11
E Pol nu aposol gamogamo
Alia e hohou katoe gou a tsitabubun ranga a tsi tutu. Kaba alimiu go ma poemi alia e tutugu. E moa. Hengo tala iam. Alia e hakats hapara rago limiu te mar hakats has uana e Sunahan. Taraha, alimiu e heremi a tahol a masura, na lia u hopu kap merai limiu te go tölo mena milimiu a toa puku a tson — nonei e Kristo. Alimiu e poemiu nonei lasi a toa Tsunono te hamana uami limiu. Kaba alia e matoutsegu alimiu e na hakats halhal mou, ba te ma hakats sil lelemi e Kristo pepeisa. Alimiu e namos heremi e Eva poata te gamo sila nien e Satan tara kukutsi. Ga limiu e ma rama tsipon nami ta katun te go na rarareia i tamilimiu ba te poiena e Iesu tu rararei lam e halhal talana. E moa. Alimiu e ngilin hengo tsipon namiu u ranga te poiena e kana u tanu namnamei u mana tsi u tanu bulungana te halhalina turu Namnamei u Goagono nu Bulungana u Niga tu rarareia lam i tamilimiu.
Alia e poiegu alia e ma tetenei gia nonei tara pal tson te ngö hagamogamo rari u aposol. Alia toum e ma katunun ranga hanigagi, kaba alia e atei silegu a ka te ranga negu lia. Alam u haruto hapara ria limiu tara mamana markato te atei sile gulia u ranga i tar.
Alia u rarare u Bulungana tere Sunahan i tamilimiu, ne moa ta hol. Alia u hala puta silei a peisar te go hapan merai limiu. Ga lia u kato homiia tara ka teka? E moa. Poata tu kuiia lia i gusumilimiu, ba palabir u hun katun tere Kristo i hala mena matei a moni i tar. Alia u lu silei a moni i taren te go taguhu meri limiu. Na poata tu ka gono meraia lia limiu ba moni i tar te makmakumuna, alia u ma singoei ta moni i tamilimiu. E moa. A ma tsi hahatoulana ti lama i Masedonia i mi piouei lia a man ka tu ngili lia. I manasa alia u namala singoei ta moni i tamilimiu, na i murimuri e moa has. 10 Alia e hatei hamana ragi limiu tara solo tere Kristo, u ranga te hatei lanena a markato teka i tar e ma hapiu naria tara man han i Gris. 11 Alia e ma ranga sila gia teka alia e rama rago limiu. E moa. E Sunahan e ateina alia e ngil rago limiu.
12 Alia e kato noa has uagou te roron kato uagu lia i romana ba te ma tatei singoe goi ta moni tara katun. E kato uana teka ba lia te hahalongolo bare gou nori u katun te ngö hagamogamo rari u aposol ba te soloseier a peisaren ba te poier nori e mar kui uar te kui uamu lam. 13 Nori u katun e ma aposol hamanari. E moa. Nori u katun u gamogamo te kato here rari a peisaren u aposol tere Kristo. 14 Kaba lia e ma asingotogi. Taraha, e Satan noa has te tatei kato here nanei a peisanen a angelo a niga turu ualesala. 15 Ne ma tutu koru nei turu katunun kui tere Satan te gi kato hagamogamo here meri a peisaren u katunun pepeitokap turu lotu te hihatuts ner a markato a niga. Kaba i murimuri nori e lue riou a nihahuna te matsköna tara man markato i taren.
U kamits na tori-tiama te sagohi e Pol a aposol
16 Alia e poe lelegu, alimiu go ma poemi alia e tutugu. Kaba te poe mia limiu u ranga i tar teka e tutuna, bara, alimiu go gamon hengo noa has uam i tar, ba lia te hohou solosei begou a peisar. 17 Alia e ma ranga tala negi u ranga tere Sunahan. E moa. Alia e ranga heregi a katun a tutu ba te ongolon soloseiegu a peisar. 18 U katun u para e roron ranga sesei ner a man ka ni puta teka, ba lia te kato has uagou i iesana. 19 Alimiu e poemiu alimiu e atei korumiu, kaba limiu e sasala noa has memiu te hengo merami u katun u tutu. 20 Alimiu e ma katunun atei hamanami. Taraha, a pal tson teka e hakui rario limiu ba te angoso rario limiu ne gul haser a moni na mamana ka i tamilimiu, na alimiu e ma hapiu ramien. Nori e sigala rario limiu ba te tapaler a polemilimiu. 21 Na limiu e poiemiu alam u aposol e ma tagalami, na lam u matsingolon kato u teka i tamilimiu.
Alia e ranga here noa hasegi a katun a tutu. Te ongolon ranga sesei narien ta ka, ba lia te mar ongolo has uagou teka. 22 Nori e poier nori u Hibru? Bara. Alia has a Hibru. Nori a tei Israel? Ga lia has a toun Israel. Nori e hatubuna ria tere Abraham? Ga lia has. 23 Nori e poier nori u katunun kui tere Kristo. Bara. Ga lia a katunun kui te niga bala ragen. Alia e ranga here tsiponegi a katun a tutu. Hena, alia u kui hatagala bala raien. Alia u ka haparaia tara karabus, kaba nori i moa. Alia i lahuse iou tara parpara a poata, na para a poata alia u katsin mate has. 24 Tara tolima poata u Jiu i halahus naio lia, a toa poatanen ne na 39 a lahus nitoa. 25 Topisa poata u katun i singatei lia a pata. Na tana poata u katun i tiei lia u hatu. Alia u kaia tara topisa tolala ti omiia i tasi. Na tara toa poata alia u oloia i tasi tara toa lan na toa bong. 26 Tara tou lala a para i tar, a ka a para e torohanan kato homi niu lia: a man ramun te saputu piu, nu kopkop, nu Jiu, nu katun halhal turu Jiu. A man nomi e butuia i tar tu kaia lia tara man taun na tara latu pinopino na i tasi has. Nu katun ti ngö gamogamori a peisaren u hahikapien i tar i torohanan kato homi haseio lia. 27 Alia u kamits koru mei a toukui pan i tar. A para a bong alia u namala sohoi. Alia u bes koru na u maka koru has. Tara poata a para alia u makmakumia tara kannou nu hasobu na makumun soho. 28 Na tana ka lel, turu mamanu lan alia e ka megu u hakats pan te pepeito kap mera gilia u hun katun tere Kristo. 29 Poata te ma hamana hatagala neia a toa katun, ba lia te hasagohegu te ma tagala uane ien. Poata te hiamus meria a toa katun ba te kato homina, ba torir te omi koruna.
Ge noa talana. Alia go ma ranga sesei nai a man ka teka.
30 Te ranga sesei gia lia, ba lia te ranga sesei nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi. 31 E Sunahan e atei silena alia e ma gamogi. Nonei e Tamana e Iesu a Tsunono. Ara gi solosei nitoan a solonen! 32 Aa, alia go ranga sesein a ka te haruto nena te ma tagala uagi lia. Hena, tu kaia lia tara taun i Damaskas, a katunun pepeito tere Aretas a king e hataratara kapin a tamana tara ololo tara taun te gi pile kap meni lia. 33 Kaba u hahikapien i tar i hakoul mei lia u pikö tara windou i hapalana ololo, ba lia e busugu.