20
Paul-hu Macedonia saꞌare vaꞌoromo jö majëhibe juvoromo Greece saꞌare vaꞌade jöhoje.
Iro muorovoꞌoho barëjamu gagorovo Paul-ro jöe nugöꞌöjadeje Keriso-are ariböviohuro gagovorovoröhego. Gagovorovamu ajëmiromo jögoroho bojëmiromo jejëmiromo Macedonia saꞌare vaꞌadeje. Macedonia vaꞌoromo Christian aribövioho ajëmiromo jögore ahoꞌo bojëmibe vaꞌadeje. Vaꞌonugoromo Greece saꞌare rovadeje. Greece saꞌare ro hijadoho manaere 3 barëjadeje. Manaere 3 barëjamu gagorovo Syria saꞌare jovo döro vaꞌiëꞌiro evare hejade uvavamu: Jew rajo ariböviohuro ja anagoꞌi saginiëri jöe ataruë uvamu hegorovo uvadeje: Ëhi jiëꞌoho na bogo jovo döroho vaꞌi vuonoröꞌöromo Macedonia örëro vaꞌejöjo. Ëhi uvamu Pyrrhus-are harihe Berea amo raje Sopater-ro Paulꞌo ë vaꞌadeje. Röhu Thessalonica amo raje ae niöꞌi Aristarchusꞌo Secundusꞌo Derbe amo raje ae Gaius-ro Timothy-ro Asia saꞌa raje ae niöꞌi Tychicusꞌo Trophimusꞌo ë aribövioho jaburo Paulꞌo gemu mae vaꞌareje. Vaꞌaroho jabumëro urimo Troas amore vaꞌoromo raromoromo muebejavuareje no ijore vaꞌoröhego. Muebejavuamu noro Philippi amore ariromo Jew rajehu I Dë Huaje Oso Rumoꞌe I ijarue majaho barëjamu evare boat-ëro baejavuoromo vaꞌadoho majae övo gö mine barëjamu Troas amore ravoꞌamoromo no muebejavuarue aribövioho birohëvareje. Birohëvoromo ë raromaroho hurae gemu barëjadeje.
Paul-hu Troas amore hiromo ëꞌade jöhoje.
Hurae gemu barëjamu hura biseꞌore vahiromamu gagorovo no gagovorovareje ie gemuoro ueꞌahoꞌirovo. Gagovorovamu gagorovo Paul-ro ë amo rajo aribövioho jöe majëhibe vaꞌadoho vahi ririꞌe jiadeje sisonuvego vaꞌoröhëro. Röhu ë javu döre osare noehu gagovarire ire ahoꞌobëhe bueꞌamëꞌe jiadeje. Bueꞌamëꞌe jiamu iae a iꞌe gemu hesi ihe Eutychus-ro döre ahëꞌe ojo arëtore hijadeje. Hijamu Paul-ro jöho ma-jövemu jövobe vaꞌamu gavëꞌi Eutychus nunëhimobe vaꞌojuvo nunëhimamu niavamu döre jioromo amonö bevaꞌadeje. Osa uhure ririre döre ëhi jiobe ajiomëꞌe döre javu hesi osare jioromo amonö bevaꞌadeje. Bevaꞌamu ruhe döre ariböviohuro abueromo banigojiomoromo gavareje mamiꞌe guomëꞌe jiamu. 10 Guomëꞌe jiamugo Paul-ro abueromo Eutychus buꞌö taemoromo huohudëromo no uövuadeje: Nadi huë vavaenoho baehëjo. Hu bogo guomëꞌe iae hijajëjo. 11 Ëhi uönugoromo ajiomoromo ie atoꞌatovoromo iromo ë aribövioho jöe majëhibe vaꞌojuvo vaꞌo sisonuvadeje. Sisonuvamu gagorovo vaꞌadeje. 12 Röhu a iꞌoho bogo guomëꞌe hijamu gagorovo Keriso-are ariböviohuro hu bavaꞌoromo huë mabëhe baejareje.
Paul-hu Troas jioromo Miletus amore vaꞌade jöhoje.
13 Ëhiꞌamu iae Paul-ro uövuadeje: Jemëro urimo boat baeromo Assos amoro vaꞌego na ijore saꞌaëro öꞌiröjo jemëꞌo naꞌo ë jioromo boat-re gemu mae vaꞌoröhe. Ëhi uövuamugo boat-re vaꞌareje. 14 Vaꞌoromo Assos rueromo Paul huꞌirae baeromo jovo döremu vaꞌonövojuvo vaꞌo Mitylene amore rovareje. 15 Mitylene rovëꞌëro nërö jovo döremu vaꞌojuvo Chios saꞌa bëhire rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Samos saꞌare rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Ephesus amoho iosirami vaꞌoromo hujeji Miletus amore ë ro suorovareje. 16 Ephesus amo iosiramijare hesi bëhoho Paul-ro ëhi iosiramiꞌi nimadeje ëhuro bogo Asia saꞌaroho ëgoho hiꞌi ma-burëro evare Jerusalem vaꞌoromo eni jiëꞌoho Pentecost majaho rovego Jerusalem höröröhëni.
Paul-hu Ephesus ekaresia muebejëvarue a duvaho jabesi örire jögoru majëhijade jöhoje.
17 Miletus amore suorovoromo ë ravoꞌamoromo Paul-ro Ephesus amore jöe nugöꞌöjadeje ekaresia a duvahohuro ruvebiruomoröhego. 18 Ruvebiruomamu uëvadeje: Naehu urimo Asia saꞌare rovodevare evare naehu diehi diehi mu vaebe rovodoho jemë iae uehorovarujëjo. 19 Jew rajëro ijumevoꞌi atoꞌi ariꞌego na huë vavaene baeromo nivëꞌi bogo döroho bamorovoꞌi ma-taemo hiromo Badare muohuremu vaejahonövode höjo. 20 Jemë ajëmiꞌirode jöho na bogo subivëhoꞌi ekaresiae ae ahoꞌobëhe jemesi nunire ekaresiae ae gemu gemu jemesi osare osare jöho majëhi barëromo öroho röjëhi barënövode höjo. 21 Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo jemesi örire darugoꞌo majëhiromo uënövode höjo: Jemëhu öri sisëre jijiharujoho vuonugoꞌi God-are öroro jijihoromo nosi Bada Iesu mae uehorovorëjo.
22 Röhu avehuꞌo hehëjo. Avevejöꞌoho God-are Aruꞌahohuro ueꞌego na Jerusalem vaꞌajëjo. Vaꞌo höröjego diehiꞌevoruomoröhoho na bogo gavajëjo. 23 Na aviëhi jiëꞌe muohuremu gavajëjo. Ame göre göre hibe rueꞌego God-are Aruꞌahohuro uebe ruehijajo: Ja Jerusalem höröꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu huë vavaene gö gö baeꞌaꞌanuëjo. 24 Ëhi uevade höjo röhu na nasi sinohunioho bogo uehorovaje höjo ëhuro Bada Iesuhu bojemade muoho ahoꞌo vae barëꞌirodëni. Ëmu hesi bëhoho God-hu no huë baejavuoromo ajamuijaje jöho a majëhibe juvoꞌirodoho höjo.
25 God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho ae ahoꞌo jemesirire jövobe juvëꞌe jevajëjo. Röhu iae na gavajëjo. Ijonöho ae gemu vaduꞌoho na bogo geꞌaꞌarujëjo. 26 Ëhuni avevejöꞌoho naro darugoꞌo majëhiromo uëvajëjo: Jemë ae gö gö sisëre vaꞌëꞌoho ëho bogo nasi sisëhu höjo. 27 Ëhesi bëhoho rabëni God-hu uvaje jöho na bogo subivëhoꞌi na majëhi barëjëꞌe jevajëjo. 28 Jemesi dë vövöbajoꞌoho mueberovorëjo. O God-are Aruꞌahehu jemë bojëmijade aribövioho ahoꞌo muebejëvorëjo. Ëaribövioho God-are sheep-nöꞌe jioꞌamajëjo. Hu hesi Harihu mae nugöꞌöjamu guomadohuro ëhuro jabumë hesi baejëvade höjo. Ëhuni hesi ekaresiaho sheep-nöꞌe mioꞌamoromo muebejëvorëjo. 29 Ëhesi bëhoho na gavajoho na vaꞌiramu vöröꞌe miehu rueromo sheep ijumoꞌamaruëhi a sisë göëro göëro jemesirire rueromo sareri sareriꞌe jöho majëhiromo ekaresia jemesi uehoroho ijumëhoꞌaruëjo. 30 Röhu göꞌo jemesi a ioroꞌiorohuro riꞌöromo sareri sareriꞌe jöho atoꞌaꞌaruëjo Keriso-are aribövioho jemëro jabesinö vaꞌirarijego. 31 Ëhuni gavëꞌi raromorëjo. Uvorëjo: Nöröro muoho bogo vuonugoꞌi majae jene vahie vöꞌöe sisone huë vavaene baeromo nivëꞌi no ae gemu gemu röjahuibe ruejuvo vadune ahoꞌobëhe 3 barëjade höjo.
32 Röhu jaruvoho na negajëjo God-ro jemë muebejëvego huhu no huë baejavuoromo ajamuaje jöho jemëro uehorovego ma-mae jëvoröhego. Jemëhu hesi jö uehorovëꞌoho ëhuro jemëro biririvobe vaꞌoromo God mae uehorovoꞌiramu God-hu hesi aribövie ahoꞌo mae avohavuajëhi jemëꞌo ëhi avohëvoꞌajëjo. 33 Röhu jemesi ijo bajënioho niögënioho na bogo ganiganiegade höjo. 34 Aꞌi jemëꞌo iae gavarujëjo naꞌo nasi ariböviohuꞌo no huë vavaene javuadoho ave nasi övohuro muoho vaeromo hesi manaho baeromo ëhuro bövioho biseꞌoho ujuohonövode höjo. 35 Muoho ëhi vaeromo ëhuro naro jemë röjëhijode höjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Mu rabe rabe rovëꞌoho Paul-hu ëꞌadëhi noꞌo ëhi biririvoromo muoho vaeromo ëhuro darugo uꞌuhëꞌe aribövioho ajëminövoꞌejarëjo. Uehorovoromo uvorëjo: Bada Iesuro huro hesi uövuade höjo: Suvuoro ma-baejëꞌoho ja ma-bisemu vuëvavoꞌajëjo. Aꞌi suvuorëmijëꞌohuro ëhuro vuëvavo avohoꞌajëjo.
36 Paul-ro ëhi uënugoromo a duvahoho ahoꞌo jabuꞌo gemu mae ague aho hiromo God-are örire jöe jövadeje. 37 Jöe jövamu jabumë ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamëꞌi Paul guduamoromo dudöhoromo jejamareje. 38 Uvareje: Huë vavaeni jö gö hejaroho ma-jianovoꞌi aꞌi noehu ijonö hu bogo gaꞌiröhe jöho ëho börömoho höromo sisë maro vavaenimareje. Ëhiꞌoromo Paul boat-re huꞌirae bavaꞌareje.