5
U katunun moni egi hanei
1 Hengoiam, alimiou u katunun moni. Alimiou go tabeiam bate ngalamiou, taraha a manka a man omi e butu noua i tamilimiou. 2 A manka te lue mialimiou a moni e mula nou romana, na u kokoros e noue riou a man hasobö a man niga i tamilimiou. 3 A manka a man niga i tamilimiou e kopa noar, na limiou ema taguhu mera mien a palair u katuun. Na e Sunahan e kout mera noi limiou a markato teka. Alimiou ena sagoho kamits memou a man markato teka temar sagoho kamits uami limiou te ski mera nei limiou u tula. 4 Alimiou u gamo has raiam u katuun ti kui ia i kui i tamilimiou bate peits namiou a hihol i taren. Hengoiam! Nori e raharahar bate kur, ba Tsunono turu ami ri Kolö te hengo ranen. 5 A nikaka i tamilimiou i puta e saputu mena a mamanaka te ngile milimiou. Alimiou u roro pinopino mia tara pöata ti kui hatagalaia a palair u katuun. Alimiou e kato here nami a peisa milimiou a sipsip te hapan hanigan töa ner bate atung hamateier bate noueier. 6 Alimiou u kout homi raiam u katuun tima katoe ii taka ta omi. Nori ima antunan palis railimiou, kaba limiou u kato hamate ramen.
U katuun te sagoho kamitsir egi hahaloso hanigan töa
7 A matsi hahatoulana, alimiou go hahaloso hanigeiam te la pouts nama romana a Tsunono. A katuun e lebeiena a kui i tanen bate hahalosena a langits na pitala tegi kui hoboto uen. Nonei e hahaloso silena tega pan haniga uu a kannou te ngil korue nen. 8 Na limiou go hahaloso haniga hasiam. Kato hatagaleiam a torimilimiou, taraha a Tsunono e sukusukun la nama.
9 A matsi hahatoulana, alimiou goma ranga memi a raharaha te ranga mia limiou tara tana katuun, be Sunahan tema ona has ranoui limiou. Taraiam, a Tsonun Hamou e sukusukun tukuna, e tuol na i matana a tamana. 10 U propet ti rangaia tara solona Tsunono i sagohi a kamits pan, kaba nori i hamana hatagala noahas batema ranga meri a raharaha. Na limiou go kato has uam iesana. 11 Ara e ngö rari u katuun teka u katunun sasaala, taraha nori i tuol hakarapoto bei e Sunahan tara pöata ti sagoheien a kamits. Alimiou e atei silemiou temar tuol hakarapoto has uu e Jop i manasa tara pöata te sagoheien a kamits. Na limiou e atei silemiou a ka a niga te kato beien e Sunahan i murina pöata a omi tere Jop. A ka teka e haröto raneira, e Sunahan e taatagi sil koru ranoura.
12 A matsi hahatoulana, u raranga teka e pan koruna: alimiou goma tatei peiemi i Kolö tsi i puta na tu töa tu mar ranga bate hamana uamiou iasa. E möa. Alimiou go pei tuneiam “Aa” te mana nen, tsi “E möa” tema mana neien. E Sunahan ena mots hahuna ranou limiou.
13 Tega butuia a ka a omi tsi a pöata a omi tara töa i tamilimiou, nonei ega singo uu tere Sunahan. A katuun te sasaalana e tatei soloseiena a Tsunono bate kömana. 14 Te ka mena a töa katuun i gusumilimiou ta siki, nonei e tatei ngö rena a pal kapan turu lotu. Nori emi tatei sahi ner u uapi i tanen tara solona a Tsunono ba nori te tuolur i rehinen bate singo beren tere Sunahan. 15 Na te hamane rien a ka te singo sile ren, ba katuun te niga pouts nou. A Tsunono e kato haniga poutse nouen. Na Tsunono e luba nanoien a man markato a man omi te katoeien. 16 E markato uana teka, ba limiou te hiahahatei namiou a manka man omi tu katoeiam limiou, ba töa te singo uana tere Sunahan bate singo beiena a tai. Te kato uamou limiou teka, ba limiou te niga pouts mou. Te singo hatagalana a katuun te nigana i matana e Sunahan, u singo teka e katoe nou a toukui pan. 17 E Ilaitsa a töa propetina i manasa nonei a katuun tuun te kato has uara ra i romana. Na nonei e singo hatagala uu tere Sunahan tegoma hapolo menaien a langits. Ba langits ema polo nei e antunaia turu topisa hiningal na tönomo a tsihou! 18 Be Ilaitsa e singo lel uana tere Sunahan tego hapolo pouts menaien a langits. Ba langits e polo poutsuna, ba manka i puta e pusuku poutsuna be hua pouts hasina.
19-20 A matsi hahatoulana, te la hatutu ba nena a töa i tamilimiou u raranga u mana, ba tai te lu pouts mena meien tere Sunahan, nonei ega atei sil, te habirits ba nami limiou a tana katuun tara markato a omi i tanen ba nonei te habirits pouts uana tere Sunahan, alimiou e luba has namia a katuun a omi teka tara tou mate. Na e Sunahan e luba has nanou a parpara a markato a omi tara katuun teka.
Nonei talasi.
Alia e Jemis