18
Judas io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo
Matai 26:36-46, Malaka 14:32-42, Luka 22:39-46
Yesu ikai noŋa ŋinde marumbu lâ, ŋineŋga ikainzi ne pâri-tamâta ku sipile nia ŋinde silâ simbwaliu Kidron Lââ. Tâno toŋge ikeno pa nia ŋinde, kâi oliv pinde imandi ŋinde. Aku Yesu tavanzi ne pâri-tamâta silâ tâno ŋinde ilo. Aŋga Judas, ina tamâta ŋana io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo, ande isama tâno ŋinde lâ, ŋana tu zo rârâ Yesu uru ipasau kunzi ne pâri-tamâta lâ niani ndaina. Mine kala Judas ikainzi Rom nenzi zugu tamâta ŋgu toŋge, sitavanzi luma sapâŋa ne sambara pinde muŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋga kinzi Parisai tamâta sisupwanzi, aku ikainzi silâ pa nia ŋinde. Kinzi sisaŋa sinâla tava tâmba lâ mbalaunzi, aku sikai paraŋa ne kelekele tona simâ.
Yesu nde isama lâ ŋana vetâŋa rârâni nao laiti ŋana ipâŋga papa i kâ. Mine kala iyoka nao sondo ilâ pa ŋgu ŋinde, aku ikasoŋanzi tu, “Miki nde kamâ karoto ŋana tamâta ea.” Ande kinzi siporo taulo tu, “Maka kamâ tu karoto ŋana Yesu, i Nasarete tamwata.”
Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine.” (Aku Judas, i tamâta ŋana ikai kulu-pâŋga ŋana Yesu kâ, ande imo ndaina imandi kunzi.) Kinzi siloŋo Yesu iporo tu, “Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine”, ŋineŋga siruru ku siparoko sitaulo, aku patanzi sindue tâno kulu. *6 Kumora ŋgua ikeno lâ Yoane 8:24.
Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi kilo tu, “Miki nde kamâ karoto ŋana tamâta ea.” Aku sipai tu, “Maka kamâ tu karoto ŋana Yesu, i Nasarete tamwata.” Ŋineŋga Yesu itu ŋgua lâ kawanzi tu, “Naŋa apaimi tu Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine. Ambo miki karoto ŋana naŋa kâ, ande ara, kapilenzi tamâta ŋine silâ.” Yesu iporo ŋgua ŋine ŋana iveta ne ŋgua muŋgâŋa toŋge ipâŋga kanaŋo kâ. I muŋga iporo pa Maro Kindeni tu, “Noko tamâta pinde kulua naŋa lâ, aku naŋa apile tamâta toŋge lâ ŋgu ŋinde kala i nao tia lâ, ande tia ndo.”
10 Aku pila ŋana kazâŋa kâ toŋge ikeno pa Saimon Petero. Mine kala i mbau ilâ ipasu pila ŋinde yâti ku ipu patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta tamâta toŋge, i ŋa tu Malkus. Aku pila isalu tamâta ŋinde taŋa pa wia kâ motu piti imbe ndue tâno kulu. 11 Ŋineŋga Yesu ipai Petero tu, “Wa, kulumbwa pila itaulo ilâ pa ne karae ilo ŋga! Mana mana, a? Tiambo noko kutu naŋa ma aŋgeŋge ŋana kâmba ŋine Mama ipatea pa naŋa tu ma anu, a?”
Kinzi sikai Yesu silâ pa patarawâŋa tamâta ŋalae
Matai 26:57-68, Malaka 14:53-65, Luka 22:63-71
12 Ŋineŋga Rom nenzi zugu tamâta ŋinde, sitavanzi nenzi koipu wa kinzi Juda tamâta nenzi sambara wa, nde sikai Yesu kaika ku sipa i mbalau lâ wâlo kaika. 13 Ŋineŋga sikai silâ pa tamâta toŋge, i ŋa tu Anas. Anas nde Kaiafas ana, aŋga Kaiafas nde imo kinzi patarawâŋa tamâta ndoni nenzi tamâta ŋalae lâ mbwera ŋinde. 14 Kaiafas nde tamâtani ndaina muŋga ipainzi Juda tamâta ŋalaŋala mine tu, “Ara ŋana tamâta taitu nâ ma ikai kinda Isrel ŋgu ndamwânda, ku imâte.”
Petero ipatimoa Yesu
Matai 26:69-75, Malaka 14:66-72, Luka 22:54-62
15 Aku Saimon Petero kuku pâri-tamâta toŋge nde soka Yesu muli silâ. Patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae muŋga iveta mete kuku pâri-tamâta ŋinde. Mine kala pâri-tamâta ŋinde iyoka Yesu muli ilâ patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne ŋgumbi ilo. 16 Aŋga Petero nde imandi nia yo, imo nzâla kawa tini laiti. Ŋineŋga pâri-tamâta ŋinde ilâ iporo ŋgua pa wurâta taine toŋge imandi io ŋana nzâla kâ, aku taine ŋinde isâu pa pâri-tamâta ŋinde tu ikai Petero imâ ŋgumbi ilo.
17 Aku wurâta taine ŋinde nde ikasoŋa Petero mine tu, “Tiambo nokoni kala tamâta ndai ne pâri-tamâta toŋge, tiya?” Andeta Petero iporo taulo tu, “Mine tia. Naŋa ŋandai i ne pâri-tamâta ŋga.” 18 Aku kinzi wurâta tamâta wa kinzi sambara muŋga sisuŋa yââ. Nia pisi, kala simandi simwai yââ. Mine kala Petero ilâ imandi kunzi imwai yââ.
Patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae io Yesu ilâ pa ŋgua nia
19 Kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae Anas nde imo ikasoŋa Yesu ŋananzi i ne pâri-tamâta kâ, aku ikasoŋa ŋana ŋgua Yesu muŋga ipanananzi tamâta ŋinde tona. 20 Aku Yesu nde itu ŋgua taulo mine tu, “Naŋa muŋga atula ŋgua panzi tamâta rârâni lâ nia yo. Ikura zo zo naŋa apanananzi lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku apanananzi lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa tona. Mao nâ, naŋa apanananzi lâ nia ndoni kinzi Juda tamâta uru sipasau ŋinde. Naŋa ŋandai aporo ŋgua toŋge lâ nia paveâŋa ŋga. 21 Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko pwasoŋa naŋa, a? Kulâ pwasoŋanzi tamâta ŋinde muŋga siloŋo naneŋgu ŋgua. Kinzi sisama lâ ŋana ŋgua rârâni muŋga aporo atula panzi ŋinde.”
22 Yesu iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga sambara toŋge, ina imandi imo Yesu tini laiti, ande iponza Yesu nao ku ipai tu, “Wa, noko ea ipaino tu kuvaligi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae mine, a?” 23 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Ambo naŋa aporo ŋgua toŋge soki tâ, ande ara, kutula ŋinde pwataki. Taitu kuloŋo ŋga; ambo naŋa aporo ŋgua mao, ande ŋana sâ kâ ŋga noko kuponza naŋa, a?”
24 Ŋineŋga Anas io Yesu ilâ pa patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae toŋge, i ŋa tu Kaiafas. Andeta kinzi ŋandai siyaule wâlo muŋga sipa lâ i mbalau ŋinde piti ŋga.
Petero iporo ipatimoa Yesu kilo tu isama i tia
25 Saimon Petero nde imandi imwai yââ, ŋineŋga kinzi tamâta pinde sikasoŋa i tu, “Tiambo nokoni kala i ne pâri-tamâta toŋge, tiya?” Andeta Petero ipatiâmo ku ipainzi tu, “Mine tia. Naŋa ŋandai i ne pâri-tamâta ŋga.” 26 Ŋineŋga patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne wurâta tamâta toŋge kala imâ iporo kuku Petero. Wurâta tamâta ŋinde ninambwe toŋge nde tamâta ŋinde muŋga Petero isalu i taŋa piti. Aku ikasoŋa Petero tu, “Tiambo naŋa muŋga amorano kumo kuku Yesu lâ tâno ŋinde, tiya?” 27 Ŋineŋga Petero iporo ipatiâmo kilo mine tu, “Tia ndo kanaŋo!” Aku lâ zoni ndaina, ande tatareko isuŋa kawa.
Kinzi sikai Yesu silâ pa Pilata
Matai 27:2,11-14; Malaka 15:1-5; Luka 23:1-7,13-15
28 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sipile Kaiafas ne luma, aku sikai Yesu silâ pa Rom nenzi koipu ŋalae ne luma. Zo ŋga imâ ŋana mbwale-mbwale kâ, aku kinzi Juda tamâta tininzi pwâka tu silâ luma ŋinde ilo. Kinzi kalonzi tawana tu ambo ma silâ tinikoa tamâta ne luma ilo, ande ŋinde ma iveta muso panzi lâ Maro Kindeni nao, kala ma sikura tu sika kâpwa lâ kumbwa ŋinde ne kâŋa-nuŋa, ande tia. Mine kala kinzi ŋandai silâ Rom nenzi koipu ŋalae ne luma ilo ŋga; simandi nia yo sindamwa. 29 Mine kala Pilata iyâti imâ panzi ku ikasoŋanzi tu, “Miki katu kao tamâta ŋinde ilâ pa ŋgua nia ŋana i ne vetâŋa soki ndia, a?” 30 Andeta kinzi siporo taulo tu, “Ambo i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge tia, ande maka ma kakai i kamâ pano, ande tia.”
31 Ŋineŋga Pilata ipainzi tu, “Ayo, kakai kalâ, aku kaveta papa ikura warakami nemi ŋgua tukuŋa.” Andeta kinzi Juda tamâta siporo taulo tu, “Ambo taitu miki Rom nemi ŋgua tukuŋa indi kaika pa maka Juda tamâta tu ma kapu tamâta toŋge pâta imâte ŋana i ne vetâŋa soki kâ ndimo.” 32 Vetâŋa mine ipâŋga ŋana iveta Yesu ne ŋgua toŋge ipâŋga kanaŋo. Muŋga Yesu iporo itula i ne mateŋa kilala pwataki.
33 Ŋineŋga Pilata itaulo ilâ koipu ŋalae ne luma ilo, aku ipainzi ne zugu tamâta tu sikai Yesu simâ. Yesu imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga Pilata ikasoŋa tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?” 34 Andeta Yesu ikasoŋa Pilata tu, “Tiambo noko tamwata ilo patea ŋgua ŋinde aŋga kuporo, tiya?, kinzi tamâta pinde muŋga siporo situla naŋa parinâŋgu pano.”
35 Ande Pilata iporo taulo tu, “Yoo, naŋa ŋandai Juda tamwatâŋgu ŋga! Noko tamwata ne ŋgu wa kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sikaino kumâ pana. Noko muŋga kuveta vetâŋa soki ndia, a?” 36 Yesu nde itu lâ kawa mine tu, “Naŋa ŋandai tâno ŋine ne koipu ŋalae toŋge ŋga. Ambo naŋa nde tâno ŋine ne koipu ŋalae toŋge, ande naneŋgu tamâta ma simandi ŋana paraŋa kâ, aku tamâta toŋge ma ikura tu io naŋa lâ kinzi Juda tamâta ŋalaŋala mbaunzi ilo, ande tia. Taitu naŋa amo koipu ŋalae lâ nia toŋge.”
37 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa kilo tu, “Mine nde mao nâ, noko nde koipu ŋalae toŋge, tiya?” Yesu iporo taulo tu, “Noko tamwata kuporo tu naŋa nde koipu ŋalae toŋge. Naŋa nana ipaguguana amâ apâŋga tâno ŋine kulu ŋana aporo atula ŋgua mao kâ, aku tamâta ea kinzi ilonzi pa ŋgua mao, ande kinzi ŋinde uru siloŋo naneŋgu ŋgua.” 38 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa Yesu tu, “Ŋgua ndia nde ŋgua mao, a?”
Pilata ipa ŋgua tu ma sipu Yesu pâta imâte
Matai 27:15-21, Malaka 15:6-11, Luka 23:18-19
Pilata iporo ŋgua ŋine marumbu lâ, ŋineŋga iyâti ilâ pa nia yo kilo ku ipainzi Juda tamâta tu, “Naŋa ŋandai asânda i ne vetâŋa soki toŋge ŋga. Mine nde naŋa akura tu ao i lâ ŋgua nia, ande tia. 39 Andeta miki kasama vetâŋa toŋge naŋa uru aveta. Ikura mbwera mbwera, lâ miki Juda nemi kumbwa ŋine, ande naŋa uru ayaute tamâta toŋge ipile luma sakamao iyâti ilâ. Miki ilomi tu naŋa ma ayaute miki Juda ŋgu nemi koipu ŋalae Yesu, tiya?”
40 Andeta kinzi sisarâwa kaika mine tu, “Kuyaute i ndimo! Kuyaute Barabas imâ pama!” Barabas nde nzanzare tamwata toŋge.

*18:6 6 Kumora ŋgua ikeno lâ Yoane 8:24.