24
Yesu imandi imo via kilo
Matai 28:1-15, Malaka 16:1-11, Yoane 20:1-18
Lâ sânda, mboyo ŋaŋa yo, ŋineŋga kinzi taine ŋinde nde sikai samimi tava kelekele kuwae ara muŋga sigona ikeno ŋinde, aku sikai silâ pa kuru nia tu ma siyoli Yesu karae. Kinzi sipâŋga kuru nia lâ, ŋineŋga matanzi ilâ simora mira ŋalae kinzi tamâta muŋga sitambumbua ilâ ipono kuru kawa ŋinde. Andeta mira ŋinde ikeno kuru kawa tia. Tia ku kinzi silâ kuru ilo, andeta simora tu Maro Ŋalae Yesu karae ŋandai ikeno kuru ilo ŋga. Kinzi ilonzi rârâ ŋana vetâŋa ŋine ne duvi kâ. Simo mine yo, ŋineŋga walele nâ tamâta rua simâ sipâŋga sipatua panzi, aku simandi taine ŋinde tininzi laiti lâ kuru ilo. Kinzi rua nenzi pasawaŋa nde isinala nia ndo, itogo loloa salaga mine. Kinzi taine matanzi simora kinzi rua, aku siruru pâta kanaŋo kala naonzi tundu silea ndue pa tâno. Andeta tamâta rua ŋinde nde sikasoŋanzi tu, “Mana mana ŋga miki kamâ tu karoto ŋana via tamwata lâ mateŋa tamâta nianzi, a? I imo ŋai tia! Imandi sânda lâ, kala imo via kilo! Miki kalomi ŋgere kilo ŋana ŋgua ŋinde i muŋga iporo pami, lâ zo ŋinde i imo Galilaya tâno yo. Ipaimi tu, ‘Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno tu kinzi ma sio naŋa Tamâta Natu alâ kinzi kiesaka tamwatanzi mbaunzi ilo, aku ma sipu naŋa lâ kâi popole tini amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga naŋa ma amandi amo viâŋgu kilo.’ ” Kinzi siporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga kinzi taine nenzi ilo-kalo ipâŋga ŋana ŋgua ŋinde Yesu muŋga iporo panzi.
Ŋineŋga kinzi taine ŋinde sipile kuru nia, aku sitaulo silâ ku sitapâri ŋgua ŋine ndoni panzi pâri-tamâta saŋao kanaŋo taitu, sitavanzi kalo-tawana tamâta ndoni. 10 Kinzi taine ŋinde nde ŋanzi mine: Maria, i Makdala lawea taine, aŋga Joana, aŋga Yamesi tina Maria, aŋga kinzi taine pinde tona. Kinzi taine ŋinde silâ sitapâri panzi pâri-tamâta. 11 Andeta kinzi pâri-tamâta ilonzi patea tu taine ŋinde nenzi ŋgua nde itogo lawea iyoka kaa nâ mine, aku kinzi ŋandai kalonzi tawana ŋgua ŋinde ŋga. [ 12 Aŋga Petero nde imandi, aku ipalilu ilâ pa kuru nia. Ilâ ipâŋga lâ, ŋineŋga itundu ndue aku ipambara mata lâ kuru ilo, aku imora tu lalava nâ keno. Ŋineŋga itaulo ilâ pa luma kilo, aku i ilo ikai wurâta rârâ ŋana vetâŋa ŋinde kâ.] *12 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.
Tamâta rua sipakâtu kuku Yesu lâ nzâla ŋinde ilâ pa Emeus lawea kâ
Malaka 16:12-13
13 Aku lâ zoni ndaina, kinzi kalo-tawana tamâta rua nde soka nzâla silâ pa lawea toŋge, i ŋa tu Emeus. Lawea ŋinde nde ikeno malawae mwasa lâ Jerusalem, itogo nia mbuku saŋao mine. 14 Kinzi rua soka silâ, aku simo siporo ŋana vetâŋa rârâni kala muŋga ipâŋga ŋinde. 15 Kinzi siporo ŋgua rârâ, aku sipakasoŋa warakanzi ŋana vetâŋa ŋinde duvi kâ. Kinzi rua siporo yo, ŋineŋga Yesu tamwata nde iyoka imâ kinzi rua tininzi laiti, aku iyoka kunzi silâ. 16 Andeta ŋinde itogo kelekele toŋge ipono kinzi rua matanzi, kala ŋandai sisama Yesu kilala sondo ŋga.
17 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki rua koka kalâ, ande kaporo ŋgua mana.” Iporo mine lâ, ŋineŋga kinzi rua simandi. Kinzi kalonzi sukâŋa ŋalae tina, kala naonzi mata ara tia. 18 Ŋineŋga tamâta toŋge lâ kinzi rua, i ŋa tu Kliopas, ande itu lâ Yesu kawa mine tu, “Opopo, lâ zo ŋine kinzi tamâta rârâ lâ lawea pinde nde simo Jerusalem lawea, aku kinzi rârâni sisama ŋine marumbu lâ. Tiambo noko simbo nâ kuzizâla ŋana vetâŋa kala nola nâ ipâŋga lâ Jerusalem, a?”
19 Iporo mine lâ, ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Vetâŋa ndia ipâŋga.” Aku kinzi rua siporo taulo tu, “Maka rua kaporo ŋana vetâŋa ŋinde nola nâ ipâŋga pa Yesu Nasarete Tamwata. I nde ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge, aku uru iveta mâsi kaika ku iporo ŋgua kaika lâ Maro Kindeni nao, aŋga lâ kinzi tamâta naonzi tona. 20 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi ŋgu nenzi katonâŋa nde sio i ilâ pa Rom nenzi koipu. Kinzi ilonzi tu i ma ipa ŋgua tu ma sipu Yesu pâta imâte kâ. Aku sisona i kâki itâra kâi popole tini lee imâte lâ. 21 Muŋga, maka kaloma tawana tu i nde tamâta ŋine Maro Kindeni isupwa tu iyautenzi Isrel ŋgu. Andeta imâte lâ, kala kari ŋato ilâ lâ. 22 Ambo taitu maka nawalama taine pinde nde siveta wisi motu pa maka. Lâ ŋine kari, mboyo ŋaŋa yo, ande kinzi silâ pa kuru nia, 23 andeta simora Yesu karae ikeno kuru ilo, ande tia. Kinzi sitaulo simâ, aku sitapâri pa maka mine tu, ‘Maka kamoranzi aŋelo pinde, aku sipaima tu Yesu nde imandi imo via kilo’. 24 Ŋineŋga maka nawalama tamâne pinde kala silâ pa kuru nia, aku simora kelekele ikeno itogo kinzi taine muŋga sitapâri pama mine. Andeta kinzi ŋandai simora Yesu nao ŋga.”
25 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Opopo, miki ilomi kalomi tia ndo! Miki nemi ilo-kalo ipâŋga ŋalae koŋa tia, kala ŋandai kalomi tawana kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua rârâni ŋga! 26 Mana mana, a? Tiambo miki kazizâla tu Maro Kindeni muŋgani ipatea tu Kirisi ma ikai nâna muŋga lâ, ŋineŋga muli i ma ikâki samba ilo, aku ma imo Maro Ŋalae.” 27 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga itula Maro Kindeni kawa ŋgua rârâni pwataki panzi rua, ŋgua ŋinde Mose aŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni muŋga siŋgere ikeno lâ. Ipanananzi ŋana ŋgua rârâni ŋinde muŋga siŋgere ŋana i tamwata kâ.
28 Kinzi soka mine silâ lee, aku sipâŋga lawea toŋge tini laiti, lawea ŋinde kinzi rua muŋga ilonzi patea tu ma silâ papa. Andeta kinzi rua sisama tu Yesu nde itu iyoka nzâla ilâ nâ. 29 Tia ku kinzi sino i kaika ku sipai tu, “Noko kumâ kumo kuku maka rua. Kari ŋga indue lâ, aku tini nâ ma mbo.” Mine kala Yesu ilâ luma ilo, aku imo kunzi.
30 Kinzi rua sisaŋona ŋana sika kâ, aku Yesu isaŋona kunzi. Ŋineŋga Yesu ikai puroŋa, aku kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, aku ipwataki ku ilua kinzi rua. 31 Iveta mine panzi lâ, ŋineŋga itogo kinzi rua matanzi ipwa, aku sisama i kilala pwataki. Andeta walele nâ Yesu nao tia lâ, aku simora i kilo tia. 32 Ŋineŋga kinzi rua warakanzi nde siporo tu, “Mao nâ, lâ ŋine kari kinda toka nzâla talâ, aku iporo ŋgua pa kinda wa ikai Maro Kindeni kawa ŋgua keno lâ pepa tini ku itula duvi pwataki pa kinda. Aku kinda wisinda mburu kâki lâ ŋana ŋgua ŋinde kâ.”
33 Kinzi rua siporo mine lâ, ŋineŋga walele nâ simandi ku sitaulo silâ pa Jerusalem kilo. Aku silâ kunzi pâri-tamâta saŋao kanaŋo taitu sitavanzi nawalanzi tamâta pinde, kinzi ŋinde kala sipasau lâ simo taitu. 34 Kinzi pâri-tamâta nde sipainzi rua tu, “Mao nâ, Maro Ŋalae imandi imo via kilo! Ipatua pa Saimon lâ!” 35 Ŋineŋga kinzi rua sitapâri panzi ŋana vetâŋa rârâni muŋga ipâŋga panzi lâ nzâla. Aku siporo tu, “Lâ zo ŋana ipwataki puroŋa kâ, ande maka rua kamora ku kasama i kilala pwataki lâ.”
Kinzi pâri-tamâta simora Yesu
Malaka 16:14, Yoane 20:19-25
36 Kinzi kalo-tawana tamâta siporo ŋgua ŋine yo, ŋineŋga Yesu tamwata nde imâ ipâŋga imandi ŋgininzi ku ipatua panzi. Aku ipainzi mine tu, “Wisi-pisi imâ pami”. 37 Andeta kinzi simora i ku wisinzi motutu, aku siruru pâta kanaŋo. Kinzi ilonzi tu simora uŋanzi toŋge tâ. 38 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Mana mana ŋga miki wisimi motu ku karuru, a? Mana mana ŋga miki ilomi rârâ, a? 39 Miki kamâ kamora naŋa mbalauŋgu wa keŋgu wa. Naŋa warakâŋgu kala amandi miki naomi! Kamâ kataŋo tiniŋgu, aku ma kasama. Kinzi uŋanzi ŋandai mbatunzi wa tukanzi keno, itogo kala ŋine miki kamora mine.”
40 Yesu iporo mine lâ, ŋineŋga itula mbalau wa kie panzi simora. 41 Kinzi simora ku sindeka ndo, andeta ilonzi kalonzi nde ikai wurâta rârâ. Mine kala kinzi ŋandai sisama sondo tu Yesu imo via kilo. Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki kapwami tâ keno, tiya?” 42 Ŋineŋga kinzi kanzi iŋa pinde silua. Iŋa ŋinde kinzi muŋga simomo lâ ikeno. 43 Yesu ikai iŋa ku ika, aku kinzi matanzi simora lâ.
Pâri ara ma ilâ panzi tamâta simo tâno ndoni
Matai 28:18-20, Malaka 16:15-18, Yoane 17:18, 20:21; Pâri Tamâta 1:8
44 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Muŋga, lâ zo ŋinde naŋa amo kumi yo, ande naŋa aporo atula ŋgua pami. Naŋa apaimi lâ tu ŋgua ndoni kinzi muŋga siŋgere ŋana naŋa kâ, ande ma ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde ikeno lâ Mose ne ŋgua tukuŋa tini, aŋga lâ kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi pepa tini, aŋga lâ wâŋgiŋa paneâŋa kâ ne pepa tini.”
45 Yesu iporo mine lâ, ŋineŋga itula Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini ŋinde ne duvi pwataki panzi, ŋana ma sisama sondo kâ. 46 Ipainzi tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Kirisi ma ikai nâna muŋga lâ ŋga, andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga i ma imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. 47 Ŋineŋga kinzi tamâta pinde ma sikai i ndamwa, aku ma silâ situla i parina panzi ŋgu ndoni lâ tâno kulu, ŋana ma sipalele ilonzi kalonzi. Ambo kinzi ma sipalele ilonzi kalonzi, ande Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. Wurâta ŋine ma imandi muŋga lâ Jerusalem lawea.’ 48 Aku vetâŋa rârâni ŋinde, ande miki warakami kamora lâ. 49 Miki kaloŋo ŋga: muŋga, naŋa Mama ipa ŋgua tu ma isupwa Koroani Sapâŋa imâ pami. Aku tini nâ, ande naŋa ma asupwa Koroani Sapâŋa imâ mine nâ. Andeta miki ma kamo Jerusalem lee, ikura lâ zo ŋinde Maro Kindeni ne walo ŋalae ma iyoka pa samba indue imâ pami.”
Maro Kindeni ikai Yesu ikâki ilâ samba ilo
Malaka 16:19-20, Pâri Tamâta 1:9-11
50 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta siyâti silâ, aku soka silâ sipâŋga Betani lawea tini laiti. Ŋineŋga io mbau rua kâki ku itu nzâmbe panzi. 51 Imo itu nzâmbe panzi yo, ŋineŋga Maro Kindeni ikai i ikâki pa samba ilo, aku ipilenzi ilâ lâ. 52 Kinzi pâri-tamâta nde sipare tukunzi ku sipanea i lee, ŋineŋga sitaulo silâ pa Jerusalem lawea kilo. Aku kinzi simo sindeka nâ. 53 Aku ikura zo rârâni, kinzi uru silâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa, aku simo sipanea i nâ.

*24:12 12 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.