7
Kolomongo Awili 7 POLLONE YEMA AMBO LIKU AMBOMA YE PULIMELEMONGA UNGU TE MANE SIRIMU UNGUMU
7:1-16 Yema Ambo Liku Amboma Ye Pulimelemonga Ungu Te Pollone Nirimu Ungu Te
Kinié enone na pepá toko sikulie walsiku pilieringi ungumenga pundu topo niembo:* Korini yembomane pep toko ungu mare Pollo walseringimenga Pollone eno nimbe sirimu mele ungume isipe: Te: Yema ambo liku, amboma ye pulimelemanga ungu mare (7:1-40); te: yembomane we-melema langi popo toko koyoko siringi langime Kirasinge yembomane noringimunge ungu mare (8:1-11:1); te: Kirasinge yemboma maku toko molkolie kapola tenge mele ungu mare (11:2-16); te: Awilimunge langimu nongo kenjeringimunge ungu mare (11:17-34); te: Pulu Yemonga Minimuni tondoloma sirimu kinie teringimunge ungu mare (12:1-14:40); te: Kirasinge yemboma kolkolie lomboroko ola molongemonga ungu mare (15:1-58); te: Jerusalleme yemboma liku tapondongendo kou-mone liku maku tongemonga ungu mare (16:1-11); te: Ye Apollosi eno moloringine omb monga ungu te (16:12). ⸤Ungu te walseringimunge inikiru:⸥ Ye te ambo naa limo akumu papu. Nalo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinie wapora toko andolemele kene yema yu mele mele ambo liku, amboma yu mele mele ye pangi. 3-4 Ambo tene yunge yemondo “Pea peambili.” nimbé kinie yemone “Kapola. Pea peambili.” nipili. Aku sipela, ye tene yunge ambomondo “Pea peambili.” nimbé kinie ambomone “Kapola. Pea peambili.” nipili. Pisini-ungune 7:3 molemo lupe. Giriki-ungune kinie Ingillisi-ungune kinie molemo mele ya torumulu. Akumu ambo yeselonga ulu pulu te kanumu. Ye puli ambomone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu yemongala. Aku sipela ambo lili yemone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunge ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbé kinie “Molo.” ningele aulke te naa lemo.⸥ Ambo yeselo we molembele kinie yemone molo ambomone menundu “Telune peambili.” nimbé kinie menuni “Molo.” nimbé kapola naa temba nalo elone konopu telune pupili molkololie “Wale mare telune naa pepolo, kanu walemanga Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepo molambili.” ningu, ningu panjikululie kanu walemanga telune naa pengele kinie uluri molo. Pe “Telune naa peambili.” ningu, ningu panjingele walema pora nimbé kinie ‘Wale awisili “Molo.” nimbulu telune naa pembolo kinie Setenene bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. olto omba kondi tomba kinie kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningulu altoko telune peangili. Nane aku nikirumu ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Enone ⸤ye puku ambo liku⸥ teangi.’ nimbe ungu mane aku sipe te naa pelemo. Nalo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele isipe: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we angilio mele yemboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, telemelanje papu.’ konopu lekero. Nalo Pulu Yemone ⸤yuyu konopuni pilipelie⸥ yemboma tondoloma yu mele mele moke tepa silimo. ‘Yembo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, ‘Yembo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, aku sipe tondoloma yu mele mele moke tepa silimo limele.§ Mateyu 19:11-12.
Ambo ye naa pulime kinie, ye ambo naa lilime kinie, ambo wayema kinie, nane enondo isipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we angilio mele eno aku siku we angiliengi liemo papu. Nalo ye mare ‘Ambo te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele yema ambo lingi liemo papu. Ambo mare ‘Ye te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele amboma ye pungi liemo papu. Kangimuni aku siku wakane kolko aku siku tengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinie paa kapola molo. Aku tenge yemboma yema ambo liku amboma ye puku tenge kinie papu.’ nikiru.
10 Ambo yemando nane ‘Ulu te teangi.’ nimbu ungu mane te sikiru. Akumu sike na nanu naa nimbu sikiru. Nimbo tekero akumu Awilimunge ungu mane te. ⸤Akumu isipe:⸥ ‘Ambomane enonga yema munduku siye naa kolangi. 11 Molo ambo te yunge menu yemo sike mundupe siye kolomu liemo ye te naa pupe kamu we molopili. Molo ‘Altopo ye pambo.’ konopu liemu liemo yunge yemo molombana kelepa pupili, konopu telune pupili molangili. Yema enonga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
12-13 Ambo ye marendo nane isipu pilipulie nikiru: ‘Kirasinge ye te yunge ambo limomo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo ambomo molemo nalo ‘Telune molambili.’ nilimo liemo kanu yemone yunge ambomondo “Pu.” nimbe naa makoropili. Kirasinge ambo te ye pulimo yemo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo yemo molemo nalo ‘Ambomo kinie tapu topo molombolo kinie peanga.’ konopu lemo liemo ambomo yunge yemo mundupe siye kolopa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopuni pilipulie nikiru. Awilimuni ungu te nimu-ne pilipulie naa nikiru.) 14 ⸤Nane aku nikirumunge pulumu isipe:⸥ ⸤Kirasinge⸥ ambo tenga yemo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo yemo Pulu Yemone kanopalie ambomo kinie telune molembelemonga yemo kepe kanopa sewe anjimbela. ⸤Kirasinge⸥ ye tenga ambomo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo ambomo Pulu Yemone kanopalie yemo kinie telune molembelemonga ambomo kepe kanopa sewe anjimbela. Aku sipe naa kanolkanje elonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Eno kalaro mololi ambolangoma. Nanga molo.’ nimbe kanolka. Nalo ⸤Kirasinge ambomanga yema kinie Kirasinge yemanga amboma kinie kanopa ‘Nanga yembo kake telime.’ nimbe kanolemomonga⸥ enonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Nanga ambolango kake telime.’ nimbe kanolemola.
15 Nalo ‘Kirasi sike.’ ningu naa pilimele amboma kinie yema kinie yu mele mele konopuni pilkulie “Pu.” ningu makoronge kinie molo enono ulsu pulimele liemo pipi siku “Molo.” naa niengi. Aku tengi liemo ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yema kinie amboma kinie enonga menupili kinie ‘ka ulkena mele peangi.’ nimbe ungu mane te naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka liku molangi.” nilimomonga ⸤“Telune naa molamili.” ningi liemo karaye teko “Telune tapu topo molamili.” naa niengi.⸥ 16 Kirasinge ambo tene ‘Nanga yemo konopu alowa tepa Kirasinge yemo molombanje.’ nimbe yemo-kinie taka lipe molopili. Kirasinge ye tene ‘Nanga ambomo konopu alowa tepa Kirasinge ambomo molombanje.’ nimbe ambomo-kinie taka lipe molopili. ⸤Taka liku molonge kinie ulu te wendo ombá mele eno naa pilimele kene ungu te naa ningu taka liku molangi.⸥
7:17-24 Olio Pulu Yemone “Molaa.” Nirimu Mele Aku Sipu Molamili Ungu Te
17 ⸤Ungu pulu te pilipulie nikiru akumu isipe:⸥ Pulu Yemonga yemboma naa moloringi kinie ou Awilimuni mako topa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-ne enone yu mele mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa.’ nirimu mele kinié kepe Pulu Yemonga yemboma molkolie aku sikula molangi. Aku ungu manemo Kirasinge yembo talapema* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. pali nimbu silio. inie olakondo 7:10-16 nirimumunge ungu pulumu ya 7:17,20,24 molemo.
18 ⸤Isipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ ou naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi te kopiseli ye te bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. molomu liemo kapola Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbé kinie yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangimu tepo mimi teambo.’ naa nipili. Molo ye te kangi te naa kopiseli ye te molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemo yu altopa ‘Kangi kopiseli ye te molambo kene kangi te kopisiembo.’ naa nipili. 19 Kangi kopisilimele ulumuni uluri naa telemo; kangi naa kopisilimele ulumuni uluri naa latelemo. Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ungume pilku liku telemele aku ulumu mindi tondolo te pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yemboma apurulimo.
20 Aku kene Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa.’ ou naa nipili moloringi mele kinié yunge yemboma molkolie aku siku molangi.
21 ⸤Aku sipu nikirumunge ungu pulumu isipe:⸥ Nu kongono we tendeli kendemande yembo te molani Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunge nunge konopune umbune te naa pepili. ⸤Aku siku we teko molonu liemo uluri molo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa teko we moloni aulke te wendo omu liemo kapola nu aku siku wendo puku we molani. 22 Yembo te kongono we tendeli kendemande te molopili Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou.’ nimu liemo kinié yu Awilimunge we mololi yembomo molemo;§ Pollone ‘Kendemande yemboma Awilimunge yemboma molemelemonga kendemande yemboma naa molangi.’ nimbe naa nirimu. (Akumunge ungu mare ya 7:21, Epesasi 6:5-8, Kollosi 3:22-25, Ou-Timoti 6:1-2, Pillimono kinie nilimo mele kanani.) Ya 7:22 nikimu akumu ungu iko mele topalie, ‘Kendemandema Awilimunge yemboma molemelemonga enonga ulu pulu kerime manie pulimo, kinié ulu pulu kerime kinie Setene kinie akumene kanu kendemandema naa nokolemomonga eno sike we yemboma mele molemele.’ nimbe nirimu. kendemande kongonomo naa tendepa we molopili Pulu Yemone walserimu yembomo kinié yu Kirasinge kendemande kongono tendeli yembomo molemo kene ⸤kendemande molemele yemboma konopune umbune te naa pepili molangi⸥. 23 Pulu Yemone eno ⸤pali⸥ mele paa awili tene topo topa lsimu* ungu pulu te inie yakondo 6:20*. kene eno yembo tenga kendemande kongonomo naa tendangi. Ya 7:20 akune ‘Kendemande yembo molemelema pe Kirasinge yemboma molemele kinie kendemande yemboma we molongi liemo uluri molo.’ nirimu akumu sike nirimu, nalo ya 7:23 kinie 7:22a kinie ungu iko mele topalie, ya 7:23 yuni kendemande yembomando mindi naa nirimu. Yuni Kirasinge yembomando pali nimbendo: ‘Ulsukundu yembomanga ungume pilkulie “Teaa.” nilimele mele tengendo Pulu Yemonga ungume naa pilku naa tengi liemo paa kapola molo. Aku naa teangi.’ nimbe nirimunje. Mateyu 22:21 kananila. 24 Angokeme, Pulu Yemone ou olio naa walsepili molorumulu mele kinié aku sipu Pulu Yemone olio lipe tapondopa nokopili aku sipu molamilila.
7:25-40 Ambo Ye Naa Pulime Kinie Ye Ambo Naa Lilime Kinie Kanu Yembomando Pollone Ungu Te Nirimu Ungumu
25 ⸤Eno pepá toko na sikulie, ambo ye naa pulimelema kinie ye ambo naa limelema kinie tenge mele walsiku pilieringi mele kinié ungu te niembo:⸥ Aku walsikimilimunge ungu te Awilimuni olio mane naa sirimu. Nalo nanu konopuni pilipulie ‘Teangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbo kinie Pulu Yemone na kondo kolopalie ‘Ungu sikema mindi andoko mane si.’ nimbe na tondolo sirimumunge kinié nimbo mele pilkulie ‘Sike nikimu.’ ningu piliengi liemo manda. 26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yemboma enondo niembo:⸥ ‘Kinié walemonga umbune awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa puku ye ambo naa lili⸥ yemboma ou molemele mele pe aku siku we molongi liemo papu.’ konopu lekero. 27 Nu ambo lsinu liemo ‘Ambomo pupili.’ nini aulke te naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye te molonu liemo ‘Ambo te liembo.’ ningu konopu liku naa mundeni. 28 Molo nu ambo linu liemo ulu pulu keri te naa teleno. Ambo wenepoma ye pungi liemo akumu ulu pulu keri te naa latelemele. Nalo ‘Amboma ye puku yema ambo linge kinie eno kinie umbune awisili wendo ombá.’ nimbu pilipulie ‘Aku ulu umbunema eno kinie wendo naa opili kene aku siku naa tengi liemo papu.’ nimbu nikiru.
29 Angokeme, nane nikiru mele isipe: Walema nondopa pora nimbé tekemo kene wale laye-koltalo pekemo aku walemanga ye ambo lilimene ambo naa lili yema mele molangi. 30 Yembo kola telemelema kola naa teli yemboma mele molko, konopu siku molemele yemboma konopu naa siku molemele yemboma mele molko, melema topo toko limele yemboma yembo melema naa nosiku we molemele yemboma mele molko, 31 ma koleana melemane ulume telemele yemboma aku melema konopu kimbu siku naa molangi. Ya ma koleamo kinie melema kinie, kinié lemo kanolemolo melema, pora nimbé tekemo, ⸤altopa konde te wendo ombá tekemo kene aku sili yemboma mele molangi⸥.
32 ‘Mele awisilini enonga konopume kundupe memba naa andopili.’ konopu lepolie ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limomone Awilimuni kanopa peanga kanolemo ulume mindi tembando konopu kimbu silimo. ‘Awilimuni konopu sipili.’ nimbelie aku ulume mindi tepa molemo. 33 Nalo ambo limo yemone ya ma koleamonga melema konopu kimbu sipe, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimbe yu kanopa peanga kanomba ulume pilipe tepa molemo. 34 Aku telemomonga yu konopu talo tepa lipe mundulimo. Ambo ye naa puli molemelema kinie ambo wenepoma kinie enone Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku molemele. Enonga kalkundu kepe minikundu kepe ‘Awilimunge mele kake telimu liepili.’ ningu molemele. Nalo ambo ye pulimene ya ma koleamonga melema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu enonga yema kanoko peanga kanonge ulume teko molemele. 35 Nane ‘Eno molko kondoko, umbune te naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku teangi.” nimbu nikiru. Enonga ulu tenge aulkemo pipi simbondo naa nikiru. ‘Alieli Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku teko, ulu sumbi nilime mindi teangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
36 ⸤Aku sipe nalo⸥ ye te ambo wenepo te kanopalie ‘Aku ambo wenepomo limbo.’ nimbe ou nimbe panjipelie pe ⸤Kirasinge yemo molopalie⸥ konopu alowa tepalie ‘Naa liembo mangali aku tembo kinie ambomo tepo kenjimbonje.’ nimbe pilipelie ambomo limu liemo uluri molo. Molo yunge konopumuni ‘Ambomo paa lilke.’ konopu liemu liemo yu ambomo paa kamu lipili. inie nondopa 7:9. Ambo kanumu kamu limu liemo aku tembamo ulu te tepa naa kenjimbe. 37 Molo ye tene ‘Ambo wenepomo paa naa limbo.’ nimbe yunge konopumuni tondolo mundupe piliemu liemo, ‘Ambomo paa lipili.’ ninge aulke te naa liemu liemo, yuni yunge kangimuni waka lembamo yuyu manda mimi sipe nokomu liemo, kapola, yuni ambomo naa limbe kinie yu kepe ulu akumu tepa kondombala.§ 32 Mateyu 19:11-12. 38 Aku liemo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo kamu limu liemo akumu tepa kondolemola. Nalo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo naa limu liemo ⸤Awilimu manjipe pilipe lipe molombamonga⸥* inie yakondo 7:32 mele. akumu paa ulu olandopa peangamo. akumu Giriki-ungune molemo mele pilipu sundulimolo. Marene pilkulie, ‘ “yemo” nilimo akumu ambo limo yemo molo. Yemo yu ambo wenepomonga lapa.’ ningu pilimele. Akumunge ‘Ambo wenepomonga lapane “Simbo.” nimu liemo mandala. Molo “Naa simbo.” nimu liemo mandala.’ ningu, ‘Giriki-ungune aku sipe nilimo.’ konopu lemele.
39 ⸤Ungu mane te isipe mele pelemo:⸥ Ambo tenga yemo ou naa kolomba kinie yu yemonga menu molemo, pe ye te lupe manda naa pumbe. Nalo menu yemo kolomba kinie ‘Ye te lupe pambo.’ konopu liemu liemo yu manda pumbe. Mateyu 19:5-6, Romo 7:2-3. ‘Ye te lupe naa pupili.’ ningu pipi singe aulke te molo, nalo yu ye pumbemo ‘Awilimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe ye te pupili.§ Pe Korini 6:14. Kolomongo Awili 8 Ungumu* Kurume langi popo toko koyoko siringi langime noringimunge ungu te inie anjokondo 10:23-32. Langime apuruku pilku noringimunge ungu pulu mare Romo 14. 40 Nalo na nanu isipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye te naa pumu liemo yu paa olandopa konopu sipe molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-ne pilipulie iungumu eno nimbu sikiru.’ konopu lekero.

*7:1: Korini yembomane pep toko ungu mare Pollo walseringimenga Pollone eno nimbe sirimu mele ungume isipe: Te: Yema ambo liku, amboma ye pulimelemanga ungu mare (7:1-40); te: yembomane we-melema langi popo toko koyoko siringi langime Kirasinge yembomane noringimunge ungu mare (8:1-11:1); te: Kirasinge yemboma maku toko molkolie kapola tenge mele ungu mare (11:2-16); te: Awilimunge langimu nongo kenjeringimunge ungu mare (11:17-34); te: Pulu Yemonga Minimuni tondoloma sirimu kinie teringimunge ungu mare (12:1-14:40); te: Kirasinge yemboma kolkolie lomboroko ola molongemonga ungu mare (15:1-58); te: Jerusalleme yemboma liku tapondongendo kou-mone liku maku tongemonga ungu mare (16:1-11); te: Ye Apollosi eno moloringine omb monga ungu te (16:12).

7:3-4: Pisini-ungune 7:3 molemo lupe. Giriki-ungune kinie Ingillisi-ungune kinie molemo mele ya torumulu.

7:5: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

§7:7: Mateyu 19:11-12.

*7:17: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

7:17: inie olakondo 7:10-16 nirimumunge ungu pulumu ya 7:17,20,24 molemo.

7:18: bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.

§7:22: Pollone ‘Kendemande yemboma Awilimunge yemboma molemelemonga kendemande yemboma naa molangi.’ nimbe naa nirimu. (Akumunge ungu mare ya 7:21, Epesasi 6:5-8, Kollosi 3:22-25, Ou-Timoti 6:1-2, Pillimono kinie nilimo mele kanani.) Ya 7:22 nikimu akumu ungu iko mele topalie, ‘Kendemandema Awilimunge yemboma molemelemonga enonga ulu pulu kerime manie pulimo, kinié ulu pulu kerime kinie Setene kinie akumene kanu kendemandema naa nokolemomonga eno sike we yemboma mele molemele.’ nimbe nirimu.

*7:23: ungu pulu te inie yakondo 6:20*.

7:23: Ya 7:20 akune ‘Kendemande yembo molemelema pe Kirasinge yemboma molemele kinie kendemande yemboma we molongi liemo uluri molo.’ nirimu akumu sike nirimu, nalo ya 7:23 kinie 7:22a kinie ungu iko mele topalie, ya 7:23 yuni kendemande yembomando mindi naa nirimu. Yuni Kirasinge yembomando pali nimbendo: ‘Ulsukundu yembomanga ungume pilkulie “Teaa.” nilimele mele tengendo Pulu Yemonga ungume naa pilku naa tengi liemo paa kapola molo. Aku naa teangi.’ nimbe nirimunje. Mateyu 22:21 kananila.

7:36: inie nondopa 7:9.

§7:37: 32 Mateyu 19:11-12.

*7:38: inie yakondo 7:32 mele.

7:38: akumu Giriki-ungune molemo mele pilipu sundulimolo. Marene pilkulie, ‘ “yemo” nilimo akumu ambo limo yemo molo. Yemo yu ambo wenepomonga lapa.’ ningu pilimele. Akumunge ‘Ambo wenepomonga lapane “Simbo.” nimu liemo mandala. Molo “Naa simbo.” nimu liemo mandala.’ ningu, ‘Giriki-ungune aku sipe nilimo.’ konopu lemele.

7:39: Mateyu 19:5-6, Romo 7:2-3.

§7:39: Pe Korini 6:14. Kolomongo Awili 8 Ungumu* Kurume langi popo toko koyoko siringi langime noringimunge ungu te inie anjokondo 10:23-32. Langime apuruku pilku noringimunge ungu pulu mare Romo 14.