8
Lavakin Diga Emu Mi Ne Iesu
* Lu 4:43Melemu at lentaba levenaleng manga, Iesu gat pas kantubu at levenmenemen silok la lengkon menemen kakalik, ga vavang mi Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa. Lasangaun legepura lavaun pinivu diga emu min, * Mt 27:55-56; Mk 15:40-41; Lu 23:49la lentaba lavakin bok, gano ne Iesu ga lox avukat nedi basinge levenanmeres atdi la ga riki asu lubunggas basinge di. Ne Maria (laasen bok teren ne Magdalene) gano lavanuti lubunggas ga ravasu basinge i. Joana, latkin at ne Kusa, laradi gomgo gak lok tatao at loogu at ne Erodes. La ne Susana, la nedi buaang bok lavakin diga lok tooro ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren mi levempilas nedi digak pakes tin.
Lavapaase Poovo At Laradi Gatlotlo Piao
(Mt 13:1-9; Mk 4:1-9)
Buaang limixin digat pot saparap ne Iesu boro at levenmenemen axap. Se diga vot eburu, Iesu ga tong lavapaase poovo ridi xeretna.
“Lara laradi lotlo gat pas uto xataamang kusu natlotlo piao. Lentaba levenit piao ga subu ro at langa, la limixin digat pas teren, la lavapixa diga rava pot la diga rok axav i. Lentaba levenit piao ga subu ro at loxongkangka laxanuat ga nemen teren. La se diga suu kaxat, diga met ta mila mo loxongkangka goxopmen tadan teren. Lentaba levenit piao ga subu ro at livin gagas, la diga suu xat eburu mi nom livin gagas. Ketla livin gagas ga itis di. La lentaba levenit piao ga subu ro at loxongkangka avukat. La na levenit piao ga suu xat la ga visik laxampeven piao solo.”
La ne Iesu ga lox axap mo lavapaase poovo la ga lok tidi xeretna, “Do mi ruuna levenbaalung, mina ronga avukat na levelinga.”
Lavasuun At
Levempapaase Poovo
(Mt 13:10-17; Mk 4:10-12)
Lavaun pinivu diga sue ne Iesu do ua lavasuun ap mo lavapaase poovo. 10 La ne Iesu ga lok tidi, “Moroa ira raba vam nimi mi lakleklen at Linintoo ren, gano ga nemen alipe. Ketla tinedi limixin petpes levelinga mumu Linintoo i lok ngan mun lavapaase poovo xusu limixin di noxo xasep teren. I ngan levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna,
‘Nedi di reven lugugu, ketla di noxo ven kibis i. Ding tonga mo levelinga, ketla di noxo xasep teren.’ ” Ais 6:9
Iesu Ga Soxomus Lavapaase Poovo At Laradi Gatlotlo
(Mt 13:18-23; Mk 4:13-20)
11  * 1 Pi 1:23La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Lavasuun at na lavapaase poovo i lok keretna. Levenit neni levelinga at ne Moroa. 12 Ti levenit ga subu ro at langas, i ru katling nedi ding tonga mo levelinga. Ketla ne Satan i tupot la ik lok kepe nom levelinga basinge lebelen di, kusu ti lok pes lununu atdi la di noxo lok kaka lorooro. 13 Ti levenit no ga subu ro at loxot uat, i ru katling nedi di ronga levelinga la di momo xaka i, ketla kopmen na si aleng ukeneng at lorooro atdi. Di nunu mun at loxonatat aleng la do loklok tong pen i vot, dira subu manga. 14 Ti levenit ga subu to at loxongkangka mi laxan gagas, i ru katling nedi di ronga mo levelinga. Ketla levenainbulu la lapnovos la lomomo at na lorooro i umsu xeneng atdi la ira itis lorooro atdi. La kerepmo kopmen dina visik levempanga nunuan at lorooro atdi. 15 Ti levenit no ga subu ro at loxongkangka avukat, i ru katling nedi di ronga mo levelinga la di lok li avukar i xeneng at lebelen di, mo i nunuan axap. La nedi di nemen lolos se di visik levempeven avukat.”
Lavapaase Poovo At Lababao
(Mt 5:15; Mk 4:21-25)
16  * Mt 5:15; Lu 11:33La ne Iesu ga tong lavapaase poovo ridi keretna, “Kopmen teta na sox aros lababao la na vung pavaa i mi lavatbaaket kopla na lok li i maxopok at loora. Ketla neni ik lok li i ro at lenep kasep, kusu limixin diba ven losoosoo ren mo do dina beles to xeneng ap mo loogu. 17  * Mt 10:26; Lu 12:2Lempanga mumu Linintoo no ga nemen alipe rinotno, naba ravasu ti lasaxaven. La levelinga, lavasuun teren no i nemen alipe, melemu naba xasep. 18  * Mt 25:29; Lu 19:26Kuren la mina lok tatao avukat nimi, kusu ting tonga avukat levelinga at ne Moroa. Do tara na siam ka mo levelinga Moroa i raba i min, Moroa naba raba box i mi laxasep avukat at levelinga ren. Dola tara noxo siam ka levelinga at ne Moroa, Moroa naba lok pes bok laxasep kakalik teren, keke i do neni i doxoma i do im tebeng i.”
Luvutneton Mi Nenen Ne Iesu
(Mt 12:46-50; Mk 3:31-35)
19 Nenen ne Iesu mi luvutneton diga vot pasa i, ketla di goxo epovo kusu dinat pas saparav i mila limixin diga umsu. 20 Lara laradi ga lok ti ne Iesu, “Nenam eburu mi luvutnetam no di tu kamang la di vara i do dina epaase eburu minu.”
21 Ketla ne Iesu ga lok tidi axap keretna, “Nedi mun ding tonga levelinga at ne Moroa la di mumu asu i, nedi mun luvutnaga mi luvutnetak.”
Iesu Ga Lox Amila Lamanman
(Mt 8:23-27; Mk 4:35-41)
22 At lara laaleng Iesu ga emu eburu mi lavaun pinivu ren la ni ga lok tidi, “Ata sen polo na lavatdan kis uto at lenep meo.” La diga los kas at lesepang la diga sen kaxat. 23 Se diga sen, Iesu ga unga. La mo langsangan lamanman ga mas lolos mo lavatdan kis, la larapotas ga luxa lesepang la ga auret do lesepang na rem gili la nedi axap dina seeve.
24 Lavaun pinivu diga vot pasa ne Iesu la diga sox aus i la diga lok, “Leeme Silok, Leeme Silok! Ata seeve nga na!”
Iesu ga xatu kaxat la ga vaase lolos pe lamanman mi laras ga ekapus. La duga lox atnaasan la langsangan lenmila nga ga nemen. 25 La neni ga sue lavaun pinivu ren, “Kereva, kopmen tununu atnimi?”
Ketla diga sangu aleng la diga lingun la diga sue nedi getgesara, “Laradi salai na? I vaase sok lamanman la lavatdan kis la dura ronga res teren!”
Iesu Ga Riki Asu Lubunggas Basinge Laradi
(Mt 8:28-34; Mk 5:1-20)
26 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga rupot to loxon ap mo lavatdan kis to at lenep Gerasa, na lemenemen ga nemen saparap lavatdan kis Galili. 27 La ne Iesu ga vas su uloxon la ni ga ekip tangarang mi lara laradi me go ap mo lemenemen, lubunggas ga nemen teren. Buaang levenmaares neni gak lok beleben mene, la ni goxo nemen to xolonu. Ketla neni ga nemen amisik to at levenbuang digak mikmit labarongan e. 28 Se neni ga ven ne Iesu, ni ga xup silok la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo ren, la gap kup silok ti ne Iesu, “Iesu, Nitna Leeme Avolo, ne Moroa! Lavanga salai u vara i do una lox i ria? A sing u do nemen uta lox asongot aleng ia!” 29 Ni ga tong i na mila ne Iesu ga tong pam i ri lagas kusu na vas su basinge i. Buaang laxanaleng na lagas ga sep kapmex i la ap mo levenaleng neni ga nemen maxopok at loklok tatao at limixin, diga xoxo lukngen la luxangkedek teren mi lemparoos sen. Ketla neni ga baba koxorop nom lemparoos sen la lagas ga sasat ka i uto at lenep goxopmen tempanga ren.
30 Iesu ga sue i, “Nege laasen taram?”
La ni ga lok, “Laasen tarak ne Buaang.” Mila buaang lubunggas diga beles pam teren. 31 La mo lubunggas diga ngising ne Iesu do nemen neni guta sak tiki di uto at lemeroon.
32 Buaang laxanbo mo diga nemen auret, diga anan to at lakaana. Lubunggas diga sing ne Iesu kusu na riki asu di uto at nom laxanbo. La ni ga ke aonon di. 33 La lubunggas diga sixisu basinge nom laradi la diga vubeles uto xeneng at nom lababo. La nedi axap nom laxanbo diga sixisi at lakaana la diga los tup ukopok at lavatdan kis la diga xong axap.
34 Luvuttadi digak lok tatao mo laxanbo diga ven i na, la diga sixit kaxat la diga tong aonon na levelinga ri mo limixin to at lemenemen atdi la ri limixin to at lentaba lengkot petpes bok. 35 La limixin digat pas kusu dina ven mo lavanga ga vot. Diga vot pasa ne Iesu la diga long lenget mo laradi, lubunggas ga vas su basinge vam i, mo gat kis saparap luxangkedek at ne Iesu, ga siga lempanga singsiga la lodoxoma ren ga xasep ta, la diga marat. 36 Nedi diga ven i na diga tong ri limixin do mo laradi ga lox avukat kereva. 37 La nom limixin ap mo lenep Gerasa diga sing ne Iesu kusu na onon ta, mila diga marat aleng. La ne Iesu ga los kas at lesepang la ga sen kaxat nga.
38 La mo laradi lubunggas ga vas su basinge i, ga sing ne Iesu, “A vara i do ana emu eburu minu.”
Ketla ne Iesu ga riki aonon i, ga lok, 39 “Unamlong uto xolonu la una tong na lavanga ne Moroa i lok pam i ru.” La mo laradi gat pas maxeneng at nom lemenemen axap ga tong mo lavanga ne Iesu ga lok pam i rin.
Loolik At Ne Jairas
(Mt 9:18-26; Mk 5:21-43)
40 Se ne Iesu gamlong uto at lavatdan kis at lenep menak, buaang limixin diga paase momo min, mila nedi axap diga ngangais i. 41 Ap mo mun loxonaleng lara laradi, laasen teren ne Jairas ga vot. Neni laradi gomgo at loogu singising me go. Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu la ga sing i xusu nat pas uto at loogu ren. 42 Mila legesolik mun teren ga lasangaun mi legepu maares teren mo ga auret kusu na met.
Se ne Iesu gat pas uto at loogu at ne Jairas, buaang nedi limixin diga umsu saparav i at lengkot axap. 43 La lara latkin mo ga nemen. Lanmeres gaaling gak lox amisik teren at levenaleng axap, ga epovo at lasangaun mi legepu maares. La buaang laxampilas teren ga xap gamasa mun ti luvuttadi sangsanga, ketla kopmen teta goxo epovo kusu na lox avukar i. 44 Neni gat pas eburu mi limixin to melemu at ne Iesu la ga long tu at lungusungus at lavanga singsiga at ne Iesu la soso mun nom lanmeres ga xap ta.
45 La ne Iesu ga sue di xeretna, “Nege i long tu rak?”
La nedi axap diga sev apkap la ne Pita ga lok, “Leeme Silok, buaang limixin mo dit pas saparav u la mo di mumu u.”
46 Ketla ne Iesu ga lok, “Lara mo i long tu rak, a suma i do lolos i sixisu basinge ia.”
47 La mo latkin ga ven i do diga long lenget ka i. Kuren la ni ga vot pasa ne Iesu, ga dede la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparav i. Mo go melamgo at limixin axap, neni ga tong asu ua lavasuun teren la ni ga long tu at ne Iesu la kereva neni ga lox avukat soso mun. 48  * Lu 7:50La ne Iesu ga lok tin, “Latkin, lununu ram i lox avukar u. Unat pas at lenmila.”
49 Iesu move ga paase na levelinga la lara laradi gat pas boro at loogu at laradi gomgo, ne Jairas. La ni ga lok ti ne Jairas, “Loolik taram ira met pam, la nemen uta lox angtang bok ba laradi loklox ase.”
50 Ketla ne Iesu ga ronga i la ga lok ti ne Jairas, “Nemen uta marat, una nunu mun la neni naba rooro.”
51 Se neni ga vot to at loogu, neni goxo siam abeles tara ukeneng at loogu xusu dita vubeles eburu min, ketla ne Pita, Jon la ne Jems la ne temen mi nenen nom loolik kusuk mun. 52  * Lu 7:13Limixin axap go digang teng la digak saxaanu ap mo loolik. La ne Iesu ga lok, “Nemen mitang teng. Loolik kopmen na met, neni mo i unga mun!”
53 Diga lok kalise i mila digaklen i do loolik mo gara met pam. 54  * Lu 7:14Ketla ne Iesu ga ranga axatu i mi lekngen la ga vaase lolos keretna, “Loolik, una xatu kaxat!” 55 Loroonan teren gamlong la ni ga xatu kaxat soso mun upana. La ne Iesu ga tong i ridi xusu dina raba i mi toxompanga anan. 56  * Mk 7:36; Lu 5:14Temen mi nenen duga sangu aleng, ketla ne Iesu ga vaase lolos di do nemen di guta tong i na lavanga ri teta.

*8:1: Lu 4:43

*8:2: Mt 27:55-56; Mk 15:40-41; Lu 23:49

*8:11: 1 Pi 1:23

*8:16: Mt 5:15; Lu 11:33

*8:17: Mt 10:26; Lu 12:2

*8:18: Mt 25:29; Lu 19:26

*8:48: Lu 7:50

*8:52: Lu 7:13

*8:54: Lu 7:14

*8:56: Mk 7:36; Lu 5:14