9
Sol Ga Ven Kibis Ne Iesu
(Gu 22:6-16; 26:12-18)
* Gu 8:3Ap mo levenaleng Sol move ga lolos do nap sev amet limixin nunu at Leeme Silok. Ni gat pas uto at lamaasa gomgo, la ga sue i do ni na lok ka lavapaase axasep ti lox ase nedi limixin me Judaia diga nemen to Damasko. Neni ga vara i xusu na vuse ka nedi diga mumu asu langas at Leeme Silok go, la ni naba ranga alis di, lavatlok eburu mi lavakin la na sat ka di uto Jerusalem.
At lavatpas teren uto Damasko, ga auret ti mo lemenemen silok, soso mun langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga soo pavaa i. Ni ga subu si ukopok at laxangka la ni ga ronga laxaka at lara ga lok tin, “Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?”
* Gu 5:39; 1 Ko 15:8Ni ga sue i, “Leeme Silok, nenu nege?”
Mo laxaka at lara ga lok tin keretna, “Nenia ne Iesu, mo nu uk lox asongor ia. Ketla una xatu la unat pas uto at lemenemen silok la mo go tara ba tong tempanga salai nenu uba lox i.”
Mo luvuttadi diga emu mi ne Sol, diga ru pilo, la di goxo tong tekolinga. Diga ronga laxaka at lara ketla di goxo ven teta. Sol ga xatu kaxat boro xopok at laxangka la ga valas luxatli ren, ketla ni goxo ven tempanga. Kuren la diga ranga ka i ro at lekngen la diga lam ka i uto Damasko. At lavantun aleng ni goxo epovo do na ven tempanga, la ap mo bok levenaleng ni goxo anan la goxo inin.
10 Lara lun pinivu ga nemen to Damasko, laasen teren ne Ananias. Ni ga ven lisilimet, la keneng teren Leeme Silok ga lok tin, “Ananias.”
La ni ga vorang i, “Leeme Silok, nenia na.”
11  * Gu 21:39; 16:9Leeme Silok ga lok tin, “Una gagas la unat pas uto at langas, laasen teren, Langas Mokmokso, la mo go at loogu at ne Judas, una sue ri laradi me Tasas laasen teren ne Sol, neni mo i ngising. 12 La at lisilimet teren ni i ven lara laradi, laasen teren ne Ananias i beles ukeneng la i lok li lukngen at lavatlak teren kusu ni na ven bok ba.”
13  * Gu 8:3Ananias ga vorang i rin keretna, “Leeme Silok, buaang limixin diga tong lempanga ria mumu nom laradi, la mumu bok lempanga xakapmek ni ga lox i ri limixin taram to Jerusalem. 14  * Gu 9:1-2,21; 1 Ko 1:2La ni gat pas ude Damasko mi levelinga lolos at lavamaasa silok, kusu na xoxo ka nedi di mumu asu laasen taram.”
15  * Gu 25:13; 27:24; Ro 1:5Leeme Silok ga lok tin, “Una vot pasa i, mila nia ara soxolik ka vam i xusu ni na mumu asu ia, la ni naba lox axasep laasen tarak tinedi limixin kopmen di me Judaia la ti lavaorong la ti limixin me Israel. 16  * 2 Ko 11:23-28La nia anaba lox ase i mi mo lempanga ni naba songot teren mumu lununu ren saparav ia.”
17 La ne Ananias ga vas kaxat la ga rupot to at loogu at ne Judas la ga beles ukeneng la ga lok li lukngen to at ne Sol la ni ga lok, “Netak ne Sol, Leeme Silok i riki ia, Iesu axa, no ga rupot saparav u ro at langas at lavatpas taram ude. Ni i riki ia xusu una reven bok ba la una lok ka Loroonan Kaala.” 18 Ap mo mene loxonaleng, lavanga ga lok ngan lengkexeleng mat ga subu su boro at luxatli at ne Sol la ni ga epovo manga xusu ni na reven bok ba. Ni ga xatu kaxat la ga lok ka lesep susu. 19 La melemu at laanan teren, lolos teren garamlong bok ba. Sol ga nemen to Damasko eburu mi limixin nunu at lentaba levenaleng.
Sol Ga Vavang To Damasko
20 Sol ga beles to xeneng at laraogu singising la soso mun ni ga vaxaru ka i xusu na vavang mi laasen at ne Iesu. Ni ga lok, “Iesu neni Nitna ne Moroa.” 21  * Gu 8:3La nedi diga ronga i, diga rakdu la diga esue, “Kereva na? Na laradi ga nemen to Jerusalem la ni gap sev amet limixin diga nunu at ne Iesu. La ni gat pas ude xusu na ranga alis nedi la na lok kaka nedi uto at lavamaasa silok.” 22  * Gu 17:3; 18:5,28Ketla lavavang at ne Sol ga mumuat amisik, la ni ga lox asuusu i do ne Iesu mo neni Lanarong. La levelinga ren ga mumuat aleng la buaang atnedi limixin me Judaia mo diga nemen to Damasko di goxo epovo do dina vorang i.
23  * Gu 23:12Buaang levenaleng gara volo, la limixin me Judaia diga vot buru la diga lok li lara langas linga ri sev amet ne Sol. 24 Ketla ne Sol ga ronga ka levelinga atdi. At levenaleng kangking la levenaleng kanimin diga reven tin to at levenngas povolo ap mo lemenemen kusu dina sev amer i. 25  * 2 Ko 11:32-33Ketla ga at lara laxanimin luvuttadi no diga mumu asu ne Sol, diga lok ka i la diga suxa abeles i at laxaxi buso la diga lox asi i uto xopok at loxon musmaragu lixilik ga nemen to at lenep at langas uat diga rit kangkan mo lemenemen min.* Lentaba laraogu diga lox i ro mavana at larangas uat la diga ruuna larago lixilik uto maxamang at lemenemen silok.
Sol Ga Vot Pasa Luvuttadi Nunu To Jerusalem
26  * Ga 1:17-19Sol ga vas bilong uto Jerusalem la ni gak lok tong pen i do ni na gugu eburu mi limixin nunu. Di goxo nunu do neni mo laradi nunu la diga e amarat teren. 27  * Gu 9:4,20; 1 Ko 9:1; 15:8Melemu ne Banabas ga lok tooro i la ga lam ka i uto saparap luvuttadi vavang. Ni ga soxomus ba i ridi do ne Sol ga ven Leeme Silok to at langa la Leeme Silok ga paase rin. Ni ga tong box i ridi do ne Sol ga vavang mi laasen at ne Iesu ro Damasko la kopmen goxo marat. 28 Kuren la ne Sol ga nemen eburu minedi la gat pas uto at lengkot axap Jerusalem, la ni ga vavang lolos mi laasen at Leeme Silok la kopmen goxo marat. Goxopmen tara ga rupe lugugu ren. 29 Ni eburu minedi limixin me Judaia mo diga paase Grik diga etep mi levelinga, ketla diga lok tong pen i do dina sev amer i. 30  * Gu 11:25; Ga 1:21Ketla limixin nunu diga ronga i mo la diga lam ka ne Sol uto loxon at lemenemen Sisaria la diga lox aonon i uto Tasas.
31 Kuren la luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia, Galili, la Samaria, diga ruuna limila la kopmen bok ba di goxo marat. La leexes at limixin nunu ga urut. Mila Loroonan Kaala ga gugu kantubu atdi, la diga lok ngangao aleng Leeme Silok.
Pita Ga Nemen
To Jopa La Lida
32 Pita ga vas tangtagap at lengkot axap saparap Jerusalem, la at lara laaleng ni gat pas kusu na ven limixin at ne Iesu no diga nemen to Lida. 33 Mo go ni ga ekip tangarang mi lara laradi, laasen teren ne Inias, labantuxu axap teren ga molo la ni goxo lox epovo i do na xatu kaxat at loora mikmidi ren at lavanuan maares axap. 34 Pita ga lok tin, “Inias. Iesu Karisito i lox aroo u. Katu kaxat la una sa avukat loora ram.” Ap mo mene loxonaleng Inias ga xatu kaxat upana. 35 Mo limixin diga nemen go Lida la Seron diga ven mo laradi ga lox avukat nga la buaang atnedi diga nunu at Leeme Silok.
36 To Jopa lara latkin ga nemen, laasen teren ne Tabita, neni latkin nunu. (Laasen bok teren at lavapaase Grik do ne Dokas). Ni ga raba axap lorooro ren kusu na lok tooro limixin pakpakes mi leven gugu nunuan. 37 At lara laaleng ni ga meres la ni ga met. Labantuxu ren diga gos i la diga vaxamdi li i ro xeneng at lara loogu ga nemen to vana. 38 Jopa xopmen goxo vaxalom boro Lida. La mo luvuttadi nunu ro Jopa diga ronga i do ne Pita mo gak lok to Lida. Kuren la diga riki legepu radi saparav i mi lavapaase keretna, “Soso mene u la unat pas uto Jopa.”
39 La ne Pita ga xatu kaxat la ga vas kaxat eburu midu. At loxonaleng neni ga rupot diga lam kaka i uto ap mo loogu mevana. Mo lempat naa diga ru bubua saparav i, digang teng la diga lox ase i mi lempanga singsiga la lenbantamon ne Dokas gak sox i ap mo levenaleng ni ga rooro ren.
40  * Mk 5:40-41Pita ga lox asu axap di ukamang ap mo loogu, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing. Melemu ren, neni ga rem gili mu ne Tabita la ga lok, “Tabita, katu kaxat.” La ni ga valas luxatli ren la ga ven ne Pita la ga xis upana. 41 Pita ga ranga axatu i mi lekngen. La ni ga ro bubua ka luvuttadi nunu la lempat naa, la ga lox ase di mi ne Tabita mo gara roo xat pam. 42 Levelinga at na lavanga sangsangu ga rem epeseves at lengkot axap Jopa, la buaang limixin diga nunu at Leeme Silok. 43  * Gu 10:6Pita ga nemen go Jopa at levenaleng buaang eburu mi laradi ga gugu lenbantuxu at levenbulumaxao laasen teren ne Simon.

*9:1: Gu 8:3

*9:5: Gu 5:39; 1 Ko 15:8

*9:11: Gu 21:39; 16:9

*9:13: Gu 8:3

*9:14: Gu 9:1-2,21; 1 Ko 1:2

*9:15: Gu 25:13; 27:24; Ro 1:5

*9:16: 2 Ko 11:23-28

*9:21: Gu 8:3

*9:22: Gu 17:3; 18:5,28

*9:23: Gu 23:12

*9:25: 2 Ko 11:32-33

*9:25: Lentaba laraogu diga lox i ro mavana at larangas uat la diga ruuna larago lixilik uto maxamang at lemenemen silok.

*9:26: Ga 1:17-19

*9:27: Gu 9:4,20; 1 Ko 9:1; 15:8

*9:30: Gu 11:25; Ga 1:21

*9:40: Mk 5:40-41

*9:43: Gu 10:6