22
Majëhiromo uëvadeje: Nasi a duvahohuꞌo ö muenoꞌo ioroꞌiorohuꞌo nasi jö harihu majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Na mu sisë rabe rabe bogo ömëꞌëro iꞌuoho bogo baeꞌirodëro ë hesi jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. Majëhiꞌiëꞌajëjamu ae ahoꞌobëhe urimo jö vuonugaroho hejare Paul-ro jabesi Hebrew jöëro majëhijavamu hegorovo jörumorae barëjareje. Jörumorae barëjamu Paul-ro uëvadeje: Na Jew rajo ae jevajëjo. Cilicia saꞌare Tarsus amore rahevëꞌëro Jerusalem rovode höjo. Rovamu Gamaliel-ro röjehijamu Jew rajo muoho hebe rovode höjo. Nosi hijo mionoꞌehu röjahuibe rovare jögorohuremu he avohoromo jemëhu God-are muemu uehorovarujëhi naꞌo ëhi gemuoho uehorovonövode höjo. Ëhi gemuoho uehorovoromo ganövode aëro Iesuare örire jijihoꞌego gëgorovo huë sisë bojëminövode höjo. O aëro jabu muoꞌamego vuovëvojöro uënövode höjo. Aho magonahoho guduamoꞌamoromo savoji gagore ioꞌamonövode höjo. Priest börömohuꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌioroho ahoꞌo nasi muoho gavëꞌëro jemë uëꞌaꞌaruëjo: Nöröro mae uëvajëjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi ë a masijoho jaburo Christian a guduamoꞌamoꞌirode jöꞌe suri surioho iꞌimemijare höjo naro Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajo nosi ö ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌirodego. Iꞌimemamu naro ujuohoromo ë vaꞌode höjo Christian aribövioho guduamoromo tövo ujuohoromo Jerusalem vuonoröꞌö rovego iꞌue baeruomoröhego.
Paul-hu aevoromo Keriso mae uehorovade jö majëhijade jöhoje.
Örire vaꞌojuvo maja ririre jiamu Damascus amore höröꞌi gavodeje aji börömoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo ajivevamu. Ajivevamu gavëꞌi saꞌare behumorovoromo hejodeje uevavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni na sisë vaejevanue höjo. Sisë vaejevanue höjamu uavode höjo: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uevade höjo: Na Nazareth rajoho Iesu jaehu sisë vaejevanue aho jevajëjo. Ëhi uevamu naꞌo jijihare ariböviohuro ajohemu gaꞌi huëho bogo hejare höjo. Aꞌi naremuëremu huëho hejode höjo. 10 Heromo uavode höjo: Bada na diehi ëꞌejöjo. Diehi ëꞌejöjamu uevade höjo: Riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo jaehu vaeꞌirane mu God-hu uvadoho ahoꞌo heꞌaꞌanuëjo. 11 Ëhi uevamu aji börömoho gavëꞌëro nasi nunoho sueꞌiraejehade höjo. Nunoho sueꞌiraejehamu nasi ariböviohuro övore maꞌeno baejevo vaꞌoromo Damascus amore suorovare höjo. 12 Röhu ë amore ae gemu hesi ihe Ananias hijëꞌe jiade höjo. Hu Jew rajo nosi jögoroho avoho eromo God rajahijaje aëro jiëꞌëro Jew raje Damascus raromarue aho ahoꞌobëhe jaburo hesi jöho mae uehorovare höjo. 13 Ëaho Ananias-ro rueromo bëhire namiromo uevade höjo: Öho Saul nunoho dadovahego röhu maho avoho uherihëjo. Uherihëjamu gavëꞌi nunoho ma-burëro dadovehamu hu gavode höjo. 14 Gavamu uevade höjo: God nosi hijo mionoꞌe muebejëvobe rovade ahuro ja baejavade höjo jero huhu nimaje muoho baeromo hesi A Maho nunëro garomo A Ma hesi huëho heꞌiranego. 15 Ëhesi bëhoho hesi jö majëhijanue ae javoꞌajëjo jaehu garomo hejane jöho ma-maemu majëhijego ae ahoꞌobëhe heruomoꞌiröhego. 16 Röhu rabëni göꞌoho muebenëjo. Riꞌöromo bapataeto vaeromo Badare ihoho uvego jasi sisëho uꞌovahoꞌirajo.
God-hu Paul uavamu Jew rajo jabesi saꞌare bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌare vaꞌoromo ajëmade jö Paul-hu majëhijadohoje.
17 Ëhiꞌamu naro vuonoröꞌöromo Jerusalem rovode höjo. Rueromo God-are osa börömore vaꞌoromo hesi örire jöe jövoromo niaꞌovonöꞌe gavode höjo 18 Bada Iesuro ro uevamu: Ma-burëro Jerusalem amoho vuonugoꞌi vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho jaehu nasi jö majëhijëꞌoho ave amo rajoho bijönëgoꞌajëjo. 19 Bijönëgoꞌajëjamu uavode höjo: Iae mae höjo röhu naehu diehi jiëꞌe mu vaenövodoho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo. Naro Jew rajehu God rajahijarue osare osare vaꞌoromo ja mae uehorovavarue aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamonövo hisuebijëvonövode höjo. 20 O aëro jasi jö majëhijaje ae Stephen anamu gagorovo na ë jevëꞌëro uvode höjo: Jabuhu Stephen anaruoho iae mae ëꞌaruëromo jabesi niögu jövo bahijaroho muebejëhode höjo. Ëjöho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo. 21 Mae gavarue höjamu Badaro uevade höjo: O vaꞌëjo. Naro öre ëgoböviro ramöꞌöꞌejöjo jero saꞌa ioroꞌioro rajoho nasi jöho majëhiꞌiranego. 22 Paul-ro ëhi majëhijamu ae ahoꞌobëhe hebe rueruomëꞌëro hejare uëvavamu: Saꞌa ioroꞌioro rajoho majëhiꞌiranego ramöꞌöꞌejö uëvamu hegorovo hejaroho vuonugoꞌi vöröꞌiraeromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Ëaho anohëjo. Huhu ave saꞌare hijajoho sisë höjo. 23 Ëhi ma-darugoꞌo uvoruomëꞌi niögoho jövoromo hijiohijiovëꞌi tohotohoho döro ruruhöꞌöꞌi arijareje. 24 Ruruhöꞌöꞌi arijamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemëro ave iaho nosi osahuro huꞌirae bavaꞌoromo hesi dëho bijioho gaꞌi hisuebiromo uarëjo: Rabëni anagojöro uvaruëjo. 25 Uvaruëjamu Paul osare bavaꞌoromo hisuebiꞌirögorovo tövamu Paul-ro gavade a börömo ajamiromo mu simane vaejaje ae gemu aruëre namijamu gagorovo uavadeje: Na Rome raje jevajëjo. Röhu bogo court vaejevëꞌe ëma hisuebijevoꞌiro ëꞌarujëjo. Rome rajo nosi jögoroho bogo ëhioho höjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni ëma hisuebijevoꞌiëꞌarujëjo. 26 Ëhi uavamu hejëꞌi rue simano vaejaje ahuro vaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ja rabëꞌi ëꞌanuëjo. Ëaho Rome raje höjo. 27 Ëhi uavamu hegorovo rue a börömohuro rueromo Paul uavadeje: Uevego na hejöjo. Na ja Rome raje javajëjo. Javajëjamu Paul-ro uavadeje: Ioꞌajo. 28 Ioꞌajamu a börömohuro uavadeje: Naro moni böröme buꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro na Rome raje jevajëjo. Jevajëjamu Paul-ro uavadeje: Röhu na monioho bogo bojëmiꞌi aꞌi nasi vëmu vavuꞌohuro baejevamu evare na Rome raje jevade höjo. 29 Ëhi uavamu hejëꞌi evare Paul hisuebijëꞌi ua gaꞌiëꞌare ariböviohuro huruomo vaꞌo roriꞌo riravareje. Roriꞌo riravamu rue a börömohuro uehorovoromo uvadeje: Rome raje tövëꞌe jevajëromo juhuonivadeje.
Paul Jew rajo a masijo jabesi nunire namijade jöhoje.
30 Muorovo a börömohuro juhuonivëꞌëro nërö uvadeje: Nume Jew rajo ariböviohuro Paul-are jöho rabu jö sisë majahuiꞌiëꞌaruëromo ae gö uëvadeje: Paul tövare öꞌoho jiovahohëꞌi ae gö uëvadeje: Abueromo uëvego Jew rajo priest masijohuꞌo Jew rajo masijo ioroꞌiorohuꞌo gagovorego na jabesi jöho heꞌiröjo. Ëhi ëꞌëꞌëro Paul huꞌirae baꞌobueromo Jew rajo a masijo jabesi nunire nugadeje.