15
Kristoji komegone pakereya.
O maŋkekerisie ogopune, nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, oi egu niga ŋabeiŋ ore bogbore ŋabebemiŋ. Ŋoŋo oi raugaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru qiŋ keru dimagobi. Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, ŋoŋo oi ore so damaŋ so roru sabarenimiŋ ine, oiji qowirie ŋabeko Sombunde biŋe fukenimiŋ. Oŋu so enimiŋ ine, maŋ-ŋaŋuŋ mo yobu kerisieru gogobi.
Nonji buŋo goine sosowo qaŋaŋineo ruaru nonake Biŋe buŋo maneru sabareboŋ, oi manebe ropeko ore buŋo koruŋ manenimiŋ ore oi iŋi ŋareboŋ: Kristoji Biŋe Quraŋ pega ore so niŋore agiburaŋnoŋunde eru komeya.* Ais 53.5-12 Komeko Biŋe Quraŋ pega ore so yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereya.* Kiki 16.8-10; Mat 12.40; Apo 2.24-32 Komegone pakereru Pitareo fukeya eru ore ŋadio kiŋariŋpuine 12 yoŋoreo fukeya.* Mat 28.16-17; Mak 16.14; Luk 24.34, 36; Jon 20.19
Ore ŋadio damaŋ moakoŋ oo akoŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ jareyaŋuŋ 500 odureya, yoŋoreo fukeya. Yoŋoreone ŋiŋigo foriine yoŋoji jikigaru damaŋ yoo oŋuakoŋ gogobiyoŋ, goineji kome forebuŋ. Ore ŋadio gboine Jeimsreo fukeya eru ore ŋadio aposol sosowo yoŋoreo fukeya.
Yoŋoreo sosowo fuke foreru tatariine nondeo oŋuakoŋ fukeya. Nonji aposol fufukeineji matayoŋ, gbagbaine oŋuine fukeboŋ.* Apo 9.3-6 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji aposol yoŋore botugo manebe wakiko jiyaŋuŋ fukego. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareku goboŋ, ore eru nonde tina aposol mibi manebe mimiineke fukega.* Apo 8.3
10 Mimiineke fukegayoŋ, damaŋ yoo ya ego, oi Anuture yauŋmoririji qowiriegaru maŋgo enareko gogo. Iŋoji yauŋmoririine nareme qosorieku qanda so ebe waki qaku omaine so fukeyayoŋ, nonji aposol sosowo yadureru gbiŋ eyareru sanaŋgaru gio baku goboŋ. Oi nonake matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nuko gionere fori oŋu fukeru saueya.
11 Nonji babe me yoŋoji babi foriine fukeya, oi jibu. Niŋoji Bobiaŋ Biŋe buŋo oŋu mitaniŋgaegobeneŋ eru ŋoŋo ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Kristo manesiŋ garu gogobi. Oŋu.
Noŋuŋ komegone uruŋu gboreru pakerekimiŋ?
12 Maneniŋ! Kristoji komegone gboreru pakereya, iŋore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobeneŋ ine, ŋoŋoreone goineji uruŋu eru iŋi miegobi, “Komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ.” 13 Oŋu miegobiyoŋ, komekiine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru goku sanaŋgana. 14 Anutuji Kristo so bogboreme komegone pakerena ine, niŋo Biŋe buŋoine oi mitaniŋgaegobeneŋ oi buŋo omaine fukena. Oi manesiŋ gabi mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oiji oŋuakoŋ jaŋgaru mataeru omaine fukena.
15 Anutuji fofori komekiine so bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, Kristo oŋuakoŋ so bogboreme pakerena. Niŋo oi jibu Anuture fuŋne iŋi kitiŋgaku miegobeneŋ, “Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya.” Buŋo oi foriine so fukena, ŋiŋigoji ore eru fuŋnenoŋuŋ bofukebi ikoine fukeko soine niŋore iŋi minobuŋ, “Anuture fuŋne kitiŋgaku mijibugaegobi.” Buŋo oiji mimiineke fukena. 16 Anutuji komekiine so bogbore yabeme pakerenimiŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru pakerena.
17 Anutuji Kristo so bogboreme pakerena ine, ŋoŋo mo yobu manesiŋ garu jikigaru agiburaŋ-ŋaŋunde nigiŋ gbedigo gonobuŋ. 18 Oŋu fukeko ogopunoŋunji Kristoke qakatoru komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jibugaru misi korure biŋe fukenobuŋ. 19 Noŋuŋ Kristo oori eteru moreŋgo gokimiŋ ore so siŋaŋ nobeko damaŋ oo tariiŋ ore odigagobeneŋ ine, niŋo ŋiŋigo goine sosowo yadureru yukuyaŋuŋgo rakaru aputa oporo akoŋ gobeneŋ sosowoji beusembe mamane enoreegobi ore so, fukenobeŋ.
20 Oŋu fukenobeŋyoŋ, Kristoji foriine gboreru komekiine yoŋore mineboboyaŋuŋ fukeru komegone pakereya. 21 Ore fuŋine oi iŋi: Ŋi moji kome kesueko fukeko fuŋgaru komeru go wapebeŋ. Komeru gogobeneŋ ore eru ŋi moji komeru gboreru gogo sanaŋine kesueko fukeya. Ore eru noŋuŋ sosowoji oŋuakoŋ gboreru komegone pakerekimiŋ. 22 Sosowo noŋuŋ Adam oŋuine fukeru komekimiŋ, oŋuakoŋ Kristoke qakatogobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo goku sanaŋgakimiŋ ore bogbore nobeiŋ.
23 Bogbore nobeiŋyoŋ, sosowo noŋuŋ Anutuji damaŋ ruaya ore so gboreru pakerekimiŋ. Kristoji minebobonoŋuŋ fukeru gboreko ore ŋadiineo iŋore biŋe fukegobeneŋ, noŋuŋ kirieru wareko damaŋ oo gboreru pakerekimiŋ. 24 Kristoji kirieru wareru gemokaku sosowo moreŋ so tobiri suŋsuŋ paiineo siŋaŋ gaegobi, yoŋore usuŋyaŋuŋ ba waki eru tobiriyaŋuŋ sosowo ketotieiŋ. Oi ketotieru qorumaŋine Anutu Mamare meo ruame moreŋgo gogo oo tariiŋ.
25 Kristoji siŋaŋ garu go ropeko Anutuji Biŋe buŋo pega ore so “Rosipuine sosowo gbiŋ eru iŋoyoŋunde kufu rurumaŋgo rua yabeiŋ.” Kristore siŋaŋyayabe gioji oo tariiŋ.* Kiki 110.1 26 Rosipuine gbiŋ eyareko oo kome Rauineji tatariine fukeko bawaki teiŋ.
27 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Anutuji ya sosowo iŋore kufu rurumaŋgo ruame pega.” Buŋo oŋu pegayoŋ, “Ya sosowo ruame pega,” buŋo oŋu miko fuŋine totogo iŋi pega: Anutuji ya sosowo Kristore rurumaŋgo ruame peko iŋoyoŋe so bawakiru Kristore rurumaŋgo so rurua eya.* Kiki 8.6 28 Oŋu matayoŋ, Anutuji ya sosowo Madeinere rurumaŋgo ruame siŋaŋ garu rosipuine sosowo iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo rua yabeiŋ. Oi tariko oo Anutuji Madeine oŋuakoŋ iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo ruaru siŋaŋ gateiŋ. Oŋu fukeru Anutuji ya sosowore Ofoŋ fuke foreru go ropeiŋ.
29 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru mo komebuŋ ore eru goineji komekiine oi bapi yabenimiŋ ore miku tifeyaŋuŋ fukebi ŋeŋeineo moke miti meso rau yareegobi. Komeine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, yoŋore gio foriineji uruŋu fukena? Anutuji komebuŋ, oi so yobu bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, ŋiŋigo oŋuine yoŋoji uruŋure eru mibi yoŋore tifeyaŋuŋ fukebi miti meso rau yareegobi? Gioyaŋuŋ oi mo egu banimiŋ.
30 Komeru so pakerenobeŋ ine, niŋoji oŋuakoŋ maŋnoŋuŋ Anuture gioo so ruaru kipenobeŋ. Anuture giore eru egu komekiminde yobiŋ rurumaŋgo jijiki so raru gonobeŋ. Mata.
31 Komeji damaŋ so gbaga nobeiŋ ore so fukega. Buŋo oi foriine. O maŋkekerisie ogopune, nonji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoke dimaku ŋoŋore eru sakine ba ropeego, ore soso buŋo foriine oi totogo ŋajibe maneniminde manego.
32 Nakene aŋi boyoberu gio yo babeminde manesugobi ine, ya yoji uruŋu bapi nuiŋ? Oŋu weu ŋarebe oi manesuku bokirie yareinebi: Nonji Efesus siti yoo ŋiŋigo gieŋ kaneŋ momokiine oŋuine bofukeru egu komebemiŋ ore yoŋoke jigo qaku goboŋ. Oŋu oorine rako maneru jigo qaku goboŋ. Komeru so gboreru pakerekimiŋ ine, oŋu so jogba sasanaŋ enobo. Efesus pipa bokenobo. Oŋu fukeko soine goine yoŋoke iŋi minobo, “Yanekoŋ komekimiŋ ore soine nojeri eru obu sanaŋine noku goinebeneŋ.”* Ais 22.13
33 Tiŋtuŋ so einebi. “Ŋiŋigo sembene yoŋoke aŋibaŋi ŋebi eeboboŋaŋuŋ fiine oiji sembeaiŋ.” Buŋo mo oŋu pega. 34 Ŋoŋore botugo ŋiŋigo goineji Anutu so manegobi, ore eru maŋkekerisie ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manenimiŋ ore eru oi migo. Ore eru ŋoŋo qaqoumaŋaŋuŋ bokeinebi. Maŋ-ŋaŋunji qowirieko poretiŋ maneru agiburaŋ so jikigaru eku goinebi. Oŋu.
Saki funoŋunji gboreru pakereru fuŋ mo fukeiŋ.
35 Moji iŋi weuna, “Anutuji komekiine oi uruŋu bogbore yabeme pakerenimiŋ? Saki fuyaŋunji qowirieko kamasi uruŋu fukenobuŋ?” 36 Oŋu weuna, maŋine tomiri ore buŋo mina. Ŋoŋo yagoŋ koruŋ so komeko sarinimiŋ ine, oiji so pougaru pakereiŋ. 37 Korunde kigo pakereiŋ oi so sarigeyoŋ, koruŋ akoŋ sarige. Wit me yagoŋ koruŋ me wikiine goine sariru tieege.
38 Oi akoŋ sariru tieegeyoŋ, Anutuji aŋiinere so kigoine oteiŋ. Koruŋ kamasiine bubu oi yoŋoyaŋunde kigo bubu yareega.
39 Ya fuyaŋuŋ oi kamasiyaŋuŋ moakoŋ mata. Ŋiŋigo fuyaŋuŋ bubu, joma fuyaŋuŋ bubu, webo fuyaŋuŋ bubu eru jembaeŋ fuyaŋuŋ oi bubu.
40 Ore so Sombuŋgo gogore saki fu oi bubu fukega eru moreŋgo gogore saki fu oi bubu fukega. Bubu fukegobireyoŋ, Sombuŋ sakire kuriri oi moreŋ sakire kuriri odureru fuŋ mo fukega. 41 Wegire kuririquraŋ oi bubu, kainde kuririquraŋ bubu eru bobuŋ yoŋore kuririquraŋ oi bubu. Bobuŋ tamaebi goine yoŋore kuririquraŋ oi bobuŋ goine yoŋore kuririquraŋyaŋuŋ oi odureega.
42 Komegone gboreru pakerekimiŋ, ore fuŋineji ore so pega. Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji goregaru mataeiŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereiŋ, oiji so komeiŋ. 43 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji gbagbaŋine kuririine tomiri fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo sanaŋine fukeru kuririquraŋineke fukeiŋ.
44 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji moreŋgo gogore saki fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo iiru kaeo gogore saki fu fukeiŋ. Morende saki fu pega ine, ore so iirure saki oi oŋuakoŋ pega. 45 Ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo oŋuakoŋ iŋi quraŋgabi pega, “Ŋi fuŋfuŋgaine Adam iŋoji qowirieru iiruine bofukeru sigo rombuŋ poreru gogoineke fukeya.” Buŋo oi manebeneŋ mobeine iŋi fukeya: Adam mo jiki fukeru kekegborere iiru fukeya.* Jen 2.7 46 Iirure ya oi rone so fukeyayoŋ, morende yaine oiji fuŋfuŋgaine fukega. Iirure yaji ore ŋadiineo fukeya.
47 Anutuji ŋi fuŋfuŋgaine rufeone bako moreŋ ŋi fukeya. Adam jikiine iŋoji Sombuŋgone wakiru botunoŋuŋgo fukeya. 48 Moreŋ ŋiŋigoji ŋi moreŋgone fukeya, iŋore so fukegobi. Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋoji ŋi Sombuŋgone wakiru fukeya, iŋore kamasi fukegobeneŋ. 49 Noŋuŋ moreŋ ŋi fuŋfuŋgainere kamasi roru gogobeneŋ, ore so Sombuŋ ŋire kamasi oi oŋuakoŋ roru gokimiŋ. Oŋu.
50 O maŋkekerisie ogopune, nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dari funoŋunji Anuture qorumaŋ maŋgo roperu ŋeŋe roniminde so mata. Oi embimbiŋganimi. Saki fu yoji goregaru mataeiŋ, oiji seŋgiŋbaŋgiŋ so bofukeiŋ. Sombunde ŋeŋe so mataeiŋ, oi saki fu yoji roiŋgo embimbiŋgaiŋ.
51 Maneniŋ! Nonji buŋo soŋsoŋine mo iŋi barariŋga ŋarebemiŋ: Sosowo niŋoji so niniŋgaru komekimiŋ. Matayoŋ, komekiine yoŋoji qowiriebi goine niŋoji saki funoŋuŋke qowiriekimiŋ.* 1 Tes 4.15-17 52 Anutuji komekiine bogbore yabeme qeŋ fuŋ mo tatariineji oŋgako oo pakerebi noŋuŋ boribori eko pipa akoŋ qowiriekimiŋ. Rone komebuŋ, yoŋoji moke so komenimiŋ.
53 Dari fu yo goregaru mataeiŋ, oiji qowirieru so jibugaiŋ ore so, fukeiŋ. Saki fu yo komeiŋ, Anutuji oi kambaŋ oŋuine qomukuru ore tifeineo saki fu so komeiŋ, oi noreko roru mariku oŋuine kekimiŋ.
54 Oŋu fukegayoŋ, qowirieru oi fuke foreko saki funoŋuŋ fuŋ mo robeneŋ so komeru goregaiŋ, damaŋ oo jeriekimiŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeko ore so iŋi minimiŋ, “Iŋoji kome Rauine ketotieru gbiŋ eme kokoriaŋ kegobeneŋ.”* Ais 25.8
55 Buŋo ore ogoine mo oi iŋi, “O kome Rauine, goji gbiŋ emiŋgo ore so mata. O kome Rauine, gore damu miine oiji kinobeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”* Hos 13.14
56 Buŋo oŋu pegayoŋ, komere damu miine oi agiburaŋ eebobo. Mimipaŋ buŋoineji agiburaŋ egu eniminde agi ruame jibu ebeneŋ agiburanji usuŋineke fukeega. 57 Usuŋineke fukeegayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Anutureo qakatoku ogo babapinoŋuŋ fukeko iŋore eru kome gbiŋ eru odureru gokimiŋ. Ore eru “Anutu sage sogo!” migo.
58 O yoro ogopune, gbiŋ ekimiŋ ore ŋoŋoji dimaku sanaŋgaru gburugburu bokeru maŋ-ŋaŋuŋ so rope waki eeinebi. Ofondeo qakatoru gioine babi foriineji wakiru omaine so fukeiŋ. Oi mane mukuku Ofonde gio oi manjo* Manjo oi Ofonde oroinere miga. Manjo sembene oi mata. paiineo qiŋ keru damaŋ so baku goinebi. Oŋu.

*15:3: Ais 53.5-12

*15:4: Kiki 16.8-10; Mat 12.40; Apo 2.24-32

*15:5: Mat 28.16-17; Mak 16.14; Luk 24.34, 36; Jon 20.19

*15:8: Apo 9.3-6

*15:9: Apo 8.3

*15:25: Kiki 110.1

*15:27: Kiki 8.6

*15:32: Ais 22.13

*15:45: Jen 2.7

*15:51: 1 Tes 4.15-17

*15:54: Ais 25.8

*15:55: Hos 13.14

*15:58: Manjo oi Ofonde oroinere miga. Manjo sembene oi mata.