19
Ŋineŋga Pilata iporo panzi zugu tamâta, aku sikai Yesu silâ ku sipalili pâta. Ŋineŋga kinzi zugu tamâta simwali wâka-wâka toŋge ku sisawa lâ Yesu kulu, itogo koipu ŋalaŋala nenzi loki-loki mine. Aku sisawa pasawaŋa ŋiŋi luandondo toŋge lâ i tini tona. Kinzi siveta mine lâ, ŋineŋga simâ i tini laiti mbwaninzi rârâ ŋana siveta “a” papa. Kinzi sipai tu, “Oe, Juda nenzi koipu ŋalae!” Aku siponza Yesu nao tona.
Kinzi siveta mine lee, ŋineŋga Pilata iyâti imâ pa nia yo kilo, aku ipainzi Juda tamâta mine tu, “Miki kaloŋo ŋga; naŋa ma akai tamâta ŋinde iyâti imâ imandi naomi. Ŋineŋga miki ma kasama tu naŋa ŋandai asânda i ne vetâŋa soki toŋge ŋga.” Ŋineŋga Yesu iyâti imâ. Aku loki-loki ŋinde kinzi muŋga simwali lâ wâka-wâka nde ikeno mine nâ lâ Yesu kulu, aŋga pasawaŋa ŋiŋi ŋinde ikeno i tini tona. Ŋineŋga Pilata ipainzi tu, “Miki kamora ŋga, tamâtani kala ŋai.”
Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi luma sapâŋa ne sambara matanzi ilâ simora Yesu, aku ndainani nâ sisarâwa kawanzi ŋalae mine tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte! Kupu lâ kâi popole tini imâte!” Andeta Pilata iporo taulo panzi tu, “Miki warakami kakai ku kapu lâ kâi popole tini. Naŋa warakâŋgu ŋandai asânda i ne vetâŋa soki toŋge ŋga!” Andeta kinzi Juda tamâta situ ŋgua lâ Pilata kawa tu, “Tamâta ŋine muŋga iporo tu, ‘Naŋa nde Maro Kindeni Natu’, aku maka nema ŋgua tukuŋa ikeno mine tu ambo tamâta toŋge iporo ŋgua kaŋa mine, ande ma sipu pâta imâte.”
Pilata iloŋo ŋgua ŋinde, aku iruru pâta kanaŋo. Ŋineŋga itaulo ilâ koipu ŋalae ne luma ilo kilo, aku ikasoŋa Yesu mine tu, “Noko pwoka sinia kumâ.” Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge taulo pa Pilata, ande tia. 10 Tia ku Pilata ipai tu, “Mana mana, a? Noko tini pwâka tu kuporo ŋgua taulo pa naŋa, a? Naŋa akura tu ayaute noko kulâ, aku akura tu apuno lâ kâi popole tini kumâte. Tiambo noko kuzizâla ŋana naneŋgu walo ŋine, a?”
11 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Maro Kindeni ipatea tu walo mine ma keno pa noko. Ambo i muŋga ipatea mine tia, ande noko ma pwura tu kuveta vetâŋa toŋge pa naŋa tia ndo. Mine nde tamâta ŋinde kala muŋga io naŋa lâ noko mbau ilo, ande i ne kiesaka nde ŋalae ndo, ipole noko ne kiesaka ŋine.”
12 Pilata iloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, ŋineŋga ikai wurâta kaika iroto nzâla ŋana iyaute Yesu ilâ kâ. Andeta kinzi Juda tamâta simo sisarâwa kaika mine tu, “Ambo noko kuyaute tamâta ŋine ilâ, ande vetâŋa ŋinde ma itula pwataki tu noko ŋandai Koipu Ŋalae Kaisara ne mete ŋga! Tamâta ea itu tamwata parina tu i imo koipu ŋalae, ande tamâta ŋinde imo Kaisara ne kazâŋa tamâta.”
13 Pilata iloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ikai Yesu iyâti ilâ pa nia yo. Aku i tamwata ilâ isaŋona lâ ŋgua-samâŋa tamwata ne saŋonâŋa nia, lâ nia toŋge sipatu ŋa tu “Mira Pâpâta”. (Lâ Hibru ŋgua sipatu nia ŋinde ŋa tu “Gabata”.) 14 Ŋinde nde Juda nenzi zo ŋana siveta kelekele sondo ŋana nenzi kumbwa ŋalae Pasova ma ipâŋga lâ wurita, aku kari nde ikâki lâ. Ŋineŋga Pilata ipainzi Juda tamâta tu, “Kamora, miki nemi koipu ŋalae kala ŋine!”
15 Andeta kinzi sisarâwa kawanzi ŋalae mine tu, “Kakai ilâ! Kakai ilâ! Kapu lâ kâi popole tini imâte!” Aŋga Pilata nde ipainzi tu, “Ayo, miki ilomi tu naŋa ma apu nemi koipu ŋalae lâ kâi popole tini imâte, a?” Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala siporo taulo tu, “Maka nema koipu ŋalae toŋge tia; Kaisara simbo nâ imo nema koipu ŋalae.” 16 Tia ku Pilata io Yesu lâ kinzi zugu tamâta mbaunzi ilo, ŋana ma sipu lâ kâi popole tini imâte kâ.
Kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini
Matai 27:31-50, Malaka 15:20-37, Luka 23:26-46
17 Ŋineŋga kinzi zugu tamâta sikai Yesu silâ, aku ikale tamwata ne kâi popole iyoka ilâ. Ipile Jerusalem lawea ku iyoka mine ilâ lee ipâŋga nia toŋge ikeno laiti, i ŋa mine “Kulu Kâmba Nia”. (Lâ Hibru ŋgua sipatu nia ŋinde ŋa tu “Golgata”.) 18 Ŋineŋga lâ niani ndaina kinzi sikai tutui ŋalaŋala ku sipu Yesu mbalau wa kie wa, ŋineŋga sisona itâra lâ kâi popole tini. Aku sisonanzi tamâta rua tona. Toŋge nde itâra lâ kâi popole toŋge pa Yesu tini pa wia kâ, aŋga toŋge nde itâra lâ kâi popole toŋge pa Yesu tini pa ŋâsi kâ. Aŋga Yesu nde itâra imo kinzi rua ŋgininzi.
19 Pilata muŋga iŋgere ŋgua pinde lâ palaŋa toŋge tini, aku kinzi sipu palaŋa ŋinde kâki lâ kâi popole tini. Ŋgua ŋinde ikeno mine; “Yesu, i Nasarete Tamwata; Juda nenzi Koipu Ŋalae.” 20 Iŋgere ŋgua ŋinde lâ Hibru ŋgua, aŋga lâ Rom ŋgua, aŋga lâ Grik ŋgua. Mine kala kinzi Juda tamâta rârâ nde simâ simora aku sipono ŋgua ŋinde, ŋana tu nia ŋinde kala sisona Yesu itâra lâ kâi popole tini, ande ikeno Jerusalem lawea tini laiti. 21 Andeta Juda nenzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sipai Pilata mine tu, “Noko ma kuŋgere ŋgua tu ‘Juda nenzi Koipu Ŋalae’, mine ndimo. Kuŋgere ŋgua mine tu, ‘Tamâta ŋine muŋga iporo tu “Naŋa nde Juda nenzi Koipu Ŋalae’ ”.” 22 Andeta Pilata iporo taulo tu, “Ŋgua kala aŋgere ŋinde, ande ma ikeno mine nâ. Kala ŋaina.”
23 Kinzi zugu tamâta sisona Yesu itâra lâ kâi popole tini lâ, ŋineŋga sikai i ne pasawaŋa rârâni aku siwae ikura mbwali ŋapa. Ŋineŋga kinzi taitu-taitu sikai i ne pasawaŋa pinde. Aku sikai Yesu ne pasawaŋa luandondo tona, andeta simora tu pasawaŋa ŋinde nde itogo lalava taitu ndo; ŋinde ŋandai itogo pasawaŋa pinde kinzi siseŋge lalava pinde rârâ ŋineŋga sisuta ŋga. 24 Mine kala kinzi zugu tamâta siporo imâ warakanzi nâ ŋgininzi tu, “Kinda ma tasaraka pasawaŋa ŋine tia. Kinda ma tapagui mira ŋana tapatea tamâta ea ma ikai kâ.” Kinzi nenzi vetâŋa ŋinde nde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge ikeno lâ pepa tini, kala iveta ŋgua ŋinde ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine;
“Kinzi sipagui paguiŋa toŋge ŋana sipatea tu tamâta ea ma ikai naneŋgu pasawaŋa. Mine kala siwae naneŋgu pasawaŋa, aku sikai nenzi nenzi.”
Mine kala kinzi zugu tamâta siveta vetâŋani ndaina.
25 Aŋga kinzi taine ŋapa nde simandi simo Yesu ne kâi popole tini laiti. Toŋge nde Yesu tina, aŋga toŋge nde Yesu tina tua, aŋga toŋge nde Klopas kaiwa, i ŋa tu Maria, aŋga toŋge nde Maria, i Makdala lawea taine. 26 Yesu mata ilâ imora tina imandi ndaina kuku pâri-tamâta ŋinde Yesu ilo ndo keno papa. Ŋineŋga ipai tina Maria mine tu, “Taine, tamâta ndai nde itogo noko natu mine.” 27 Ŋineŋga ipai ne pâri-tamâta ŋinde mine tu, “Taine ndai nde itogo noko tina mine.” Aku lâ zoni ndaina, pâri-tamâta ŋinde ilo patea tu ma ikatona Yesu tina lâ i tamwata ne luma ilo.
28 Yesu isama tu i ŋga iveta ne wurâta rârâni marumbu lâ. Mine kala iporo tu, “Naŋa arakoŋa ŋana lââ kâ”. Aku Yesu ne ŋgua ŋinde iveta Maro Kindeni ne ŋgua toŋge ipâŋga kanaŋo, ŋgua ŋinde kinzi muŋga siŋgere lâ pepa tini ikeno. 29 Kulo toŋge ikeno laiti, kinzi muŋga siwuwu waini makisa lâ ilo. Mine kala kinzi zugu tamâta sikai nzomo toŋge sipatuku lâ waini makisa ŋinde ilo, aku siseŋge lâ lumbi-lumbi toŋge tini. Ŋineŋga sisuŋa nzomo ŋinde kâki pa Yesu kawa tu ma indomo kâ. 30 Yesu indomo waini pinde lâ, ŋineŋga iporo tu, “Naneŋgu wurâta rârâni ŋga marumbu lâ.” Ŋineŋga i nao tundu, aku imâte.
Zugu tamâta toŋge ikai ua ku isowe Yesu waŋgira pwataki
31 Zo ŋinde nde wurâta lima, aku ŋinde nde Juda nenzi zo ŋana siveta kelekele sondo ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa ma ipâŋga lâ wurita. Aku pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋinde nde nenzi kumbwa ŋalae toŋge tona. Mine kala kinzi Juda tamâta ŋalaŋala tininzi pwâka tu mateŋa tamâta karaenzi ma itâra lâ kâi popole tini lâ kumbwa ŋinde. Ŋana duvi ŋinde kâ, kinzi silâ pa Pilata ku sipai tu, “Maka kano pano tu kusupwanzi ne zugu tamâta silâ simbware tamâta kala sitâra lâ kâi popole tini ŋinde kenzi, ŋana ma simâte walele kâ. Aku kupainzi tu ma sikai tamâta ŋinde karaenzi piti tona.” 32 Mine kala kinzi zugu tamâta silâ ku simbware tamâta rua kala sitâra kuku Yesu ŋinde kenzi. 33 Kinzi siveta mine lâ, ŋineŋga silâ pa Yesu ŋana siveta vetâŋani ndaina papa. Andeta matanzi kâki simora tu Yesu imâte lâ. Mine kala simbware i kie, ande tia. 34 Andeta zugu tamâta toŋge mbau ilâ ikai ua, aku isowe Yesu waŋgira pwataki. Aku walele nâ see tava lââ irere ndue lâ Yesu tini. 35 Tamâta toŋge mata imora vetâŋa ŋinde, ande kala ŋine inani iporo itula ŋgua pwataki ŋana vetâŋa i tamwata imora ŋinde. Iveta mine ŋana miki kala ma kalomi tawana. I ne ŋgua ŋine nde mao kanaŋo, aku i tamwata isama tu iporo ŋgua mao nâ. 36 Vetâŋa ŋinde ipâŋga ŋana iveta Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge ipâŋga kanaŋo, ŋgua ŋinde kinzi muŋga siŋgere lâ pepa tini. Ŋgua ŋinde nde mine;
“I tuka toŋge ma mbwaranuki tia ndo.”
37 Aŋga Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge kala ikeno lâ pepa tini mine tu,
“Kinzi ma silea pa tamâta ŋinde muŋga ua nâ sisowe.”
Kinzi sio Yesu karae lâ kuru ilo
Matai 27:57-66, Malaka 15:42-47, Luka 23:50-56
38 Vetâŋa ŋinde marumbu lâ, aku muli, ŋineŋga Yosepe, i Arimatea lawea warika, ande ilâ pa Pilata. Yosepe uru ipono muli pa Yesu, andeta iruru ŋananzi Juda tamâta ŋalaŋala, kala uru ivea ne kalo-tawana. Andeta ilâ pa Pilata ku ipai tu, “Ano pano tu kusâu pana ŋana akai Yesu karae alâ”. Aku Pilata nde isâu papa, ŋineŋga Yosepe ikai Yesu karae ilâ. 39 Aku tamâta toŋge kala iyoka kuku Yosepe ilâ, i ŋa tu Nikoteme. Inani tamâta ndaina muŋga ilâ pa Yesu lâ mbo ŋana iporo ŋgua kuku. Nikoteme ikai kelekele pinde itogo samimi mine, kuwae ara ndo, ŋinde kinzi muŋga sigema lâ ikeno. Kelekele kuwae ara ŋinde ne malia nde ipâŋga ikura malia tamâta taitu kanaŋo saŋao (30) mine. 40 Yosepe kuku Nikoteme rua sikai Yesu karae, ŋineŋga silita lalava ara pinde lâ karae tava kelekele kuwae ara ŋinde, itogo kinzi Juda tamâta uru siveta panzi mateŋa tamâta mine. 41 Aku tâno toŋge ikeno lâ nia ŋinde Yesu itâra lâ kâi popole tini. Aku kuru wasaseki toŋge ikeno tâno ŋinde ilo. Kinzi muŋga sio tamâta toŋge karae lâ kuru ŋinde ilo, ande tia. 42 Wurita nde Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa, aku kuru ŋinde nde ikeno laiti. Mine kala kinzi rua sikale Yesu karae silâ ku sio ndue lâ kuru ŋinde ilo.