23
Kinzi sio Yesu ilâ pa Pilata ne ŋgua nia
Matai 27:2,11-14; Malaka 15:1-5; Yoane 18:28-38
Ŋineŋga kinzi tamâta ŋalaŋala rârâni nde simandi ku sikai Yesu silâ pa Pilata, ina Rom nenzi koipu toŋge. Sipasau kuku Pilata, ŋineŋga simandi ŋana sisowe ŋgua lâ Yesu tini. Aku siporo tu, “Tamâta ŋine ne soki nde mine; i uru isowe maka Juda tamâta iloma kaloma ŋana kamandi kakai kazâŋa kâ. I uru indi kaika pama tu ma kao mbumbu ilâ pa Koipu Ŋalae Kaisara ndimo, aku uru iporo ŋgua ŋana i tamwata kâ tu i nde Kirisi, i koipu ŋalae toŋge.” Ŋineŋga Pilata nde ikasoŋa Yesu mine tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?” Aku Yesu itu ŋgua lâ kawa tu, “Noko tamwata kuporo ŋguani ndaina”.
Ŋineŋga Pilata ipainzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala tavanzi tamâta ŋgu ŋinde mine tu, “Naŋa ŋandai asânda tamâta ŋine ne vetâŋa soki toŋge ŋga”. Andeta kinzi siporo kaika taulo mine tu, “I uru iyoka ilâ ikura Judia tâno ndoni, aku ikai wurâta ŋana ipanananzi tamâta ŋana isowe ilonzi kalonzi kâ. Mao nâ, iveta mine muŋga lâ Galilaya tâno, kala iveta mine lee imâ ipâŋga lâ lawea ŋine.”
Pilata io Yesu ilâ pa Herot ne ŋgua nia
Pilata iloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi mine tu, “O, tamâta ŋine nde Galilaya tamwata, a?” Pilata iloŋo ŋgua tu Yesu nde iyoka pa tâno ŋinde Koipu Ŋalae Herot uru ikai poe papa. Mine kala io Yesu ilâ pa Herot, ŋana tu lâ zo ŋinde Herot tamwata kala imo Jerusalem lawea tona.
Sikai Yesu silâ pa Herot, aku Herot ilo ndeka ndo, ŋana tu i muŋga iloŋo Yesu parina, aku ikura zo luandondo lâ, ande i ilo tu imora i. Isama lâ ŋana Yesu ne vetâŋa kâ, aku i ilo ndo tu Yesu ma iveta mâsi kaika toŋge lâ i nao. Mine kala Herot ikai kasoŋâŋa rârâ ŋinde pa Yesu, andeta Yesu kawa buu nâ, iporo ŋgua toŋge taulo, ande tia. 10 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde simâ simandi laiti, aku sisowe ŋgua kaika lâ Yesu tini. 11 Ŋineŋga Herot tavanzi ne zugu tamâta nde siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu, ku siveta “a” papa. Kinzi sikai pasawaŋa luandondo ara toŋge, itogo koipu ŋalaŋala nenzi pasawaŋa mine, aku sisawa lâ i tini. Ŋineŋga sio i itaulo pa Pilata kilo. 12 Aku lâ zoni ndaina, Herot kuku Pilata rua nde siveta mete. Muŋga, Herot uru ikai nânâo pa Pilata.
Pilata isâu panzi tu ma sisona Yesu itâra lâ kâi popole tini
Matai 27:15-26, Malaka 15:6-15, Yoane 18:39-19:16
13 Ŋineŋga Pilata isarâwa panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda ŋgu nenzi katonâŋa aŋga tamâta ŋgu ŋinde, aku kinzi rârâni simâ sipasau. 14 Sipasau lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Miki muŋga kakai tamâta ŋine kamâ pa naŋa, aku kaporo tu i uru isowe tamâta ilonzi kalonzi ŋana simandi sikai kazâŋa kâ. Andeta naŋa akasoŋa i sondo ndo lâ miki naomi ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ. Ara, miki kaloŋo ŋga; naŋa asânda tamâta ŋine ne vetâŋa soki toŋge tia. Naŋa iloŋgu patea tu i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge ikura miki ma kao i ilâ pa ŋgua nia, ande tia. 15 Aku Herot kala mine nâ, ande i ne ilo-kalo nde taituni. Kala ŋine Herot io tamâta ŋine itaulo imâ pa kinda kilo. Miki kamora wa kasama tu tamâta ŋine ŋandai iveta vetâŋa soki toŋge ikura ŋana naŋa ma ao i ilâ ŋana sipu pâta imâte kâ. 16 Mine nde naŋa ma apalili i lâ mbilâo nâ, aku ma ayaute i ilâ.”
17-18 Andeta kinzi tamâta rârâni nde sisuŋa kawanzi ŋalae mine tu, “Kupu tamâta ŋine pâta imâte, aku kuyaute Barabas imâ pa maka!” 19 (Barabas nde tamâta toŋge muŋga ikai paraŋa ŋalae pa Rom nenzi koipu lâ Jerusalem lawea, aku ipu tamâta toŋge pâta imâte lâ. Mine kala kinzi sio i lâ luma sakamao ilo.) 20 Andeta Pilata ipainzi kilo tu i ma iyaute Yesu ilâ. 21 Andeta kinzi sisasarâwa mine tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte! Kupu lâ kâi popole tini imâte!”
22 Ande Pilata iporo taulo panzi ku ikasoŋanzi kilo tu, “Ŋana sâ kâ, a? Iveta vetâŋa soki ndia. Naŋa ŋandai asânda i ne vetâŋa soki toŋge ikura ŋana ma ao i ilâ ŋana sipu pâta imâte kâ. Mine kala naŋa ma apalili i lâ mbilâo nâ, aku ma ayaute i ilâ.” 23 Andeta kinzi ilonzi kaika ndo, aku sisuŋa kawanzi ŋalae ŋinde pa Pilata tu ma ipu Yesu kâki itâra lâ kâi popole tini. Sisarâwa mine lee, aku nenzi sarawâŋa ŋinde nde ipole Pilata ne ŋgua lâ.
24 Mine kala Pilata ilo patea tu ma iveta ikura nenzi ŋgua mine, kala ipa ŋgua tu Yesu ma imâte. 25 Kinzi tamâta muŋga sisarâwa pa Pilata tu ma iyaute tamâta toŋge, ina kinzi Rom muŋga sio lâ luma sakamao ilo. Inani kala tamâta ŋinde muŋga ikai paraŋa pa Rom nenzi koipu ku ipu tamâta toŋge imâte. Mine kala Pilata iyaute tamâta ŋinde ilâ panzi, aku ikai Yesu io lâ kinzi zugu tamâta mbaunzi ilo tu ma siveta ikura ŋgu nenzi pateâŋa mine.
Kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini
Matai 27:31-44, Malaka 15:20-32, Yoane 19:16-22
26 Kinzi zugu tamâta nde sikai Yesu siyâti silâ, ŋineŋga sipakâtu kuku Sairini lawea warika toŋge, i ŋa tu Saimon. Tamâta ŋinde nde iyoka pa tâno toŋge imâ, aku itu ilâ pa lawea ilo kâ. Andeta kinzi sikai tamâta ŋinde kaika, aku sio Yesu ne kâi popole kâki lâ i kala, aku ikale ilâ. Ikale kâi popole ŋinde, aku iyoka Yesu muli ilâ. 27 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae ŋinde nde soka Yesu muli silâ tona, aku kinzi taine rârâ nde sita wa siveta kalo-sukâŋa ŋana. 28 Andeta Yesu itale ku ipainzi taine ŋinde tu, “Miki taine lâ Jerusalem lawea, miki ma kata ŋana naŋa kâ ndimo. Ara ŋana miki ma kata ŋana warakami wa natumi wa. 29 Miki kaloŋo ŋga; mwaŋga ŋga zo sakamao toŋge ma ipâŋga, aku pa zo ŋinde kinzi tamâta ma siporo tu, ‘Kinzi taine ŋinde sikura tu sipagugu tia kala simo niŋga, ande kinzi ŋinde ma sindeka.’ 30 Mao nâ, lâ zo ŋinde kinzi tamâta ma sisarâwa panzi tuu pinde mine tu, ‘Miki kamâ katura maka ku kaveama!’ 31 Ŋana tu naŋa nde tamâta ara, andeta kala ŋine kinzi tamâta siveta vetâŋa sakamao mine pa naŋa. Mine kala lâ zo muli, ande kinzi ma siveta vetâŋa kie mana pa miki, a?”
32 Aŋga kinzi zugu tamâta nde sikainzi nzanzare tamâta rua silâ tona, ŋana ma sipunzi rua simâte kuku Yesu. 33 Silâ lee sipâŋga nia toŋge, sipatu ŋa tu “Kulu Kâmba Nia”, aku lâ niani ndaina kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini. Ŋineŋga sisonanzi nzanzare tamâta rua ŋinde sitâra tona. Tamâta toŋge itâra lâ kâi popole toŋge tini pa Yesu tini pa wia kâ, aŋga toŋge nde itâra lâ kâi popole toŋge tini pa Yesu tini pa ŋâsi kâ. 34 Ŋineŋga Yesu ikai noŋa pa Maro Kindeni mine tu, “Mama, naŋa ano pano tu kuzavaru kiesaka ŋine piti lâ kinzi tamâta ŋine tininzi, ŋana tu kinzi sizizâla ndo ŋana vetâŋa kala siveta ŋine kilala.” Aŋga kinzi zugu tamâta nde sipagui mira itogo satu mine ŋana sisama tu ea ma ikai Yesu ne pasawaŋa.
35 Kinzi Juda tamâta nde simandi ku sio morâŋa papa vetâŋa rârâni ŋinde. Aŋga nenzi katonâŋa nde siporo ŋgua pavaligiŋa papa Yesu mine tu, “Ayo, i muŋga ivilanzi tamâta pinde. Ambo i nde Kirisi, ande ara ŋana i ma ipavila tamwata tona!” 36 Aku kinzi zugu tamâta kala siporo ŋgua pavaligiŋa mine nâ pa Yesu. Kinzi soka simâ Yesu tini laiti, aku sisuŋa waini makisa pinde papa tu ma inu kâ. 37 Aku sipai tu, “Wa, noko kutu Juda nenzi koipu ŋalae, ande ara, kupavila tamwata tâ!”
38 Kinzi muŋga siŋgere ŋgua pinde lâ kâi popole tini ikeno Yesu kulu âta. Ŋgua ŋinde nde mine: “Tamâta ŋine nde Juda nenzi koipu ŋalae”.
39 Aku tamâta toŋge lâ kinzi nzanzare tamâta rua muŋga sisonanzi sitâra Yesu tini laiti ŋinde, ande iporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu tu, “Wa, noko kutu Maro Kindeni ne pateâŋa tamâta, a? Mine nde kupavila tamwata, aku kuvila maka rua tona!” 40 Andeta i nuwala nde iloŋo ŋgua ŋine, aku imbita mine tu, “Opopo, noko kala pwai nâna kie taituni, itogo tamâta ŋine ikai mine. Andeta noko ŋandai kumege ŋana Maro Kindeni kâ, a? 41 Kala ŋine kinzi sipu kinda rua pâta, ande siveta mâsi sondo pa kinda. Kinda takai nâna ikura vetâŋa sakamao muŋga taveta ŋinde. Aŋga tamâta ŋine ŋandai iveta vetâŋa potomule toŋge ŋga.” 42 Iporo mine lâ, ŋineŋga ino pa Yesu tu, “Yesu, lâ zo ŋana noko ma kupâŋga pwai Koipu Ŋalae, ande naŋa ano pano tu ma kalo ŋgere ŋanana.”
43 Ŋineŋga Yesu iporo taulo tu, “Naŋa aporo mao nâ pano; lâ karini ŋaina nâ, ande noko ma kumo kuku naŋa lâ samba lawea.”
Yesu imâte lâ
Matai 27:45-56, Malaka 15:33-41, Yoane 19:28-30
44-45 Kari ikâki imâ ŋgini lâ, ŋineŋga kondoma ŋalae itura tâno ndoni, ŋana tu kari mata ipâŋga ŋaŋa lâ. Kondoma ikeno mine lee lala, ikura kari tai ŋato. Ŋineŋga walele nâ, lalava matatola ŋalae ŋinde uru itâra Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo, ande ipwa pwataki mo rua lâ. 46 Ŋineŋga Yesu isarâwa kawa ŋalae ŋinde mine tu, “Mama, naŋa ao koranâŋgu imâ pano tu pwatona!” Iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga imâte.
47 Aku kinzi zugu tamâta nenzi koipu imandi kâi popole tini laiti, ande imora vetâŋa ŋinde rârâni. Aku ipanea Maro Kindeni ku iporo tu, “Mao kanaŋo, tamâta ŋine nde tamâta sondo ndo, i ne soki toŋge tia lâ Maro Kindeni nao.” 48 Aku kinzi tamâta rârâni muŋga simâ ŋana sio morâŋa ŋinde, ande simora vetâŋa ŋinde rârâni ipâŋga lâ. Ŋineŋga siponza kondondonanzi ŋana situla pwataki tu kinzi kalonzi sukâŋa ŋalae tina, aku sitaulo silâ pa nenzi luma luma. 49 Aŋga Yesu ne mete sitavanzi taine pinde muŋga soka pa Galilaya tâno simâ kuku i, ande kinzi ŋinde rârâni simandi malawae mwasa, aku simora vetâŋa ŋinde rârâni ipâŋga pa Yesu.
Kinzi sio Yesu karae lâ kuru ilo
Matai 27:57-61, Malaka 15:42-47, Yoane 19:38-42
50-51 Aku tamâta toŋge imo Jerusalem lawea, i ŋa tu Yosepe. I ne lawea tina nde Arimatea lawea ikeno Judia tâno ŋinde. I nde tamâta mbâna-mbâna, aku i imo tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao wa kinzi tamâta naonzi. I muŋga ileleanzi tamâta ŋalaŋala ŋana nenzi ilo-kalo wa vetâŋa situ siveta pa Yesu ŋinde. I uru io tini ŋana Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta lâ tâno kulu kâ. 52 Tamâta ŋinde ilâ pa Rom nenzi koipu Pilata, aku ino papa ŋana ikai Yesu karae ilâ kâ. Aku Pilata isâu papa tu ma ikai ilâ. 53 Ŋineŋga Yosepe ikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini, aku ilita lâ lalava pâne toŋge. Ŋineŋga ikai ilâ io lâ kuru wasaseki toŋge ilo muŋga siveta lâ mira ŋalae toŋge. 54 Andeta zo ŋinde nde Juda nenzi zo ŋana sipaveta sondo ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa kâ lâ wurita. Aku zo sapâŋa nde laiti ŋana ipâŋga kâ.
55 Kinzi taine muŋga soka pa Galilaya tâno kuku Yesu simâ ŋinde, ande soka Yosepe muli silâ tu simora Yesu ne kuru nia. Aku simora Yosepe io i karae ndue keno. 56 Kinzi taine ŋinde nde simora vetâŋa ŋine lâ, ŋineŋga sitaulo silâ pa nenzi luma, aku sikai samimi tava kelekele kuwae ara, ŋana ma siyoli Yesu karae. Andeta pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋga ipâŋga lâ. Mine kala kinzi sipwarea, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa mine.