9
Kolomongo Awili 8 Pulu Ye Kolo Tolime Melema Popo Toko Kalko Siringimunge Ungu Te
Kolomongo Awili 9 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemane Manda Tenge Mele Ungu Te
9:1-18 Yesusini Pollo “Kongono Tende-Pou.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemo Molopa Kongono Terimumunge Mele Kaloli Te Naa Lsimumunge “Papu Naa Likiru.” Nirimu Ungu Te
⸤Eno marene “Pollo Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te molo.” nilimelemonga ungu te niembo:* Pe-Korini 12:11-12, Gallesia 1:1, 1:15-2:10. Na molio mele eno kanolemele.⸥ Ungu mane tene molo ulu tene na manda nokopalie tembo mele pipi simbeye? Na Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te naa molioye? ⸤“Yesusini ye mare “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane yu kanoringi.” nikimili akumu⸥ na olionga Awili Yesusi na naa kanorunduye? Yesusi lipe mundorumu yema yu lombili andoko yu kanoringi kinie Pollo kango yemo molopa yu wale mare kanorumunje? Naa pilimolo. Nalo yu sike kanorumu temane te LipeMundorumuYema 9:1-6 (22:6-16, 26:12-18). Nane Awilimunge kongonomo andopo tenderindumunge eno Kirasinge yemboma naa molemeleye? ⸤Andopo naa tendelkanje yunge yemboma molemelaye?⸥ Yembo marene ‘Na Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te molo.’ konopu lemele nalo ‘enone aku siku ningu naa pilimele.’ konopu lekero. Eno Awilimunge yemboma molemele ulumuni na Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. molio mele lipe ora silimomonga ⸤‘Aku sipe yemo naa molemo.’ ningu pilinge aulke te molo.⸥
Nane ulu tepo molioma apurukulie ⸤‘Aku sili ye te naa molemo.’ ningu pilimele⸥ yembomando nane aku sipu pundu topo niembo:§ ‘Pollone ya nirimu ungumu kinie yakondo 9:2 nirimu ungumundu nirimu.’ konopu lemele. Nalo marene pilkulie ‘Inie maniekondo 9:4 nirimu mele nimbendo nirimu.’ konopu lemele. Molo talo pea mandanje? “⸤Olio Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane kongono tendelemolomonga⸥ mele kalonge mele, no kinie langi kinie namili siengi.” nilimelanje ‘Manda molo.’ konopu lemeleye? Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye wema kinie, Awilimunge angenupili kinie Pita* Pita akumu Giriki-ungune “Sipasi” nimbe molemo. Akumu inie yakondo 1:12, 3:22. Yuni ambo lsimu ungu te Mako 1:30. kinie pea teringi mele na aku sipu Kirasinge talapena ambo lipu pea andolkanje manda moloye? Molo Banapasi oltone mindi Banapasi kinie Pollo kinie elone Awilimunge kongonomo pea teringili temanemo Lipe Mundorumu Yema 13:1-15:23. Awilimunge kongono andopo tendelembolomonga mele kalolimu naa lipulu, Awilimunge kongonomo kinie kou kongonomo kinie tere lepo tepo molembolomo ‘Manda.’ konopu lekemeleye? ⸤Yesusini lipe mundorumu ye wemane mindi Pulu Yemonga kongonomo telemelemonga mele kalolime limele mele Banapasi olto aku sipu manda naa limboloye?⸥
Ami ye nawene ami kongono tepalie yuyu langi korolemoye? No waene ponie ye nawene tepalie yunge waene mongoma yuyu kepe naa nolemoye? Ye nawene kongi sipisipi ari topalie sipisipi ame naa nolemoye?
Yembomane konopu lemele mele mindi pilipulie aku sipu nikiru mele sikela. Nalo aku nikiru mele ungu mane te molemola. Ungu mane te Mosisini ungu manema sirimu bokune torumu bokumunge alsena anjokondo “26.lo”. mele isipe:
“Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu
kongi kaoma witi unjoma
andoko kambilinge kinie
‘Eno witi mare naa nangi.’ ningu
kerema pipi singe kinie
kapola naa temba kene pipi naa siengi.
⸤Kongi kaoma witi nonge tenge kinie
‘Enonga mele kalolimu papu nokomele.’
ningu siye kolangi.⸥’§ Ungu Manema 25:4, Ou Timoti 5:17-18.
nirimu. Pulu Yemone aku sipe ungu mane sirimumu kongime nokoko kondonge mele konopuni pilipelie aku sipe nirimuye? 10 Olio ⸤yunge kongonomo tendelemolo yema⸥ konopuni pilipelie kanu ungumu olionga ⸤pea⸥ naa ninderimuye? Yembo tene ponie tembando ma akulimo yembomo kinie, ⸤rasi-witi kanu poniena wendo omba tolemo kinie⸥ yembo tene ⸤lipe maku topa⸥ rasi-witi kilu tolemo yembomo kinie, peaselo* akumu Pollo yu kinie Apollosi kinie teringili mele pilipelie aku nirimunje; inie yakondo 3:5-9. ‘Tembolo kinie poniena langime nombolo.’ ningu kongono telembele mele Mosisini olionga nimbe bokune aku sipe tondorumu. 11 Olione enonga minimenga langi peangama andopo panjindilimolo kene enone olionga kangikundu langime singe kinie manda moloye? ⸤Enonga minimenga langi umbu tondorumulumunge olio liku tapondoko langi silimelanje papu.⸥ 12 ⸤We⸥ ye marene eno ⸤Kirasinge ungumu mane sikulie⸥ “Mele kalaa.” ninge kinie mele kalongi liemo enondo olione “Mele kalaa.” nilimelanje enone olio paa melema papu naa kalemelaye?
Sike “Mele kalaa.” nilimela kinie silimela nalo mundupu siye kolorumulu. ‘Kirasinge temane peangamo andopo topo simolo aulkemo pipi simbe.’ nimbu “Mele kalaa.” naa nilimolo. ‘Naa singe kinie ⸤kongono andopo temolomonga⸥ we umbune memolo kinie mandala.’ nimbu siye kolorumulu. 13 ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembele ⸤Jerusalleme angilimo⸥ akune kongono telemele yema ⸤Juda yembomane⸥ Pulu Yemo kongi melema silimele ulke tembelena lemo kongi melemanga mare liku nolemele mele naa pilimeleye? Pulu Yemo popo toko melema kalemele polona kongono telemele yema akune langi kalemelemanga mare liku nolemele mele LLipai 7:28-36, Kambu 18:8-19. enone naa pilimeleye? 14 Aku sipe, Awilimuni ungu mane sipelie nimbendo: “Temane peangamo andoko toko silimele yema aku telemelemonga temane peangamo pilku limele yembomane enonga kalkundu lipe tapondomba melema siengi liengi.” nirimu kanumu. OuTimoti 5:18, LLuku 10:7.
15 Nalo ⸤Awilimuni⸥ olio yunge kongonomo tendelemolo yemane “Melema siee.” manda nimolo nirimu mele na ⸤aku sipu “Melema siee.” naa nimbu⸥ siye kolio. ‘Enone na sike liku tapondangi.’ nimbu iungume ipepána naa tokoro. Enone na kongono teliomonga mele kaloli te naa silimele aulkemo pipi siku, mele sike kalemelanje ⸤Kirasinge kongonomo we tendepo, mele kalolimu naa liomonga⸥ nanga imbi lipu ola mundupu kapi nilio aulkemo kepe pipi sindilimela, akumu keri. Na ⸤melema naa silimelemonga⸥ kolondu liemo peanga. 16 Nalo ⸤Awilimuni⸥ na kongono sipelie “Paa aku siku tei.” nimbe na lipe mundorumumunge nane yemboma temane peangamo andopo topo siliomonga nanga imbi lipu ola mundupu nanu manda kapi nimbu konopu simbo aulke te molo. Temane peangamo andopo topo naa silkenje na paa molopo kenjilke. Pulu Yemone na umbune lipe silke.§ Mateyu 25:24-28, Jeremaya 20:9, Isikiele 3:17-21, 33:7-9, Lipe Mundorumu Yema 9:15, Romo 1:14-15. 17 Nanu konopuni pilipulie ‘Temane peangamo andopo topo siembo.’ nilkenje aku telkamonga yembomane na mele kalemela lilkenje papu. Nalo nanu konopuni pilipulie ikongonomo naa telio. ⸤Awilimuni⸥ ikongonomo ‘Na teambo.’ nimbe sirimu-ne tepo kondoliomonga ⸤“Enone na mele kalaa.” nilkenje kapola molo⸥.* Mateyu 10:8. 18 Aku liemo na mele kaloli nambolkare limboye? Nanga mele kaloli limbomo isipe: Temane peanga andopo topo siliomonga mele kalolimu naa lipu we andopo topo silio akumu nanga mele kalolimu. Na Yesusini “Nanga kongono tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te moliomonga “Na mele kalaa.” nilke mele papu naa nimbu, kongonomo we andopo tendeliomonga na konopu silio ulumu nanga mele kalolimu.
9:19-23 Pollo Yembomanga Pali Kongono Kendemande Tendeli Yemo Mele Molorumumunge Ungu Te
19 ⸤Aku nikirumunge ungu te pea niembo:⸥ Na mele kalolime limbondo kongono naa telio. Na kongono teliomonga yembo tene molo ulu tene na naa nokolemo; na yembo tenga kendemande tendeli ye te molo. Sike aku sipu molio nalo na konopuni pilipulie yembo awisili ⸤Kirasinge talape molemelena⸥ membo pumbondo ‘Yembomanga kendemande tendeli yemo mele molambo.’ nimbu molio. 20 Juda yemboma kinie molopolie ‘Eno ⸤Kirasinge talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbulie na Juda yemboma molemele mele na aku sipu molio. Mosisini ungu mane sirimumene ⸤sike kinié na naa nokolemo⸥ nalo ‘Ungu manemane nokolemo yemboma lipu membo pambo.’ nimbulie na kanu yemboma kinie molopolie eno molemele mele molio. 21 Mosisini sirimu ungu manemane naa nokolemo yemboma kinie molopolie, ‘Eno ⸤Kirasinge talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbulie kanu yembo ungu manemane naa nokolemo yemboma mele molio. Nalo ‘Pulu Yemonga ungu manemane kinié na naa nokolemo.’ nimbu naa nikiru. ‘Kirasinge ungu manemane na nokopili.’ nimbu, pilipu lipu telio ⸤akumunge Pulu Yemonga ungu manemane sike na nokolemola⸥. 22 Konopu tondolo naa pulimo yemboma kinie molopolie ‘Eno lipu membo pambo.’ nimbulie na konopu tondolo naa puli ye te mele molopo ⸤enonga konopume tepo embambo sipu ulu mare naa telio⸥. inie yakondo 8:9-13 ungu te molemonje. ‘Yembo mare ⸤Kirasinge talape molemelena⸥ lipu membo pambo.’ bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”. nimbulie na yembo lupe-lupema pali molemele mele na aku sipu molopolie ulu lupe lupema telio. 23 Nane telio ulume pali, ‘⸤Kirasinge⸥ temane peangamo tondolo pupili.’ nimbulie aku sipu telio. Temane peangamone “Pulu Yemone olio tepa kondopa mele peanga nosindilimoma simbe.” nilimo melema na pea tepa kondopa sipili limbondo ulume telio mele telio.
9:24-27 ‘We Simbe Melemo Liemili.’ Nimbulie Tondolo Mundupu Lkisipu Pamilimunge Ungu Te§ Gallesia 2:2, 5:7, Pillipai 3:13-14, Ou Timoti 6:12, Pe Timoti 4:7. (9:19-23, 9:24-27 akuselonga 9:pali kanani.)
24 ⸤Aku teliomonga ungu te niembo:⸥ Mele peanga te nosilimelemo lingendo ⸤owe toko panjilimelena⸥ yembo awisili kere-kuru liku aulke lkisiku pulimele nalo yembo telu kumbi lepa pulimomone mindi kanu melemo pupe limo akumu eno naa pilimeleye? Aku kene eno aku siku ‘⸤Pulu Yemone⸥ mele simbema liemili.’ ningu kere-kuru liku tondolo munduku lkisengi. 25 ‘Mele kaloli singemo limolo.’ konopu lemele yembomane eno kere-kuru liku lkisiku kondongendo walemo ou wendo naa opili enonga kangime ‘pe nipili.’ ningu manda manjiku lkisilimele. Nalo eno kere-kuru liku lkisikulie limele melema nondopa keri lemo. Olio kere-kuru lipu limolo mele kalolimu pe keri naa lepa alieli lepa mindi pumbe mélemo. 26 Aku nimbu pilipulie, yembo mare we andoko lkisilimele mele naa telio. ⸤‘Mele kalolimu liembo kene owena sumbi sipu pambo.’ nimbu paa tondolo mundupu lkisilio.⸥ Ye talo ki-lumunele telembele kinie ye tene ye te tombando ki-lumuni wena naa topa, tondolo mundupe enge nimbe kalune sumbi sipe tolemo mele na aku sipu tondolo enge nimbu telio. 27 Nanga kangimu paa tondolo mundupu nokopo ‘Nanga kendemande kongono tendelimu molopili.’ nilio. ‘Temane peangamo yemboma topo silipu andopolie, pe na nanu ⸤tepo kondopo naa molombomonga⸥ mele kalolimu naa simbe limbonje.’ nimbulie ⸤na aku sipu nanga kangimu tondolo mundupu nokopo molio⸥.

*9:1: Pe-Korini 12:11-12, Gallesia 1:1, 1:15-2:10.

9:1: Yesusi lipe mundorumu yema yu lombili andoko yu kanoringi kinie Pollo kango yemo molopa yu wale mare kanorumunje? Naa pilimolo. Nalo yu sike kanorumu temane te LipeMundorumuYema 9:1-6 (22:6-16, 26:12-18).

9:2: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

§9:3: ‘Pollone ya nirimu ungumu kinie yakondo 9:2 nirimu ungumundu nirimu.’ konopu lemele. Nalo marene pilkulie ‘Inie maniekondo 9:4 nirimu mele nimbendo nirimu.’ konopu lemele. Molo talo pea mandanje?

*9:5: Pita akumu Giriki-ungune “Sipasi” nimbe molemo. Akumu inie yakondo 1:12, 3:22. Yuni ambo lsimu ungu te Mako 1:30.

9:6: Banapasi kinie Pollo kinie elone Awilimunge kongonomo pea teringili temanemo Lipe Mundorumu Yema 13:1-15:23.

9:9: bokumunge alsena anjokondo “26.lo”.

§9:9: Ungu Manema 25:4, Ou Timoti 5:17-18.

*9:10: akumu Pollo yu kinie Apollosi kinie teringili mele pilipelie aku nirimunje; inie yakondo 3:5-9.

9:13: LLipai 7:28-36, Kambu 18:8-19.

9:14: OuTimoti 5:18, LLuku 10:7.

§9:16: Mateyu 25:24-28, Jeremaya 20:9, Isikiele 3:17-21, 33:7-9, Lipe Mundorumu Yema 9:15, Romo 1:14-15.

*9:17: Mateyu 10:8.

9:22: inie yakondo 8:9-13 ungu te molemonje.

9:22: bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

§9:23: Gallesia 2:2, 5:7, Pillipai 3:13-14, Ou Timoti 6:12, Pe Timoti 4:7.