11
Iesu Ga Lox Ase Lavaun Pinivu Ren Mi Lisingising
(Mt 6:9-13; 7:7-11)
* Lu 5:33At lara laaleng Iesu ga ngising to at lara lenep. La melemu at lisingising teren, lara lun pinivu ren ga lok tin, “Leeme Silok, una lox ase nema mi lisingising, kerekngan ne Jon ga lox ase lavaun pinivu ren.”
Iesu ga lok tinedi, “Mo do mina sing, miba vaase xeretna, ‘Temen nema, mana lok ngangao at laasen taram. Linintoo ram na vot. Unam taba nema mi leveluxa at levenaleng axap. Doxoma xepe laxakapmek atnema, kerekngan nema ma doxoma xepe laxakapmek atnedi di lox i rinema. La nemen uta lok li nema ri leveloklok tong pen i lolos.’ ”
La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Dola tara atnimi nat pas uto at loogu at lentangas teren at laxanimin tubu la na lok tin, ‘Lentangas tarak, una raba ia mi tavantun tengkongkide. Lentangas tarak it pas at langas babaalom, mo vam i rupot to at loogu rak, la axo ruuna teveluxa kusu ti raba i min.’
La do lentangas taram na vorang levelinga ram to xeneng at loogu ren keretna, ‘Nemen uta lox angtang ia! Lumusmaragu dira vipe vam i, la nema loxoetemen na mara unga vam. A noxo xatu kaxat bok ba la ana raba u mi tempanga anan.’ * Lu 18:5A tong i rinimi, keke i do ixo xatu kaxat la ixo raba u mi lengkongkide mila neni lentangas taram. Ketla neni naba xatu kaxat la na raba u mi lempanga axap nenu uk pakes tin mila nenu xa uxo mangan kusu una ngising aptaptang i.
Kuren la a tong i rinimi do, mina ngising, la minaba ruuna xaka i. Mina puse, la minaba vuse xaka i. Mina dipdi, la lumusmaragu naba rem suang tinimi. 10 Mila, do mina ngising ne Moroa, minaba lok kaka i. La do nemi mina puse, minaba vuse ka i, la lumusmaragu naba rem suang tinemi mi dipdi.
11 Kereva, i epovo do temen lamdak na raba ne nitna mi tisii mo do neni na sing ti temat? 12 Kopla i epovo kusu neni na raba i mi laksoxomet mo do neni na sing ti taxabili kaxak? Kopmen. 13 Keke i do mi bilinga, ketla miklen i do mim taba lempanga nunuan ti laxamdak atnimi. La kerepmo ne Moroa i nemen to vana at laxalibet naba raba Loroonan Kaala tinedi di ngising i!”
Iesu Ga Paase Mumu
Ne Belsebul
(Mt 12:22-30; Mk 3:20-27)
14 Iesu ga riki xepe lagas gak lok at laradi kopmen goxo paase. Se nom lagas ga sixisu, laradi ga lox epovo xusu na paase. Buaang limixin diga sangu. 15  * Mt 9:34; 10:25Ketla lentaba luvuttadi diga lok, “Neni i riki asu lubunggas mi lolos at ne Belsebul, leeme gomgo at lubunggas.” 16  * Mt 12:38Lentaba diga vara i xusu dina lok tong pen i, kuren la diga sue i xusu na lok tavanga sangsangu xusu ti lox asuusu i do ne Moroa ga riki i.
17 Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma atdi la ni ga tong lavapaase poovo ridi xeretna, “Dola tubung mixin di epes di ti lengkon binam tadi, la dia esep eburu minedi xa, kopmen noxo lok nunuan letuna atdi. Loxoetemen do di epes di xusu ti esep, dinaba xis epeseves. 18 Kuren la mo do ne Satan eburu mi limixin teren dina epeseves ti legepu binam tadi la dina esep, lolos teren naba nemen babaalom kereva? Mi tong i do a lox asu lubunggas mila ne Belsebul i raba ia mi lolos kusu ti lox i. 19 Mo do nia a lox asu di mi lolos at ne Belsebul, kereva ba limixin sangsanga atnimi di lox asu di? Nedi di lox asuusu i do levelinga atnimi kopmen nak mokso! 20  * Pas 8:19Ket do a lox asu di mi lolos at ne Moroa, Linintoo at ne Moroa monga ira vot pam parap nimi.
21 Mo do laradi lolos na lox agagas li lempanga esep teren, la na lok tatao loogu lolos teren, mo lempanga axap teren naba nemen avukat. 22  * Kl 2:15Ket do tara taradi, lolos teren i volo i, na esep eburu min la na sev asi i, neni naba lok ka lempanga esep at nom laradi gak lok tatao loogu ren min, la na epes lempanga salai neni ga xip pilo xaka i.
23  * Lu 9:50Taradi do kopmen neni atarak, neni i munepen minia. La do tara kopmen nak lok tooro ia ti xup bubua ka laxasipsip, neni i sak epeseves laxasipsip.”
Lomlong At Lagas
(Mt 12:43-45)
24 Iesu ga lok keretna, “Dola lagas na sixisu basinge laradi, bat pas saasaa at lengkot, ba reven ti toxot kusu tin ti lok mamana. Mo do noxo vuse ka toxot, naba doma i xeretna, ‘Anamlong uto at no laradi, nenia aga on basinge i.’ 25 La neni bamlong la na long lenget ka i do mo loxot im games la ira lox avukat pam. 26  * Jo 5:14La neni bat pas la na lok ka bok lavanuti lubunggas, lolos atdi i volo i, la dibat pas la diba vubeles ap mo laradi. Kuren la mo laradi naba nemen kakapmek tino.”
Lomomo Ruturun
27  * Lu 1:28,42,48Se ne Iesu ga vaase axap na levelinga, lara latkin to xantubu at limixin ga lok ti ne Iesu keretna, “Moroa na lox anarong latkin ga visix u la ga lox asilox u!”
28  * Lu 8:15,21Ketla ne Iesu ga vorang i rin keretna, “I ruturun, ketla nedi mun di ronga levelinga at ne Moroa la di mumu asu i, Moroa naba lox anarong di.”
Limixin Diga Sing Ne Iesu Kusu Na Lok
Tavanga Sangsangu
(Mt 12:38-42)
29  * Mt 16:4Se limixin diga umsu saparap ne Iesu, neni ga lok tidi xeretna, “Limixin at na levenaleng nedi limixin kakapmek tinotno! Di ngising ti tavanga sangsangu, ketla kopmen a noxo lok tara ridi. Ketla dina doma mumu mun leretere at ne Jona. 30 Lorooro at ne Jona neni lampoovo rinedi limixin boro Nineve. La kerepmo lugugu at Laradi Mevana neni lampoovo rinedi limixin at na levenaleng. 31  * 1 Lav 10:1-10At laaleng ete latkin gomgo boro Seba naba xatu kaxat la na tong asu laxakapmek atnimi limixin at na levenaleng, mila neni ga vas kaxat boro vaxalom tinotno xusu na ronga levenanasa at ne Solomon. Ketla a tong i rinimi do lara laradi ik lok pam kantubu atnimi, neni i silok ti ne Solomon. 32  * Jna 3:5-10At laaleng ete limixin boro Nineve dinaba ru kaxat la dina bala raba nimi, mila diga leeng basinge laxakapmek atdi at nom laaleng diga ronga ne Jona ga vavang tidi. La a tong i rinimi do lara laradi ik lok kantubu atnimi neni i silok ti ne Jona.”
Lavapaase Poovo Ti Laxasep I Nemen Keneng At Labantuxu
(Mt 5:16; 6:22-23)
33  * Mk 4:21; Lu 8:16La ne Iesu ga lok keretna, “Kopmen taradi na sox aros lababao la na lok li alipe i xopla na lok li i ro maxopok at lavatbaaket. Ketla neni i lok li i ro at loxot lababao i tu e, kusu limixin diba reven at laxasep teren do dina beles. 34 Lengkatli atnimi i ngan laxasep ti lorooro atnimi. Dola lengkatli i reven ti lempanga avukat, lorooro atnimi mo naba umsu mi laxasep. Ket do lengkatli atnimi i reven ti lempanga xapmek, lorooro atnimi naba nemen at lamain. 35 Mina lok tatao avukat nimi, kusu lorooro axap atnimi noxo umsu mi lamain. 36 Do lorooro axap atnimi naba umsu mi laxasep, la kopmen tekot main go xeneng teren, nom lorooro axap taram nabam games, kerekngan mun lababao i lox axasep labantuxu mi losoosoo ren.”
Laxakapmek At Lubung Parisi
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40)
37  * Lu 7:36; 14:1Se ne Iesu ga vaase axap, lara atdi lubung Parisi ga lam ka i xusu na anan eburu min. La neni ga vubeles ukeneng at loogu la ga xis kopok kusu dina anan. 38 Mo la Parisi ga rakdu aleng mila neni ga ven ne Iesu kopmen goxo gos avot be lukngen kusu ti anan.
39  * Mt 15:2La Leeme Silok ga lok tin, “Nemi lubung Parisi mi gos anunuan no maxamang at lakap inin mi lavanga tingtigon, ketla no maxeneng atnimi, nemi mi umsu mi loklok ti belegaao la loklok kakapmek petpes bok. 40 Nemi limixin tangtangku! Kereva, kopmen ne Moroa goxo rudum i no maxamang la no bok maxeneng? 41 Ketla mina raba lempanga salai no i nemen at lengkap mi levempelet atnimi tinedi limixin banbalo, la lorooro atnimi naban manton.
42 Naba lok kapmek tinotno rinimi, lubung Parisi! Mim taba ne Moroa mi loxot i sev asangaun at lempanga atnimi, i ngan levengkuma mi leveloombo la lempanga vetpes bok. Ketla nemi mi sok tixirixes loklok manmanton la lavavara ri ne Moroa. Anai nemi mina lox i, la nemen mita sok tixirixes nom loklok ti raba ne Moroa mi lenep avot at lasangaun at lempanga.
43 Naba lok kapmek tinotno tinimi lubung Parisi, mila mi vavara aleng lengkot kitkis to melamgo at limixin keneng at laraogu singising. La mi vavara i do limixin dina seega rangarang nemi mi loklok ngangao ro at lengkot etang.
44 Naba lok kapmek tinotno rinimi! Nemi mi lok ngan lara maaut kopmen di goxo lok katling di, la limixin dit pas teren la kopmen dinaklen laxakapmek ik lok teren.”
45 Lara laradi loklox ase at Laulis Linga ga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, ise nenu u tong i na, nenu u vaase sok bok nama.”
46 Iesu ga vorang i rin keretna, “Naba lok kapmek tinotno bok tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. Mila mi lok li levenaknixip melemu at levenantuno atdi limixin, la i lolos aleng kusu dinap kiv i. Ketla nemi xa kopmen mina song asu lixilik mi tanatsivisip atnimi xusu mina lok tooro di tip kip mo levenaknixip.
47 Naba lok kapmek tinotno rinimi! Mila miga lok lara maaut nunuan kusu ti lavaeme vapaase ali megano, ua lavalabat atnimi diga sev amet di. 48 La kerepmo nemi mi lox asuusu i do, nemi xa miga siam ap mo laxakapmek lavalabat atnimi diga lox i. Mila diga sev amet lavaeme vapaase ali, la nemi miga lok li simen to mavana at lara maaut tidi. 49 Kuren la ne Moroa mi lakleklen silok teren ga lok, ‘Nia anaba riki lavaeme vapaase ali la luvuttadi vavang, la lentaba atdi dinaba sev amet di la lentaba dinaba lox asongot di.’ 50 Kuren la limixin at nai levenaleng dinabap kip langsangan lumumuat mumu laniu at lavaeme vapaase ali axap. Ga ruka i at laaleng at ne Moroa ga rudum li na lavatbung menemen, 51 at laniu at ne Abel ga se at laniu at ne Sakaria. No lavalabat atnimi diga sev amer i ro xantubu at loxonin laplavang la loxot i xaala. I ruturun tinotno. A tong i rinimi do limixin at na levenaleng dinabap kip langsangan lumumuat mumu nedi axap!
52 Naba lok kapmek tinotno rinimi, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga! Nemi xa mi rebeng alis lolos levelinga at ne Moroa i tong asu langas ti ruuna ka lorooro. Ketla nemi xa kopmen mina xasep teren, la mi lok pe nedi di lok do dina lok kaka i.”
53 Se ne Iesu ga vas kaxat basinge mo loxot, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la lubung Parisi diga ruka i xusu dina ven i ngan laradi munepen la dina sue i mi laxasusue. 54  * Lu 20:20La kerepmo diga puse ngas kusu dina lok li ne Iesu at lavapaase silok mo do ni na tong kapmek toxolinga.

*11:1: Lu 5:33

*11:8: Lu 18:5

*11:15: Mt 9:34; 10:25

*11:16: Mt 12:38

*11:20: Pas 8:19

*11:22: Kl 2:15

*11:23: Lu 9:50

*11:26: Jo 5:14

*11:27: Lu 1:28,42,48

*11:28: Lu 8:15,21

*11:29: Mt 16:4

*11:31: 1 Lav 10:1-10

*11:32: Jna 3:5-10

*11:33: Mk 4:21; Lu 8:16

*11:37: Lu 7:36; 14:1

*11:39: Mt 15:2

*11:54: Lu 20:20