulo itapâri pa Agripa ŋana wurâta i muŋga iveta pa Maro Kindeni
19 “Koipu Agripa, naŋa taŋâŋgu kaika ŋana ŋgua aloŋo lâ samba ne mâsi kaika ŋinde, ande tia ndo. 20 Naŋa amandi ku atula ŋgua pwataki muŋga panzi tamâta simo Damaskus lawea mine tu, ‘Miki ma kapile nemi kiesaka ku kapalele ilomi kalomi ilâ pa Maro Kindeni. Aku kapaveta kuku vetâŋa ara nâ, ŋana ŋinde ma itula panzi tamâta tu miki kapalele ilomi kalomi mao nâ.’ Aku muli, ŋineŋga atula ŋgua kaŋa taituni panzi tamâta simo Jerusalem lawea aŋga lâ lawea ndoni ikeno Judia tâno. Ŋineŋga atula ŋguani ndaina panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona. 21 Andeta kinzi Juda tamâta sikai kazâŋa pa naŋa ŋana naneŋgu ŋgua ŋinde kâ. Aku sikaina kaika lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo, aku ilonzi tu ma sipu naŋa pâta amâte. 22 Ambo taitu Maro Kindeni ivilana lee amâ apâŋga lâ zo ŋine. Mine kala ŋine amandi ŋai atula ŋgua pa miki rârâni, miki tamâta ŋalaŋala wa miki tamâta kaa nâ wa. Naŋa ŋandai atula ŋgua kaŋa wasaseki ŋga. Naŋa atula ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta kuku Mose muŋgani siporo tu ma muli ipâŋga. 23 Kinzi muŋga siporo tu, ‘Kirisi ma ikai nâna ku ma imâte. Ŋineŋga i ma imuŋga panzi tamâta rârâni ŋana imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. I ma itula ŋgua panzi i tamwata ne ŋgu Isrel, sitavanzi tinikoa ŋgu. Aku ŋgua ŋinde ma isinala ilonzi kalonzi itogo sinâla mine.’ ”
Paulo ilo tu Koipu Agripa ma kalo tawana Yesu
24 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga Festus isarâwa kaika mine tu, “Opopo, Paulo, noko kupâŋga kapa lâ! Noko kupono pepa rârâ ŋinde, ande kala noko ne ilo-kalo ŋinde ivetano kupâŋga kapa lâ.” 25 Andeta Paulo iporo taulo tu, “Tamâta ŋalae Festus, naŋa nde kapa tia. Naŋa iloŋgu kaloŋgu ara aporo ŋgua mao nâ. 26 Koipu Agripa isama naneŋgu ŋgua ŋine ne duvi marumbu lâ. Mine kala akura tu aporo ŋgua pwataki papa i. Vetâŋa ŋinde rârâni ŋandai ikeno paveâŋa ŋga. Mine kala naneŋgu morâŋa tu i isama ŋgua ŋine ne duvi lâ.”
27 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga ikasoŋa Koipu Agripa mine tu, “Koipu Ŋalae, tiambo noko kalo tawana kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua, tiya? Naŋa asama tu noko kalo tawana nâ.” 28 Andeta Agripa ipai Paulo tu, “Ayo, tiambo noko kutu kusowe naŋa iloŋgu kaloŋgu ikura zo mbwana-mbwana nâ, ŋineŋga ma kaloŋgu tawana Yesu, a?”
29 Aku Paulo iporo taulo tu, “Zo mbwana-mbwana nde ara, aku zo luandondo nde ara wa. Naŋa ano pa Maro Kindeni tu noko ma kupâŋga kutogo naŋa mine. Aku ano tu kinzi tamâta rârâni ŋai kala ma sipâŋga sitogo naŋa tona, kinzi ŋine kala siloŋo naneŋgu ŋgua. Taitu naŋa tiniŋgu pwâka tu wâlo kaika ma ikeno miki tinimi, itogo kala ŋine ikeno tiniŋgu mine.”
30 Paulo iporo mine lâ, ŋineŋga Agripa, ŋga Festus, ŋga Bernaisi, sitavanzi tamâta ŋinde simo kunzi, ande kinzi rârâni simandi. 31 Siyâti silâ pa nia yo, ŋineŋga siporo ŋgua imâ warakanzi nâ ŋgininzi mine tu, “Tamâta ŋinde iveta vetâŋa soki toŋge tia. Mine nde kinda takura ŋana tao imo luma sakamao ilo tâku tao ilâ panzi zugu tamâta ŋana ma sipu pâta imâte, ande tia.” 32 Aku Agripa ipai Festus tu, “Ambo tamâta ŋinde ŋandai ino tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo ne ŋgua, ande noko ma pwura ŋana kuyaute i ilâ. Andeta tia.”