13
Barnabasꞌo Saulꞌo vaꞌoromo God-are jö majëhibe jirehoröhego Antioch ekaresia ariböviehu baejëvoromo rëmöꞌöjare jöhoje.
Iae Antioch amore ekaresia a ioroꞌioroho jö God-aro baeromo majëhijarue ariböviohuꞌo Iesuare öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jëvadeje. Ëaribövi jabesi ihoho Barnabas o Simeon iho göho Niger o Cyrene amo raje Lucius o saꞌa a böröme Herodꞌo gemu mae bövi raejade aho Manaen o Saul ëhi jioꞌamadeje. Ëhi jioꞌamamu ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God ma-rajahiemu rajahijamu gagorovo hesi Aruꞌahohuro uëvadeje: Jemëro Barnabasꞌo Saulꞌo baejëvoromo nani rëmohëjo jabuhu ëꞌojöro baejëvode muoho vaenövoröhe höjo. Ëhi uëvamugo ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God-are örire jöe atonugoromo Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi simanore öve bamëhoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
Barnabasꞌo Saulꞌo Cyprus saꞌare vaꞌoromo Keriso-are jö majëhijare jöhoje.
God-are Aruꞌahohuro Barnabasꞌo Saulꞌo ëhi rëmöꞌöjadeje God-are muohuremu vaeröhego. Rëmöꞌöjamu abuejaroho abo Seleucia amore höröjareje. Höröromo boat-re ajiomoromo jovo döre vaꞌaroho Cyprus ruë numë sö jovemu jiëꞌe saꞌare ë vaꞌo ravoꞌamareje. Cyprus saꞌare ravoꞌamoromo Salamis amore höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare God-are jöho majëhibe jirehareje. Röhu John Mark huꞌirae baeromo huꞌo jirehareje huro ajëmego jaburo muoho vaebe jirehoröhëro.
Jirehoromo Salamis amoho nugo vaꞌoromo Cyprus saꞌaho jirehobe numëhi vaꞌo viture juvöꞌöromo Paphos amore höröjareje. Höröromo sareri sareriꞌe iro osoꞌe ae gemu birohareje. Hesi ihoho Bar-Iesu jiadeje. Hu Jew rajëro jiëꞌëro aribövioho sarerëmiromo uënövadeje: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo. Bar-Iesu ë saꞌare a börömo hesi ae jiadeje. Ësaꞌare a börömo hesi ihoho Sergius Paulus jiadeje. Hu uehoro maꞌe ae jiadeje. Uehoro maꞌe aëro jiëꞌëro jöe nugöꞌöromo Barnabasꞌo Saulꞌo uëvadeje: Rueromo God-are jöho majehirego na heꞌiröjo. Na heꞌiröjamu rueromo God-are jöho majahijamu hejëꞌi ë iro osoꞌe aho Bar-Iesu röhu iho göho Greece jöehu uvaruoho Elymas-ro jabesi jöho ahoꞌahovadeje. Elymas-ro Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi jöho ahoꞌahovoromo ë saꞌare a börömoho nijioꞌirae gavadeje Iesuare jöho ejahojöëni. Nijioꞌirae gavamu Saul hesi iho göho Paul-are dë vövöbajoꞌe ahoꞌo God-are Aruꞌahohuro rarovamu gagorovo Paul-ro Elymas gemu ërimahoromo 10 uavadeje: Ja Satan-are ae javajëjo. Sareri sareriꞌe muohemu vaejanue mu maho bövi biseꞌo maho ijumanue ae javajëjo. Badare jö ma huotohuotovo jövanuoho divare vuonugonëjo. 11 Ëhuni Badahu iꞌu mana bojamiꞌiëꞌajoho gavëjo. Jasi nunoho sisërëjavoꞌiëꞌajëjo. Sisërëjavoꞌiramu majaehu ajivajoho majae ëgoꞌo bogo uherihoromo gaꞌaꞌanuëjo.
Ëhi uavamu gavëꞌi hesi nunoho sisërëjamu ramoramoro hijadeje. Ramoramoro hiromo övëro morijovobe juvadeje aëro övëro maꞌeno bavaꞌojöro. 12 Ëhiꞌamu ë saꞌare a börömohuro gavade Paul-ro jöe jövoꞌego ë a hesi nunoho sisërëjamu gagorovo tiöromo uvadeje: Badare jö Paul-hu majahuijajoho iae jö böröme hö uvoromo Iesuare örire mae uehorovadeje.
Barnabasꞌo Paulꞌo Pisidia saꞌare Antioch amore vaꞌoromo God-are jö majëhijare jöhoje.
13 Ëhiꞌamu Paulꞌo hesi ariböviohuꞌo ëho jaburo Paphos amore boat-re iojiomoromo jovo döre vaꞌoromo Pamphylia saꞌare Perga amore ë ravoꞌamareje. Ravoꞌamonugoromo John Mark-ro jabumë rëmoromo Jerusalem vuonoröꞌö vaꞌadeje. 14 John vaꞌirögoro Barnabasꞌo Paulꞌo jaburo niöꞌiro Perga amore jioromo vaꞌoromo Pisidia saꞌare Antioch amore ro arijareje. Ariromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu God rajahijarue osare vaꞌo arijareje. 15 Arijamu aëro Moses-hu bojëmade jögoru surire jöho adaho jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviehu jajivare surire jöho adahamu evare God rajahijarue osa muebejarue ariböviohuro Barnabasꞌo Paulꞌo jöe nugöꞌöromo uëvareje: Jew rajo aganomë jemë jögore jëvëꞌoho majahuijego no heromo biririvoromo God mae uehorovoꞌirarëjo.
16 Ëhi uëvamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo jaburo hejöro övëro tugohëvoromo uëvadeje: Israel rajomë God mae uehorovaruje a ioroꞌiorohumë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Hehëjo. 17 God Israel rajo aribövi muebejavuajohuro nosi hijo mionoꞌoho hesi baejëvade höjo. Baejëvëꞌe jiamu jabumëro Egypt saꞌare abueromo ma-jahuri raromamu God-ro ajëmijamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌade höjo. Ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌamu God-ro hesi darugëro ajëmiromo Egypt saꞌare jëvamu söjëvo ujuoho rovade höjo. 18 Söjëvo ujuoho rovamu vadune ahoꞌobëhe 40 a rumoꞌe saꞌare mu sisë vaebe juvoꞌego ma-nunëremu gë taemoromo ajëminövade höjo. 19 Ëhiꞌojuvo jabumëro Canaan saꞌare rueruomamu evare ë saꞌa uhure ëne ahoꞌobëhe 7 mamirovoromo raromonörovare aribövioho God-ro muo barëromo jabesi saꞌaho nosi Jew rajo hijo mionoꞌoho mëmijade höjo jabesi sionoho baeröhego. 20 Röhu God-ro Israel rajo baejëvadoho aevoromo Egypt saꞌare abo raromojuvo a rumoꞌe saꞌare raromobe jijihojuvo ro Canaan saꞌare raromaroho vadune ahoꞌo 450 ëhi barëjade höjo. Vadune 450 barëjamu gagoro God-ro a mevëvarue a masijoho bojëmibe rovade höjo nosi hijo mionoꞌoho muebejëvonövoröhego. A mevëvarue a masijoho bojëmibe ruejuvo evare Samuel jö God-aro baeromo majëhijaje ahuro hijo mionoꞌoho muebejëvade höjo. 21 Samuel-ro muebejëvamu evare Israel rajo ariböviohuro riꞌöromo God ua gavare höjo huro böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe aho bojëmijöro. Ua gavamu God-ro jabesi örire Kish-are harihe Saul bojëmijade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. Saul hu Benjamin rajo ae jiade höjo. Saul bojëmijamu muebejëvojuvo vadune 40 barëjade höjo. 22 Vadune 40 barëjamu God-ro Saul roriꞌo babuꞌöꞌi David Saul-are sionore nugade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. David nugoromo uëvade höjo: Jesse-are harihe David iae na garomo nego avohajëjo. Huro naehu nimaje bövioho biseꞌoho vaeꞌaꞌajëjo. David-are jöho ëhi uëvade höjo. 23 Ëhi uëromo vaꞌojuvo majae ijonö David-are ujoho gemu Iesu God-hu Israel rajo uëvadëhi ëhi bojamuade höjo no Israel aribövioho manö bamavuoröhego. 24 Iesu rueꞌiaꞌamu John-ro Israel raje ae ahoꞌobëhe majahuiromo uövuade höjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo bapataeto vaerëjo. 25 Ëhi jiëꞌe jöho majahuijuvo muoho barëꞌiaꞌamu uövuade höjo: Jemëro uvarujëjo: Na rahuo jevajëjo. Na bogo ro ajëmiꞌirode a muebejarujoho jevajëjo. Röhu gahëjo. Ëahuro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Na hesi mu biseꞌo vaejahoromo höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho röhu hu böröme jioꞌi na ma-biseꞌe jevajëjo.
26 Röhu aganomë Abraham-are ujo ömoꞌömohumë o saꞌa gö raje God mae uehorovarujohumë God-hu ajamuiromo manö bamavuaje jöho ë jöho nosi jöëni rovëꞌe höjo. 27 Ëhesi bëhoho Jerusalem raromarue ariböviohuꞌo jabesi a masijohuꞌo ëho jaburo Iesuare bëhoho bogo avoho garomo bogo uvare höjo: Iesu iae ajamuiromo manö bamavuaje aho höjo. Bogo avoho garomo röhu Jew rajo nosi nuho majaho rueꞌego henövare jö God-aro baeromo majëhinövare a jabesi surire jöho adahoromo uvoꞌego: Uꞌemu a börömëro rueromo ajamuiꞌajëꞌego dadivëvoꞌego uvonövare höjo: Ëa börömoho bogo Iesuhu jioꞌi ae gö jioꞌaꞌajëjo Iesuare bëhoho bogo avoho gavëꞌëro. Bogo gavëꞌëro aehu Iesuare örire vaeruomoröhego ë surire jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi ëꞌoromo Iesu court vaeromo uaruomade höjo: Sisë ae javëꞌëro guomoꞌaꞌanuëjo. 28 Guomoꞌaꞌanuë uanugoromo nahoromo gavare guomoröhe bëhoho bogojiamu gavëꞌi Pilate ëma uaruomade höjo: Uëvego anoꞌirarëjo. 29 Amo Iesuare örire bövi biseꞌo sisëꞌi vaeröhego God-are surire jö jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi vae barënugoromo Iesu ijore jiamu baruvebiromo hure bamare höjo. 30 Hure bamamu God-ro ajamijamu riꞌöjade höjo. 31 Riꞌöjamu Galilee saꞌare jioromo Jerusalem Iesuꞌo gemu mae urimo rovare a jabesi nunire rueꞌi hijadoho majae ahoꞌobëhe barëjade höjo. Rueꞌi hijamu hu gavare ariböviohuro jaruvoho Israel rajo jabesi örire hesi jöho ma-mae majëhijarue höjo. 32 Iae noro jö maho majëhiromo uëvaruëjo: God-hu nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi 33 no jabesi ujëro javuëꞌëro ëhi ajamuijade höjo. Ajamuiromo nosi jöëni Iesu ajamijamu guomoromo riꞌöjade höjo. Ëhesi bëhoho God-hu Iesu ajamego riꞌöꞌiröhe jöho God-are surire Psalm 2-re jajivoromo uvëꞌe höjo:
Ja nasi Harihoho javajëjo.
Jaruvoho naro ja baejavëꞌe jevajëjo.
34 O God-are surire jö göho huhu ajamego Iesu riꞌöjego ijonö bogo guomoromo sino sagohoriꞌiröhe jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God naehu David uavodëhi iae ëhi ma-maemu ajëmiꞌejöjo jemë mae jëvoꞌiröhego. 35 O God-are surire jö göho jajivoromo uvëꞌe höjo: Jasi aëro jevëꞌëro God jero ajemiꞌiramu nasi sinoho bogo sagohorijevoꞌajëjo. 36 Iae David-hu hijade majare God-hu nimade muoho vaebe juvojuvo guomade höjo. Guomamu hesi hijo mionoꞌo guavarire sionore guavamu hesi sinoho sagohorijade höjo. Ëhuni hesi sino bogo sagohoriꞌiröhe jöho David-ro bogo jajivoꞌi 37 aꞌi Iesuare jöho jajivade höjo. Ëhesi bëhoho God-ro ajamamu guomoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro hesi sinoho bogo sagohorijade höjo. 38-39 Aganomë ëhuꞌe jiaje ave jö hesi bëhoho ga avohohëjo. Iesuare jöëni God-hu mu sisë uehorovoromo vuonugoꞌiröhe öroho jemesi örire majëhijëꞌe höjo. O ae rahu Iesu mae uehorovëꞌoho mu sisë vaejarije hesi iꞌuoho iae barëjaje höjo. Moses-hu bojamuade jögoru ejahëꞌoho bogo ëhuro mu sisë hesi iꞌuoho barëꞌi aꞌi Iesu mae uehorovëꞌoho iae barëjaje höjo. 40 Ëhuni avoho mueberovohëjo ëhuro jö God-aro baeromo majahuinövare a jabesi surire jajivare iꞌuoho bogo baeꞌirarije höjo. 41 Ëhesi bëhoho God-are jöho jabesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
God-ro uëvajëjo: Nasi jö ahoromo sivaruje ariböviohumë nasi muoho garomo tiöromo vuovorëjo.
Ëhesi bëhoho jemë bogo vuovoꞌi raromaruje majare evare naro vöröꞌe mu börömoho vaeꞌiëꞌajëjo.
Iꞌuꞌe mu börömëro jiëꞌëro aëro jemë samaꞌe röjëhiꞌibejarëjo röhu bogo avoho heromo mae uehorovoꞌibejarijëjo.
Ëhi uvëꞌe höjo. Ëhuni avoho uehorovohëjo.
42 Paul-ro ëhi uënugoromo huꞌo Barnabasꞌo höröjamu gëvëꞌi rue ariböviohuro uëvareje: Ruëre hura gö hesi nuho majaho rovego vuonoröꞌö rueromo ëhi jiëꞌe jöho majahuirego no heꞌirarëjo. 43 Ëhi uëruomoromo suorovoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe o saꞌa ioroꞌioro rajehu jabesi mu vuonugoꞌi Jew rajo mu baeromo God mae uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi ijore vaꞌareje. Ijore vaꞌamu gëgorovo jaburo niöꞌiro jabesi örire jögore mëmiromo uëvareje: Biririvoromo uvorëjo: Hesi God-ro huë baeromo ajamuiꞌajëromo muoho vaenövorëjo.
44 Ëhi ëꞌëꞌëro hura gö hesi nuho majaho rovamu amo raje ae ahoꞌobëhe Badare jöho heꞌi ë osare gemu gagovoruomadeje. Ae gemu gemu bogo rovareje. 45 Amo raje ae ahoꞌobëhe gagovamu gëgorovo Jew rajoho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi mu mahuni dë vörönëgo avohamu Paul-are jöho ahoꞌahovoromo jö sisë atareje.
46 Jö sisë atamu hegorovo Paulꞌo Barnabasꞌo bogo juhuonivoꞌi ma-biririvoromo jöho majëhiromo uëvareje: God-ro nimade höjo Jew rajo jemëro hesi jöho urimo hejöro. Ëhi höjo röhu jemë ë jöho heromo bijönimarujëjo. Bijönimoromo ëhuro jemëhu ioroꞌioremu maro raromoꞌirarije öroho tugohëꞌe jëvajëjo. Ëhuni no huotorovoromo saꞌa ioroꞌioro rajoho jöho majëhinövoꞌejarëjo. 47 Ëhesi bëhoho rabëni Badaro jöe bojamuiromo uövuëꞌe höjo:
Naro ja bamavode höjo jero saꞌa ioroꞌioro rajoho ajivëvoꞌiranego.
Ajivëvego ae ahoꞌobëhe majae bevaꞌajire majae höꞌöjajire maro raromoꞌiröhego.
48 Ëhi uëvamu hegorovo saꞌa ioroꞌioro rajohuro nimorohoromo uvoruomadeje: Badare jöho iae mae höjo. Ëhi uvoromo ioroꞌioremu raromoꞌiröhego God-hu uvade ariböviohuro Iesu mae uehorovoruomadeje.
49 Mae uehorovamu Badare jöho ë saꞌae bövioho uarovobe vaꞌadeje. 50 Uarovobe vaꞌirögoro aꞌi rue Jew rajoho jaburo God uehorovarue magonaho masijohuꞌo amore a masijohuꞌo ë aribövi jabesi dëho iëhamu riꞌöromo Paulꞌo Barnabasꞌo sisë vaejëvoruomadeje. Sisë vaejëvoromo Antioch saꞌanö jëvamu rëmöꞌöjëvoruomadeje. 51 Rëmöꞌöjëvamu gagorovo vaꞌirögoro höru tohotohoꞌe jëvamu riremoromo vaꞌareje amo rajohuro sisë vaejaruoho gajöro. Vaꞌoromo Iconium amore höröjareje. 52 Amo Antioch raromarue Keriso-are aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho ahoꞌo sasohëvoromo God-are Aruꞌahohuro rarovëhadeje.