4
Satan Ga Lok Tong Pen
Ne Iesu
(Mt 4:1-11; Mk 1:12-13)
Iesu gamlong boro at ladan sen Joridan, neni ga umsu mi Loroonan Kaala. La Loroonan Kaala ga lam ka i uto at lamatbin. Ap mo levenaleng ne Iesu gan mun anan, la melemu ni ga roxo. La ne Satan ga vot pasa i la ni gak lok tong pen i at lavanuet sangaun aleng.
Satan ga lok tin, “Do nenu nitna ne Moroa, una tong i ri na luuat kusu na vee xongkide.”
* Lal 8:3Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Laradi ixo rooro xusuk mun at lakde.’ ”
La ne Satan ga lok ka i upana at lavatkaana la soso mene nga ga lox ase i mi levengkot axap at na lavatbung menemen. * Mt 28:18La ne Satan ga lok, “Anaba raba u mi na levengkot axap la lapnovos teren kusu unam gomgo ren. La na lempanga axap nia aga lok kaka i, la nia xa anaba raba nege tara, do nia ana soxolik ka i. Anaa axav i, anaba raba u min, mo do una xis tiktikbu mi luvatgulom taram de melamgo rak la una lotu saparav ia.”
* Lal 6:13-14Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Una lotu saparap ne Moroa, Leeme Silok taram, la una gugu taba xusux i.’ ”
La ne Satan ga lok ka i uto Jerusalem la ga vaxaru i ro vana at lavatlak gu at loogu laplavang, la ga lok tin, “Mo do nenu ne nitna ne Moroa, una los si basinge na loxot. 10 Mila Lovoang Kaala i tong i do,
‘Moroa naba tong i ri lubung angelo ren kusu dinaba lok tatao avukar u.’ Sam 91:11
11 La i tong box i do,
‘Dinaba rebeng aurur u mi lengkikngen di, kusu tuuat noxo sev asongot tekot at luxangkedek taram.’ ” Sam 91:12
12  * Lal 6:16; 1 Ko 10:9Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Nemen uta lok li gat ne Moroa, Leeme Silok taram ti loklok tong pen.’ ”
13  * Ib 2:18; 4:15At leventaangas axap ne Satan ga lok tong pen ne Iesu ren, la melemu ne Satan ga on basinge i la ga ngangais manga i kusu ti tara taaleng melemu.
Iesu Ga Vaxaru Kaxat Lugugu Ren To Galili
(Mt 4:12-17; Mk 1:14-15)
14 Melemu, Iesu gamlong uto Galili, la lolos at Loroonan Kaala ga nemen teren la ga lok tooro i mi lugugu ren. Levelinga mumu ne Iesu, ga rem teles ap mo lengkot ga nemen saparap Galili. 15 Neni ga anasa limixin to xeneng at laraogu singising la limixin axap diga emi asu aleng min.
Limixin To Nasaret Diga Sok Tixirixes Ne Iesu
(Mt 13:53-58; Mk 6:1-6)
16 At lara laaleng Iesu gat pas uto Nasaret, mo lemenemen ni ga silok e. La at laaleng kaala neni gat pas uto at loogu singising i ngan neni gak lok amisix i. Ni ga xatu upana kusu na us Lovoang Kaala. 17 La laradi gomgo ap mo loogu singising ga song araba i mi lugun linga at leeme vapaase ali, ne Aisaia. Ni ga valas i la ni ga long lenget ka loxot ga lok keretna.
18 “Loroonan Kaala at ne Moroa i nemen tarak, mila ira soxolik ka vam ia xusu ana vavang mi Lagale Lavavang tinedi limixin banbalo. Ira sak tiki vam ia xusu ana tong asu langas ti soxomus asu limixin di nemen at loogu xokoxo, la ana lox arepalas lengkatli atnedi luvuttadi mi lengkatli atdi i main. La ana soxomus asu limixin di baava mi laxanmumuat at na lavatkangka, 19 la ana tong asu levenaleng ne Moroa na vaxaru kaxat lugugu ti lox arooro limixin teren.”Ais 61:1-2
20 La ne Iesu ga vegun ka lugun linga, la ga raba i ri laradi gak lok tatao loogu, la ni ga xis kopok. Limixin axap go xeneng at loogu singising diga ven tooro ne Iesu. 21 La ni ga lok tidi xeretna, “Anaa levelinga at Lovoang Kaala ira soorun ta ningina, kerekngan tai mo mi ronga i.”
22  * Lu 3:23; Jo 6:42Diga ronga ka levelinga ren la diga sangu mila levelinga ren ga sixit nunuan mun. Diga lok, “Neni nitna ne Josep mun, la kereva neni i epovo na tong i na levelinga?”
23  * Mt 4:13; Jo 2:12Ni ga lok tidi, “A lok do minaba tong asu i na lavapaase poovo ria, ‘Laradi sangsanga, una lox aroo xa u.’ La minaba lok bok tia, ‘Una lok mo lempanga sangsangu nade at lemenemen taram i ngan ta ugak lox i ro Kaprenaum.’ ”
24  * Jo 4:44La ne Iesu ga lok bok tidi, “A tong tuturun i na rinimi. Leeme vapaase ali, limixin di noxo siam ka i ro at lemenemen axa ren. 25  * 1 Lav 17:1,7; 18:1Mina ronga i na levelinga. At levenaleng at ne Elaisa, la goxopmen tara takabu at lavantun mi loxonatat maares la langsangan loroxo ga rupot ap mo lenep axap. I ruturun do buaang lempatnaa to Israel, 26  * 1 Lav 17:8-16ketla ne Moroa goxo riki ne Elaisa uto at teta atdi, ketla uto xusuk at lavatnaa boro Sarepat, at lenep silok Sidon. 27  * 2 Lav 5:1-14La buaang nedi luvuttadi mi lanmeres gu (leprosy) diga nemen go Israel at levenaleng at leeme vapaase ali ne Elaisa. Ketla ne Moroa goxo lox aroo tara atdi, ni ga lox aroo ne Naiman kusuk mun boro at lenep silok Siria.”
28 Se limixin to xeneng at loogu singising diga ronga i na, diga musak aleng. 29 Diga xatu upana, la diga sar asu ne Iesu ukamang basinge mo lemenemen, la diga lok ka i uto lisigege at lakaana mo lemenemen atdi gat kis e, kusu dina lu asi min ukopok. 30 Ketla neni ga vas polo mene ro xantubu at limixin la ga onon ta.
Iesu Ga Riki Asu Lagas Basinge Laradi
(Mk 1:21-28)
31  * Lu 4:23Iesu gat pas uto Kaprenaum, lara lemenemen to Galili, la ga anasa limixin at laaleng kaala. 32  * Mt 7:28-29; Jo 7:46Diga sangu aleng at levenanasa ren mila levelinga ren ga mumuat.
33  * Mt 8:29; Lu 8:28Lara laradi go xeneng at loogu singising, lagas ga suxuna i, ga xup silok aleng la ga lok, 34  * Jo 6:69“Aa! Iesu boro Nasaret, lavanga salai u vara i atnama? Kereva, u vot de xusu una lok kapmek nama? Aklen i do nenu nege. Nenu Laradi Melemelengan at ne Moroa!”
35 La ne Iesu ga vaase lolos ti mo lagas keretna, “Una lok pilo, la una vas su basinge na laradi!” La mo lagas ga lu asi mi nom laradi ro melamgo atdi, la ga sixisu basinge i la kopmen goxo lok kapmek toxot at labantuxu ren.
36 La limixin diga sangu, la diga lok tinedi getgesara, “Kereva nom levelinga? Na laradi i vaase ri lagas, la lagas i ronga res teren. Levelinga ren i lolos la i mumuat aleng.” 37 La levelinga mumu ne Iesu ga onon at lengkot axap ap mo lenep.
Iesu Ga Lox Aroo Luvutulom At Ne Simon Pita
(Mt 8:14-17; Mk 1:29-34)
38 Iesu ga on basinge loogu singising la gat pas uto at loogu at ne Simon la ga vubeles teren. Luvutulom at ne Simon ga meres aleng mi liplivi, la diga tong i na ri ne Iesu. 39 Ni gat pas la ga ru puvung i, la ga vaase lolos ti nom liplivi, la liplivi ga on basinge mo latkin. La soso mun ni ga xatu kaxat upana la ga lox agagas leveluxa ridi.
40 Ga ukantinao laxangking ga lok do na lotup, mo limixin diga vas kaxat eburu mi larapen tangas atdi, digak meres mi levenasen anmeres axap, diga lam ka di uto at ne Iesu. La ni ga lok li lukngen to mavana atnedi getgesara, la ga lox aroo nedi axap. 41  * Mt 8:29; Mk 3:11-12Iesu ga paase ri lubunggas la mo lubunggas bok diga vas su basinge buaang nedi limixin. La lubunggas digap kup keretna, “Nenu nitna ne Moroa!” La ne Iesu ga vaase lolos tidi la ni xopmen goxo ke xepe tara atdi gita vaase, mila digaklen i do neni Lanarong.
Iesu Ga Vavang To At
Laraogu Singising
(Mk 1:35-39)
42 Ga maxantamak suubu, Iesu ga on basinge mo lemenemen la gat pas uto at lenep mimila. Limixin diga puse rin, la se diga vuse ka i, diga lolos do nemen ni guta vas kaxat basinge di. 43  * Lu 8:1Ketla neni ga lok tidi, “Anaba vavang bok mi Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa to bok at levenmenemen petpes, mila ne Moroa ga riki ia xusu ana lox i.” 44  * Mt 4:23La neni ga vavang to at laraogu singising at lengkot axap at leme Judaia.

*4:4: Lal 8:3

*4:6: Mt 28:18

*4:8: Lal 6:13-14

*4:12: Lal 6:16; 1 Ko 10:9

*4:13: Ib 2:18; 4:15

*4:22: Lu 3:23; Jo 6:42

*4:23: Mt 4:13; Jo 2:12

*4:24: Jo 4:44

*4:25: 1 Lav 17:1,7; 18:1

*4:26: 1 Lav 17:8-16

*4:27: 2 Lav 5:1-14

*4:31: Lu 4:23

*4:32: Mt 7:28-29; Jo 7:46

*4:33: Mt 8:29; Lu 8:28

*4:34: Jo 6:69

*4:41: Mt 8:29; Mk 3:11-12

*4:43: Lu 8:1

*4:44: Mt 4:23