4
Kolomongo Awili 4-6 POLLONE ‘OLIO KIRASINGE YEMBOMA YUNGE KANGIMU MOLOPOLIE PULU YEMONE “TEAA.” NILIMO UNGUME MINDI PILIPU LIPU TEAMILI.’ NIRIMU UNGU TE
4:1-16 Olio Kirasinge Yemboma Molopolie Yu-Kinie Yembo Kangi Telumu Molemolo Ungu Te
Akumunge,* inie yakondo 2:11-22 akumungenje. na Awilimunge kongono terindumunge ka ulkena pepo molio yemo, inie yakondo 3:1. nane tondolo mundupu eno ungu mane sipulie nimbondo: Pulu Yemone enondo ‘Eno nanga yemboma molko nanga kongonomo tendangi wangi.’ nimbe mako torumu-ne ongo yunge yemboma moloringi mele molemele kene yuni kanopa peanga kanolemo ulume teko molayo. Alieli ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ ningu molko, yemboma-kinie kara naa puku andiki teko taka liku molko, yembomane eno yando teko kenjinge kinie anjo enone konopu mondoko pundu naa toko we siye kolko konopu awisili liku naa mundeyo. Kollosi 3:12-13a,14,15b. ‘Olio Kirasinge yembo talape telumu molemolo yemboma konopu telune pupili taka lipu molamili.’ ningu ‘Konopu telune pupili.’ nilimo Minimuni eno ‘Ambolopili.’ ningu molayo.
‘⸤Pulu Yemone⸥ oliondo ‘Yunge yemboma molangi waa.’ nirimumunge ⸤kolea peangana pupu molomolo⸥.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulu telumu mindi, aku sipela olio yembo kangi telumu mele molemolo;§ ungu pulu te Ou-Korini 10:17*. Mini Kake Teli olionga konopumenga molemomo telumula; olionga Awilimu telumula; tondolo mundupe pilieli ulumu telumula; no lili ulu pulumu telumula; olionga pali Lapa Pulu Yemo telumula. Yu olio Kirasinge yembomanga pali olandopa molemo; yu olio molemolomanga pali suku-singine molemo; yu olionga pali konopumenga molemo.
Pulu Yemo we kondo kololimunge Kirasini olio tepo molomolo tondoloma moke tepa olio telu telu nimbe awili tepa we sirimu.* inie yakondo 3:7. Pulu Yemonga bokune aku sipe nilimo kanumu. Yuni nimbendo:
“Yu paa mulune olandopa pumbe pupelie
yunge opa puluema topa mundupe
yembo awisili ka sipe meli pupelie
ya mana yunge yemboma melema we sirimu.”
nirimu. Konana 68:18. Yu ‘olandopa purumu’ nirimu akumu olando purumumunge lipe ora sirimuye? Molo. Ou yu paa mana maniendo purumumunge lipe ora sirimu. Ou-Pita 3:19. 10 Ye mulune paa olandopa purumu ye kanumu ou mana maniendo purumu yemo. ‘Mulu ma koleamanga pali molambo.’ nimbe aku terimu.
11 Kanu yemone mindi ⸤mana⸥ yemboma tondoloma moke tepa we sirimu. Yembo mare “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundumbendo eno aku kongonomo tenge tondolomo sipe, mare mako topa yuni ungu umbu tondombama pilku yemboma ningu singe tondolomo sipe,§ bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “35. profet”. mare mako topa temane peangamo toko siliku andonge tondolomo sipe, mare Kirasinge yembo talapemanga tapu yema molko ⸤Pulu Yemone kanopa peanga kanomba mele⸥ mane singema mako topa aku tenge tondolomo sirimu.* Romo 12:6-8, Ou-Korini 12:28. 12 Kirasini ‘Nanga yembo talapemo nanga kangimu enge nimbe molopa kondopili kene Pulu Yemonga yemboma pali Kirasinge kendemande kongonomo teko molangi.’ nimbe aku sipe tondoloma yunge yemboma moke tepa we sirimu. 13 Olio ⸤yunge yemboma⸥ “Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. konopu telune pupili molopo, Pulu Yemonga Malone bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”. konopuni pilipe molemo mele olio pali telu sipu pilipu kondopo, umbu konopu enge nimbe pepili mololipu pupu, kamu Kirasi molemo mele olio umbu konopu pepili molamili.’ nimbe aku terimu.
14 Aku sipu tepo molomolo kinie ambolango kangama konopu naa pepili molemele mele naa molomolo. Nomune poporome topa sipi mare we topa memba andolemo mele ye mare kondi toko kolo tolemele yema ongo eno “I siku teangi. I siku teangi.” ningu mane silimele kinie we pilku konopume alowa malowa teko lombili pulimele mele olio aku sipu naa temolo. 15 ⸤Kolo toli yemane ninge mele komu tendepo naa pilipulie⸥ Kirasinge kangimu molemolo yembomane ‘Olio nokopa olionga penge§ inie yakondo 1:22-23; ungu pulu te Ou-Korini 11:3*. molemo ye Kirasimu molemo mele molamili.’ nimbu anjo yando konopu mondopo ungu sikema mindi nimbu molamili. 16 Yu kimbu ki kangi melemanga pali nokolemo pengemo. Yuni ombele pulkinio melema pali ‘enge nipili.’ nimbe tondolo mundundulimo. Akumunge kangimunge melema pali anjo yando konopu mondopa lipe tapondolemo kinie kangimu olandopa olandopa tondolo pupe enge awili tepa pelemo.* Kangimunge melemanga ungu mare inie yakondo 1:22-23, anjokondo 4:25, 5:30, ungu tondolo mare Romo 12:4-5, Ou-Korini 12:12-27, Kollosi 2:19.
4:17-5:21 Pollone ‘Ou Sumbulu Toline Andoringimu Kamu Munduku Siye Kolko Pa Telimunge Ambolangoma Molangi.’ Nirimu Ungu Te
4:17-32 Kirasinge Yemboma Ou-Ulume Munduku Siye Kolko Ulu Pulu Kondema Teko Molonge Ungu Te (4:17-5:21 pali.)
17 Akumunge, Awilimuni ‘Eno nokopili.’ nimbe na namba sirimumunge nane eno tondolo mundupu ungu te isipu nimbu sikiru: Kirasinge yembo talapena ulsukundu molemele yembomane teko molemele mele paa naa teangi. Kanu yemboma ⸤‘Pulu Yemonga ungume naa pilimolo.’ nilimelemonga⸥ enonga konopume mimi sipe naa pepa kekelepa mele tolemo. 18 Kanu yemboma eno ulume pali naa pilku enonga konopume pipi silimelemonga Pulu Yemo molopa telemo mele naa pilku, enonga pilipe konginjelime sumbulu tolemo akumunge eno Pulu Yemonga konde molopa kondolimunge ulsukundu molemele. 19 Ulu telemelema pilku apuruku pipili kolonge ulu pulumu ⸤manie purumu⸥ eno-kinie naa pelemomonga eno ulu kerimenga sukundu walu sumbi siku puku, yemboma kanokolie pipili kolemele ulu kalaro mololime konopu kimbu siku teko molemele. Romo 1:24,26,28, Mako 7:22, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Ou-Pita 4:3, Kollosi 3:5. 20-21 ⸤Kanu yemboma sike aku telemele⸥ nalo ‘Kirasinge ungumu mane sipu “Teangi.” nirimulu Pollo kinie ambo Pirisilla kinie menu ye Akuwilla kinie Apollosi kinie enone Epesasi yemboma mane siringi kanumu. Aku sipe temanema Lipe Mundorumu Yema 18:18-21,24-26, 19:1-20:1. mele eno Epesasi yemboma pilieringi ungume lupe, ⸤kanu yembomane telemele mele lupe⸥.’ aku konopu lekero. ‘Eno Kirasinge ungumu pilku liku yu kinie tapu toko moloringi kinie Yesusi molemo mele kinie yu-kinie ungu sikemo pelemo mele kinie mane sirimulu pilieringi.’ konopu lekero. ⸤Ulsu molemele yemboma telemele mele mane naasirimulu.⸥ 22  § Romo 6:1-14, 13:14, Gallesia 5:16-22. Eno tenge mele ningu mane sirimulu mele isipe: “Eno ou moloringi kinie enonga ou-we-konopumene* bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”. ulu pulu kerime waka kolko teko kenjiku moloringi kanu konopume munduku siye kolangi. Aku teringi ulumene ya ma koleana molko kenjilimela; kolkolie kolea kerinela puku mindili nongo molko kenjiku mindi pulimelamo. 23 Kanu ou-we-konopume munduku siye kolko eno konopu kondema pepili molangi. 24 ‘Pulu Yemo konopu pelemo mele olio konopu konde aku sipe pepili.’ ningulie Pulu Yemone ulu pulu peanga sumbi nilime tepa paa kake tepili molemo mele aku siku molangi.” nimbu ungu mane aku sipu sirimulu.
25 Akumunge ⸤ou-we-konopume munduku siye kolko konopu kondema liku panjikulie⸥ eno ungu kolo toli ulu pulumu munduku siye kolko, ungu pulu te inie yakondo 4:15-16*. kangi telumunge kimbu-ki melema angilimo mele aku sipu olio Kirasinge yemboma pali konopu telumu pepili molemolo kene olionga pulu lemo yembomando ungu sikema mindi ningu molangi.
26 Eno mumindili temba kinie ‘Ulu pulu keri te naa teamili.’ ningu, pilku kondoko molangi. Eno mumindili kolko molangi ena pumu liemo 27 eno ‘depelemone Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. olio kamu kondi topili.’ ningu aku tenge. Akumu kapola naa temba.
28 Melema wa limele yemboma aku ulumu munduku siye kolko kinié wa naa liku, kou mone kongono teangi. Enonga kimene melema wa naa likulie ningemone, ‘Yembo mare mele molo tombama lipu tapondopo melema siemili.’ ningulie kanu wa noli yembomane enonga kimene kongono peangama teangi.§ Ou-Tesallonaika 4:11, Pe-Tesallonaika 3:10-12.
29 Enonga keremanga ‘Ungu keri te wendo naa opili.’ niengi. Kirasinge yembo konopu pange tembama kinie molko kenjingema kinie eno tondolo mundundumbe ungume mindi niengi. Ungu mare kanu yemboma pilinge kinie eno lipe tapondomba ungume mindi niengi. 30 ‘Mini Kake Telimuni eno yemboma ulu pulu kerimene kondi tolemo koleamonga pe kamu wendo puku, ulu pulu keri te naa pelemo, kapola molonge koleana wangi kene* ungu pulu te 1:7*. eno isili-ou nokopa molopili.’ nimbe Pulu Yemone Mini sirimu inie yakondo 1:13-14. aku Minimuni kanopa keri kanopa konopu waengo naa simbe ulume naa teangi.
31 Yembo lupema kinie konopu keri panjiku teko kenjiku, iri toko mumindili kolko, opa teko ungu bulkundu nindiku, aku ulu telemelemanga ulu pulume toko manie mundengi. Kollosi 3:8, Mateyu 15:19. 32 Enone enono anjo yando kondo kolko teko kondoko, Kirasini enonga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele aku siku yembomane eno teko kenjinge ulume ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi.§ Mako 11:25, Kollosi 3:13b.

*4:1: inie yakondo 2:11-22 akumungenje.

4:1: inie yakondo 3:1.

4:2: Kollosi 3:12-13a,14,15b.

§4:4: ungu pulu te Ou-Korini 10:17*.

*4:7: inie yakondo 3:7.

4:8: Konana 68:18.

4:9: Ou-Pita 3:19.

§4:11: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “35. profet”.

*4:11: Romo 12:6-8, Ou-Korini 12:28.

4:13: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

4:13: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”.

§4:15: inie yakondo 1:22-23; ungu pulu te Ou-Korini 11:3*.

*4:16: Kangimunge melemanga ungu mare inie yakondo 1:22-23, anjokondo 4:25, 5:30, ungu tondolo mare Romo 12:4-5, Ou-Korini 12:12-27, Kollosi 2:19.

4:19: Romo 1:24,26,28, Mako 7:22, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Ou-Pita 4:3, Kollosi 3:5.

4:20-21: Pollo kinie ambo Pirisilla kinie menu ye Akuwilla kinie Apollosi kinie enone Epesasi yemboma mane siringi kanumu. Aku sipe temanema Lipe Mundorumu Yema 18:18-21,24-26, 19:1-20:1.

§4:22: Romo 6:1-14, 13:14, Gallesia 5:16-22.

*4:22: bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.

4:25: ungu pulu te inie yakondo 4:15-16*.

4:27: Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.

§4:28: Ou-Tesallonaika 4:11, Pe-Tesallonaika 3:10-12.

*4:30: ungu pulu te 1:7*.

4:30: inie yakondo 1:13-14.

4:31: Kollosi 3:8, Mateyu 15:19.

§4:32: Mako 11:25, Kollosi 3:13b.