13
13:1-3 Ekaresiami* Barnabas Ungá Sol Gha Gategea Ninenguturieta Aria Re.
Antiok bogu naava Iesu da yavero rova, God da feroveta dumenide irugari kakato dumenide vitiria aná evere. Barnabas, Simeon (aná mo, undú “Tamo Fitugo” regegeta urie), Sairini embó eini, Lusius kotú Manain (umó aná Kini Herot gha danode beforo gari tava eta urie), numonde Sol de dano vitirie. Aná embobo God dava undari tama egegea benunu urota iririgutueta, Asisi Kakarami númandu ririe, “Amó Sol ungá Barnabas gha gategetore. Númane anda unonu urota, anda buro egegaita rousueta, númane ea simbuge!” Aghá ririeta niningigea, númane rekago undari tama urota, Barnabas ungá Sol ghada tamova ingo itia, benunu ea ninenguturieta igiguturie.
13:4-12 Barnabas Ungá Sol Ghana, Kaeda Barirari Eini Reta Bureguturie.
4-5 Asisi Kakarami Sol ungá Barnabas gha ninenguturieta yaita urota, gimasa Jon Mak númane sonembari-du bua, Antiok bogu naa doa, Selusia bogu naava vovoriguturie. Vorearia bubua, ghaava* vorea siregea aria, Saiprus enda butuva bububuguturie. Bubua, númanda ghaa doa, yavuria bogu naa ragaro Salamis, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* God da gaga irugeta urie.
Anada ambova, númane Salamis doa, ekami aria, bogu naa eini ragaro Pafos bububuguturie. Bubua, Jiusi embó eini ragaro Bar-Iesu,* Bar-Iesu retora-da bee mo, Hibru gaami Iesu da mendi reta rousue. Kotú Iesu reiria, jo namonde anda sonemba kato, Iesu Keriso du rambi re. avo tafirie. Aná embó umó kae righari kakatoda barirari eini re. Bar-Iesu na undufako raga rirota, natofo jededu gavera eghá reta urie, “Amó aná God da feroveta eini re.” Aná enda butuva, kotofu embó ragaro Sergius Paulus umó beforo righari taubana kotú nundubari taubana re. Bar-Iesu rera, umó sei ungá Sergius Paulus gha komana eta urie. Sergius Paulus aná embó eini re. God da Gaga ningaita uno ea, aghi ninenguturieta aria Sol ungá Barnabas gha ririeta, undava fufuguturie. Aria bububuguturieta, kae righari kakatoda barirari Bar-Iesu (Grik gaami Elimas reta rousue) umó, rourogo aná butuda kotofu embó númanda gaga ningia Jojabee Iesu gaabee auve-degea, Barnabas ungá Sol gha bureguturie. Aghá urieta, Asisi Kakarami Sol (o unda ragaro eini Pol reta urie) dava asuguturieta, neno nundubuturota, Bar-Iesu nu tatasegea gerurota, 10 eghá ririe, “Imó Satan da mendi re. Imó ari taubana, gaga taubana kotú irari taubana manede dano bureguturota, ari akuagomi enembo kuveta roravore. God da Gaga bee manenu inona bua righia biruru ea, gavera reta roravore. 11 Amindu, oreki Jojabeeda ingomi inda dibe righia soiki ata-gea, fefera tufoko imó feferada unana jo gambi aita roravore.” Aghá ririeta gaimbo ambi, Elimas (o Bar-Iesu reta uria) da dibeva eini-eini eto-bato gooso bingoi aghagomi gajiturieta, umó dibe soiki urie. Aghá urieta, enembo einimi umó ingova righia bua deĩ ari-du uno urota tava eta urie.
12 Aghá urieta, aná enda butuda kotofu embó Bar-Iesu dava donu siroruturia-nu gia, Jojabeeda ano gaabee urota, umó Jojabeeda irugari anoghadu duduku urie.
13:13-52 Pisidia Frovensiva, Iesu Da Ragarova Minono Reta Uria Re.
13 Aghá urieta, Pol unda kokomanade ghaava* vorea, Pafos reta siregea aria, Pamfilia Frovensiva bubua, bogu naa ragaro Perga bububuguturie. Bubua, númane avo doa, Jon Mak kaverea Jerusalem arie.
14 Pol ungá Barnabas gha aná ghaa doa vitia, Perga bogu naavareta aria Pisidia Frovensida rova bogu naa Antiok Antiok ená, Pisidia Frovensiva bogu naa eini re. Kotú Antiok Siria Frovensiva vitie. Aná bogu naa eini re. teteruguturie. Númane Nangu Undari Rifova aria, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* rova terua asusumbeguturie. 15 Asusumbeguturieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi ririeta, Moses da Agho Dari kotú God da feroveta maneda gaga itoko iruguturie. Irugea sidara urieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi enembo einidava Pol ungá Barnabas ghadava gaga rea ninenguturieta aria, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, nímane enemboda neno evurari gaga iradua mo, fu regegadi niningigore,” ririe.
16 Pol erea jiria, be dodogari-du ingomi ivata urota, eghá ririe, “Námanda natofo bee, Israel enembo, kotú námanda gitofo avona God du tumogha baĩ eta rosora, amó gaga itoko rata niningigadi rere. 17-18  Ex 1:7; Ex 12:51; Num 14:34; Deut 1:31Israel enemboda God seibe námanda mambube mane gateguturieta aria, Isip avo sabua* egegeta urie. Aghá egegutueta, God na sonembuturieta, númane oruaruabe siroruturieta, God da ano jojabemi númane Isip reta bua furia, uvu kotú enembo irambi kambesiva biruru urota, númane dara egegeta urie. Aná, númane God da Gaga jo ningambi, kotú jo gaabee ambi egegeta urie. Aghá egegeta urie-tago, God númandu jo neno akuago ambi eta urie. Aghá ueta, ghaeko dano 40 sidara urie. 19  Deut 7:1; Josh 14:1Aghá urota, God na Kenan Frovensiva vitiria kokotofu, abua dano 7 derurieta ambubuguturieta, númanda roo enda Kenan bua, námane Israel enembodu ututurieta bubuguturere. 20  Judg 2:16; 1 Sam 3:20Aghá urieta, númane kaifa ari-du rea, God na númanda irurari kakato gategeaveta, beforo righari ea, númane kaifa egegeta urie. Aghá urieta, God da feroveta eini ragaro Samuel siroruturie. 21  1 Sam 8:5; 1 Sam 10:21Siroruturieta, námanda mambube manemi beforo ririkigari God da ututuria-nu injigha ea, kini eini gategari-du, God dava benunu egeguturie. Aghá egeguturieta, God na embó ragaro Sol nu gategea ututurie. Sol da mambube ragaro Benjamin, kotú unda afada ragaro Kis re. Umonu utua ririeta, ghaeko 40 da rova, umó kini ea vitirie. 22  1 Sam 13:14; 1 Sam 16:12; Ps 89:20Aghá urie-tago, God na Sol injigha ea ririeta seriguturieta, Devit nu gategea ririeta, Jiusi enemboda kini urie. God na Devit gateguturota, eghá nundubea ririe,
‘Amó rei-gerore, Jesi da mendi Devit na anda uno dano aita rouvie.
Amó eini-eini nanjogodu uno adora, unona dano ata,
bee siroraita rouvie.’
23 Devit rera-da imendi eini, aná Iesu umó re. God na námane Israel enemboda Sonemba Kato daiyagha utaita be gajituria-nu nundubuturota, Iesu ninenguturieta furia, Devit da imendi gamendida rorova siroruturie. 24  Mak 1:4; Luk 3:3Iesu jo furá unda buro tutuno ambi irieta, Jon sei furia bubua, Israel enembode dano irirota, neno kaverea númanda ari-bari akokogo dano doata, bafutaito aita rea, minono reta urie. 25  Jon 1:20; Mat 3:11; Mak 1:7; Luk 3:16; Jon 1:27Jon unda buro ea sidara urota, eghá ririe, ‘Nímanda reisi-nundubutora mo, amó avouvi? Atá, God embó eini gategea utaita riria, aná jo amó irambi re. Aná embó ambova furaita rouvia, umó jojabe re. Anode duroghade anda jo undago irambi re.’
26 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Abraham da mambube mane kotú enava gitofo avona God du tumogha baĩ egegeta rosora, amó ená gagada beenu isuri aita roreta, nghaĩ javea niningige! God daiyagha namonde amó sonembota, jebuga bubugaita rosora-da gaganu namonde andú ututurieta furie. 27 Iesu namonde amó sonembota, jebuga bubugari-du rea furie-tago, Jerusalem enembode kotú númanda babarigaride umó jo tanana egegambi urie. Númane aghá urota, Iesu derurieta ambubuturia-mi, God da feroveta maneda gaga fefera inono Nangu Undari Rifova irugeta uria-da bee isagha urie. 28  Mat 27:22-23; Mak 15:13-14; Luk 23:21-23; Jon 19:15Númane Iesu data amburari-du rea, unda ari-bari akokogo tava urie-tago, jo tambambi egeguturie. Tago, Rom enemboda kotofu Pailat dava, Iesu data amburari-du benunu egeguturie. 29  Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42Aghá egegutueta, God da gaga donu unda tamova siroraita rouvia-nu ririeta bukava gefiria, aná dano urieta, bee siroruturieta, anada ambova, Iesu da tamo ifataravareta bua aria furuguturie. 30 Tago, God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie. 31  Eka 1:3Aghade, Iesu umó jo amburambi irirota, enembo dumeni unda kanona ea, numonde Galili Frovensivareta Jerusalem igiguturia-mi, umó amburarivareta jebugea eroruria-nu gigiguturie. Amindu, oreki númanena námane Israel enembodava Iesu da Gaganu osagho fufirota isaghava reta rousue.
32-33  Ps 2:7Kotú námane God da Gaga Taubananu nímandava raita fufugetore.
God namonde anda mambube manedava be gajiturota donu aita riria-nu oreki namonde anda feferava unda Iesu ririeta, amburarivareta jebuguturia-mi urieta siroruturie.
Iesu da jebugea eraita rouvia-du rea, God na ririeta Daa Buka tano ungaghava eghá gefirie.
‘Imó anda mendi re.
Oreki, amó inda Afa etore.’
34  Is 55:3God Iesu amburarivareta righota jebugea erea irirota, jo rekago amburota unda tamo betambi aita rouvia-nu, seibe gia simbuguturie-gea, unona ririeta enembo einimi eghá gefirie:
‘Anda ea simbugari kakara bee Devit du utaita be gajiturera-nu,
nímandu utaita rore.’
35  Ps 16:10Kotú tano einiva, God eghá ririeta, Devit na gefirie,
‘Imó jo doata, inda Buro Kato inda gaga ningia,
ambo-ambo eta rouvia-da tamo ujeva betambi aita rouvie.’
36 Aná gaga jo Devit du rambi re. Anada bee mo, Devit da feferava, God da unonu urota, unda gaga ningia doa, umó ambubuturie. Ambubuturieta bua aria, unda mambube maneda kasava furuguturieta, unda tamo betuturie. 37 Aghá urie-tago, God ririeta amburarivareta avona eroruria-da tamo jo betambi urie.
38-39 Amindu, anda ikoko mendi, ená gaganu nundubea goghó egege! Námane minono eghá reta rosore, Iesu da donu uria-nu nundubea, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doa, namonde amó gerurota, ‘Dara tefo, taubana re!’ raita rouvie. Namonde andú, jo Moses da Agho Darimi ‘Imó dara tefo, taubana re!’ rambi aita rouvie. Avotago, avona Iesu da donu uria-nu gaabee adua mo, God unda ari-bari akokogo nundubea gia doa, ‘Imó anda dibeva, dara tefo, taubana re,’ raita rouvie. 40 Atá, kaifa ea goghó egege, rourogo God da feroveta maneda donu riria ananu nímandava sirorauve-degea rere! Feroveta maneda riria gaga evere:
41  Hab 1:5‘Gigige! Nímane God jo gaabee egegambi urota,
umó kuvia gegha regegeta rosoravore!
Anona nímanda feferava, ivata anogha dumeni ata siroraita rouvie-tago,
nímane jo gaabee ambi egegaita rosoravore.
Kotú, enembo einimi anada bee isuri aita rouvie-tago,
nímane jo ningia gaabee egegambi aita rosoravore.
Amindu, gia duduku-dadaka egeguturota, ambubuge!’
feroveta mane aghá regeguturie.”
42 Aghá rea sidara ea doa, Pol ungá Barnabas gha erea aria, nghaĩ itari kambo doa isaghava buburitueta, natofomi ungá umó fura einida Nangu Undari Rifova, kaverea furá rekago gaga rata ningaita regeguturie. 43 Natofo tará egeguturia-da ambova, Jiusi enembo dumenide kotú Jiusi enemboda gitofo dumenide God gaabee egegeta uria-mi, Pol ungá Barnabas ghada ambova igiguturie. Irueta, Pol ungá Barnabas gha, aná natofo God da gaga niningiguturota, kotú unda kauta kavevera ututuria-nu bubuguturota irari-du nghaĩ ititiguturie.
44 Nangu Undari Rifo einiva, aná bogu naada rova, enembo dano Jojabeeda gaga ningaita rea furia desuturie-tago, enembo dabako ungagha jo furambi re. 45 Natofo oruaruabe desuturia-du, Jiusi enembo mandudu egeguturie. Enembo dano Pol ungá Barnabas ghada gaganu gaabee egeguturia-du, mandudu egeguturota, Pol gaga rauve-degea besiga egeguturota, tauga kavavana regeguturie.
46 Aghá regeguturie-tago, Pol ungá Barnabas gha jo oru ambi eghá regeguturie, “Nímane Jiusi enembo re. Amindu, God da Gaga sei nímandava rasire. Avotago, námane gaga retora, nímane injigha egegetoravore. Aghá urota, nímane jebuga tumanadu irari nendufako bari jo inono irambi gaa rirota reisi-dotutora-du, nímane doa, námane gitofodava yaita rosore. 47  Is 42:6; 49:6God ená agho darinu námanena ari-du rea, eghá gefirie,
‘Inda gitofomi anda unana gari-du rea,
anona nímanenu rei-ninengutore.
Nímanenu ninengota ya endava enembo nanjogodava,
jebuga bubugari-du anda sonembanu irugadi ya fafate aita rouvie.’ ”
48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda gitofo ananu niningigea gangoro egeguturota, Jojabeeda Gagadu raga regeguturie. Kotú, God enembo avonu jebuga tumanadu irari bubugari-du gateguturia, númane gaabee ari kakato egeguturie.
49 Aghá egeguturieta, aná roo endava, Jojabeeda Gaga aria fafate urie. 50 Aghá ueta, Jiusi enembomi bogu naada babarigaride kotú gitofoda evevetu kokotofu bingádeda neno evuruturieta erorurie. Aná evevetu, númanda evovo doa, furia Jiusi enemboda evovonu ambo-ambo urota, God gaabee egegeta urie. Neno evuruturieta, númane dano erea, Pol ungá Barnabas ghadu ari-bari akokogo fakara bee dumeni urota, ungá umó tutuveguturieta, aná kambesi doa seriguturie. 51  Mat 10:14; Mak 6:11; Luk 9:5; 10:11Tutuveguturia mo, Iesu da ambo nimbi, Pol ungá Barnabas gha númanda ekava fonjanu aná naava dodoviruturie. Anada bee mo, aná naa enembomi meka gigigari-du aghá urie. Aghá ea doa, númane erea, naa ragaro Aikoniam anava igiguturie. 52 Antiok bogu naava, Asisi Kakarami Iesu gaabee ari kakatodava asuguturieta, unda ano itatama urota gangoro bee egeguturie.

*13:6 Bar-Iesu retora-da bee mo, Hibru gaami Iesu da mendi reta rousue. Kotú Iesu reiria, jo namonde anda sonemba kato, Iesu Keriso du rambi re.

13:14 Antiok ená, Pisidia Frovensiva bogu naa eini re. Kotú Antiok Siria Frovensiva vitie. Aná bogu naa eini re.

13:17-18 Ex 1:7; Ex 12:51; Num 14:34; Deut 1:31

13:19 Deut 7:1; Josh 14:1

13:20 Judg 2:16; 1 Sam 3:20

13:21 1 Sam 8:5; 1 Sam 10:21

13:22 1 Sam 13:14; 1 Sam 16:12; Ps 89:20

13:24 Mak 1:4; Luk 3:3

13:25 Jon 1:20; Mat 3:11; Mak 1:7; Luk 3:16; Jon 1:27

13:28 Mat 27:22-23; Mak 15:13-14; Luk 23:21-23; Jon 19:15

13:29 Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42

13:31 Eka 1:3

13:32-33 Ps 2:7

13:34 Is 55:3

13:35 Ps 16:10

13:41 Hab 1:5

13:47 Is 42:6; 49:6

13:51 Mat 10:14; Mak 6:11; Luk 9:5; 10:11