23
Jew rajo a masijo jabesi nunire nugamu Paul-ro gë avohoromo uëvadeje: Aganomë God-are nunire na saꞌare hiromo rabe rabe ëꞌobe rovodoho na nasi herovajoho na ma-mae jevajëjo. Ma-mae jevajëjamu hegorovo priest böröme Ananias-ro Paul-are bëhire riravare aribövioho uëvadeje: Paul jöꞌoro anohëjo. Anohëjamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo priest börömoho uavadeje: God-ro jaꞌo anagoꞌajëjo döhemu ajivavëꞌe aego. Ja aviae hijanuëjo mevoromo gaꞌiranëro na nosi jögoroho mae ejëꞌe jevego o bogo ejëꞌe jevego. Röhu jero ë jögoroho ahoromo uëvanuëjo: Paul anohëjo. Paul anohëjamu Paul-are bëhire riravare ariböviohuro Paul uavareje: Asëꞌe jero God-are priest börömoho aganuëjo. Aganuëjamu Paul-ro uëvadeje: Aganomë naro uvode höjo: Ëaho bogo priest börömehu höromo jövode höjo. Na uehorovoꞌibejöjo na bogo ëhioho jövoꞌibejöjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho jajivoromo ëhi uövuëꞌe höjo: Jasi aribövi muebejëvaje aho nadi agonëjo.
Ëhi uënugoromo Paul-ro gavade ë a masijo ioroꞌioroho Sadducee aribövie jioruomoꞌi a ioroꞌioroho Pharisee aribövie jioruomamu gëgorovo ë a masijo jabesi nunire ma-darugoꞌo uëvadeje: Aganomë na Pharisee ae jevajëjo. Nasi vëmu vavuꞌoho Pharisee aribövie jëvade höjo. Na court-re namijaje hesi bëhoho Pharisee aribövi noehu uehorovaruëhi naro ëhi uehorovoromo uvaje höjo: Vuovëꞌe ariböviohuro iꞌovoromo röhu maho riꞌöruomoꞌajëjo.
Ëhi uëvamu hejëꞌi Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo irovoromo uehore gö gö baeruomadeje. Uehore gö gö baeruomade hesi bëhoho Sadducee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho bogo iꞌovoꞌaruëjo. O anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo bogohöjo. Aꞌi Pharisee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho iae iꞌovoꞌaruëjo. Anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo iae jioruomajëjo. Iae ëhuni Sadducee ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo Paul-are jöho heromo irovareje. Irovoromo darugoꞌo uvobe rueromo Jew rajo jabesi jögoru öri röjëhijarue ahuro Pharisee aëro jëvëꞌëro riꞌöromo ma-darugoꞌo uëvareje: No gavaruoho ave aho sisë rumoꞌe ae höjo. Nani mae-ëjo. Nani aneraëro o aruꞌaho göëro hesi örire jöe majahijëꞌëro jövajëjo. 10 Ëhi uënugoromo irovoromo börömo bëhe vöröꞌiraeruomamu gëgorovo rue muorovo a börömohuro juhuonivadeje Jew rajohuro Paul-are övore duruajore ruhamirovego tariorovojöëni. Juhuonivoromo vaꞌo hesi muorovo aribövioho uëvadeje: Abo nume ae ahoꞌobëhe jiaruoro ëhuro Paul baeniëhiromo huꞌirae baꞌojiomoromo muorovo a nosi osaro nugorëjo.
11 Ëhiꞌamu vahiromamu gagorovo Badaro rueromo Paul-are bëhire namiromo uavadeje: Nadi juhuonivoꞌi ma-biririvoromo hinëjo. Ja nasi jö Jerusalem ma-mae majëhijanëhi Rome amoho ëhuꞌo vaꞌoromo nasi jöho ëhi ma-maemu majëhiꞌanuëjo.
Jew rajo ae göehu göehu Paul anoꞌi uvoruomade jöhoje.
12 Ëhi uavëꞌëro sisonuvamu gagorovo Jew rajo ariböviohuro gagovorovoromo jöe atoromo uarovareje: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro. 13 Ëhi uarovare aribövioho ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi jiadeje. 14 Ëhi uarovoromo vaꞌoromo priest masijohuꞌo a duvaho ioroꞌiorohuꞌo uëvareje: Noro darugoꞌe jöe atoromo uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro. 15 Ëhuni ave muoho vaenëjo. Jemëꞌo Jew rajo nosi a masijo ioroꞌiorohuꞌo Rome muorovo a börömohuni jöho nugöꞌöromo sareramiromo uarëjo: Paul röhu maho huꞌirae baruvebijego jö mevarue ariböviohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo. Jöe nugöꞌöromo ëhi uarëjo. Röhu muorovo ariböviohuro jemesi jöho eromo Paul huꞌirae barovamu gavëꞌoho noro örire atovoromo rueꞌiramu anoꞌejarëjo.
16 Ëhi majëhijamu Paul-are maꞌino hesi harihohuro Paul anoröhe jöho hejadeje. Heromo ruhe muorovo aehu raromarue osare ajiomoromo Paul huruoho majahijadeje. 17 Majahijamu hegorovo Paul-ro muorovo simano vaejaje ae gemuëni uvadeje: Rovego na jöe majahijöromo rovamu uavadeje: Ave a iꞌoho muorovo a börömo hesi öroro huꞌirae vaꞌego hesi jöho majahiꞌirajo. 18 Majahiꞌirajamu huꞌirae bavaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ave a iꞌo naehu barovode hesi bëhoho ë hisiehu tövëꞌe aho Paul-ro hesirire vaꞌojöro uvevonugoromo naro vaꞌamu uevade höjo: Ave a iꞌoho bavaꞌego hesi jöho a börömoho majahiꞌirajo. Ëhuni barovode höjo. 19 Barovode höjamu rue a börömohuro a iꞌoho övore maꞌeno bavaꞌoromo vaꞌo roriꞌo jabesi sivue ariromo uavadeje: Rabu jöe majehiꞌiëꞌanuëjo. 20 Majehiꞌiëꞌanuëjamu a iꞌohuro uavadeje: Jew rajo ariböviohuro uarovare höjo: Nëri muorovo a börömoho sareramiromo uaꞌejarëjo: Paul baruvebijego Jew rajo jö mevarue a masijohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo. 21 Ëhi uarovëꞌe jiaje ëhuni Jew rajehu nëri jö majahijëꞌoho nadi ejëhoromo Paul Jew rajo a masijo jabesi öriroho huꞌirae baꞌobueꞌi ave osaro nugonëjo. Ëhesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi ëminoꞌe gurihirovoromo atovoꞌaruëjo Paul rovego anoröhëni. Ëhesi bëhoho urimëꞌi uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro iröhëro. Ëhi uarovare höjo. Röhu jaruvo jabumë bövie biseꞌe avohëꞌëro jiëꞌëro raromo muebejaruëjo hujeji nëri jasi jöho heꞌiröhëro. 22 Ëhi majahijamu hegorovo rue a börömohuro a iꞌoho uavadeje: Jaehu majehanue jöho bogave aho majëhiꞌiranëjo. Ëhi uanugoromo nugöꞌöjamu vaꞌadeje.
Muorovo a börömehu Paul nugöꞌöjamu Jerusalem jioromo Caesarea amore vaꞌade jöhoje.
23 Vaꞌamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hu ajamiromo simano vaejarue aho niöꞌi uëvadeje: Ruehego na jöe majëhijöjo. Rovamu uëvadeje: Kaejö ëgehu muorovarue aribövioho 200 o horse-re jijihoromo muorovarue aribövioho 70 o bijehu muorovarue aribövioho 200 ëho gagovëvego jaburo vahiꞌe 9 oꞌclock evare vaꞌirarëjo. 24 O horse gö avohoꞌamego Paul-ro jabesi döre hiromo vaꞌonövoꞌirajo. Eni romoromo jiego evaro vaꞌoromo Paul avoho huꞌirae baeromo muebebe vaꞌorego ëhuro bogo anego guomoꞌi saꞌa muebejaje a böröme Felix-arire mae vaꞌirajo. 25 Ëhi uënugoromo muorovo a börömohuro jöho surire jajivoromo uavadeje: 26 O asëꞌe Felix ja a börömego Claudius Lysias naro jasi örire jejamijajëjo. 27 Ave nugöꞌöjaje aho Jew rajo ariböviohuro guduamoromo anoꞌiëꞌare höjo. Anoꞌiaꞌamu naro hejode uvavamu: Hu Rome raje hö uvamu hegorovo naro nasi muorovo ariböviohuꞌo gemu mae vaꞌoromo gëvode anoꞌiaꞌamu gëgoro baeniëhiromo huꞌiraeromo rovode höjo. 28 Rueromo heꞌi negade höjo uevego: Ëhi ëhi ëꞌamu noro Paul anoꞌiro ëꞌare höjo. Anoꞌiro ëꞌare jöho heꞌi negamu naro Paul huꞌiraeromo Jew rajo jabesi jö mevarue a masijo jabesirire abuejode höjo jö bëhoho heꞌiro. 29 Huꞌiraeromo abueromo bëhoho hejode höjo. Anoꞌiëꞌare bëhoho Jew rajo ariböviohuro uevare höjo: Paul-ro Jew rajo nosi jögoroho ahade höjo. Ëhi jiëꞌe jöhuni anoꞌiëꞌare höjo. Röhu na gavode höjo mu sisë vaejego mana anaruëhi jiëꞌe mu sisëho o mu sisë vaejego savoji gagore baꞌamaruëhi jiëꞌe mu sisëho ëhi jiëꞌe muoho Paul bogo vaejëꞌe jiamu. 30 Ëhi gavëꞌëro vaꞌo ijonö hejode ae göëro huruoho majehiromo uevamu: Jew rajëro Paul anoꞌi örire atovoꞌaruë uevamu hejëꞌëro na ma-burëro Paul Felix jasi örire nugöꞌöjajëjo. Hu jasi örire nugöꞌöromo Jew rajo aribövioho uëꞌirögoro ëꞌajëjo jaburo Felix jasi örire öꞌoromo Paul-are jö sisëho majahego jero heꞌiranego. Ahia minoꞌëjo.
31 Ëhi jajivoromo vahiromamu gagorovo muorovo ariböviohuro jabesi a börömoho ejahoromo Paul huꞌirae vaꞌoromo Antipatris amore ë suorovareje. 32 Amore suorovoromo sisonuvamu gagoro muorovo a ioroꞌiorohuro jabesirëro vaꞌirögoro horse-re jijihoromo muorovarue ariböviohuro riꞌöromo Paul huꞌiraeromo vaꞌareje. 33 Vaꞌaroho vaꞌo Caesarea amore ë suorovareje. Caesarea amore suorovoromo Paul barovare jö hesi suri surioho saꞌa a börömoho bojamiromo uavareje: Aveho Paul höjo. 34 Aveho Paul höjamu saꞌa a börömohuro suri surioho adahoromo Paul uavadeje: Ja di saꞌaho raje javajëjamu Paul-ro uavadeje: Cilicia saꞌa raje jevajëjo. 35 Cilicia saꞌa raje jevajëjamu a börömohuro uavadeje: Jasi jö sisë atarue aribövioho rueꞌiramu evare na jasi jöho heꞌejöjo. Ëhi uanugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Paul huꞌirae vaꞌoromo Herod-hu vaejade osa börömoro nugego atovarue ariböviohuro ë muebeꞌirarëjo.