9
Iesu Ga Riki Asu
Lavaun Pinivu
(Mt 10:1,5-15; Mk 6:7-13)
At lara laaleng Iesu ga ro bubua ka lasangaun legepura lavaun pinivu saparav i la ga raba nedi mi lolos kusu ti lox asu lubunggas la dina lox aroo limixin mekmeres. La neni ga lok do na riki asu di xusu dina vavang mi Linintoo at ne Moroa la dina lox aroo limixin mekmeres. La neni ga lok tidi, “Nemen mita xip kaka tempanga eburu minimi ri mo lavatpas. Nemen takdak, la nemen mita lok kaka teventat, la nemen teveluxa, la nemen tevempilas, la nemen bok tevempanga singsiga etara xun. * Lu 10:4-11Mo do mina beles at tara toogu la limixin dina siam ka nimi, mina nemen eburu midi se minaba vas kaxat basinge mo lemenemen. * Lu 10:11Mo do limixin di noxo siam ka nimi, mina on basinge nom lemenemen la mina semla xepe laxakup basinge levengkangkedek atnimi, i ngan loklok katling tidi kusu ti lox asuusu lebelemamao at ne Moroa.”* Na loklok i lox asuusu i do ne Moroa naba raba lumumuat ti limixin ap mo lemenemen. La lavaun pinivu diga vas kaxat, la digat pas kantubu at lara menemen, diga vavang mi Lagale Lavavang, la diga lox aroo limixin at lengkot axap.
Erodes Ga Rangku
(Mt 14:1-12; Mk 6:14-29)
* Mt 16:14; Mk 8:28; Lu 9:19Erodes, laradi gomgo boro Galili, ga ronga mo lempanga ga vot. La ni ga rangku aleng, mila lentaba luvuttadi mo digak lok do, “Jon, laradi sep susu mo ga roo xat amlong bok!” Lentaba diga lok do ne Elaisa mo ga vot, la lentaba diga lok do lara leeme vapaase ali megano mo ga roo xat amlong ti lorooro. * Lu 23:8Erodes ga lok, “Agara ra korop pam laxaka at ne Jon. Ketla nege i na laradi, mo nia a ronga i do na lok na lempanga?” La ni gak lok tong pen i do na ven ti ne Iesu.
Iesu Ga Raba Luxa
Buaang Limixin
(Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Jo 6:1-14)
10 Luvuttadi vavang digamlong la diga tong i ri ne Iesu do leven gugu axap diga lox i. Neni ga sat kaka di eburu min la nedi xusuk mun diga vas kaxat uto at lara lemenemen, laasen teren Betsaida. 11 Se limixin diga ronga i na, diga mumu asu i. La neni ga siam ka di mi lomomo, la ga paase ridi mumu Linintoo at ne Moroa, la neni ga lox aroo nedi, diga meres.
12 Ga ukantinao lavaun pinivu diga vot pasa i la diga lok, “Una riki aonon limixin uto xusu dibat pas uto at levenmenemen la at lengkot petpes bok la dina puse ka tempanga anan la tengkot mikmidi bok tidi, mila na loxot i mimila rino.”
13 Ketla ne Iesu ga lok tidi, “Nemi xa mina raba nedi mi teveluxa kusu ti anan.”
La diga vorang i xeretna, “Ma ruuna mun lavalimo lengkongkide la legepu venmat. Kereva, u vara i do manat pas la mana un kaka teveluxa rinedi na buaang limixin?” 14 Luvuttadi remes go diga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot. (5000)
Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mina tong i ri limixin kusu dina xis kopok at lengkonbinam tadi i epovo at lavalimo sangaun.”
15 Lavaun pinivu diga lox i xuren, la diga tong i ridi do dina xis kopok. 16 Iesu ga lok kaka mo lavalimo lengkongkide la legepu venmat, la ga milik aurut uto vana at laxalibet, la ga tong avukat ti ne Moroa la ga sebex i, la ga raba lavaun pinivu min kusu dina epes i xantubu at limixin. 17 La nedi axap diga anan la diga an mais. La lavaun pinivu diga luxa lasangaun legepura leventat mi leveluxa mo diga an ake ren.
Pita Ga Tong Asu Lununu Ren
(Mt 16:13-20; Mk 8:27-30)
18 At lara laaleng ne Iesu xusuk mun gat pas kusu nang sing, la lavaun pinivu diga vot pasa i. La neni ga sue di, “Limixin di lok do nenia nege?”
19  * Lu 9:7-8Diga vorang i rin keretna, “Lentaba di lok do nenu ne Jon laradi sep susu. Lentaba di tong i do nenu ne Elaisa. La lentaba di tong i do nenu lara leeme vapaase ali megano mo i roo xat amlong.”
20  * Jo 6:68-69La ne Iesu ga sue di, “Kereva ba nimi? Nemi mi lok do nenia nege?”
Pita ga lok, “Nenu Lanarong at ne Moroa.”
21 La ne Iesu ga vaase pe lolos di, do nemen di guta tong i ri tara do neni Lanarong.
Iesu Ga Paase Mumu
Lanmet Teren
(Mt 16:21-28; Mk 8:30–9:1)
22  * Lu 9:44; 18:32-33La ne Iesu ga lok tidi, “Nenia Laradi Mevana, anaba xip losongsongot solo, la loxongkulao silok at limixin me Judaia, la lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dinaba sok tixirixes kepe ia. Dinaba sev amer ia, la nenia anaba roo xat amlong at laaleng sepsev avantun.”
23  * Mt 10:38; Lu 14:27La neni ga lok ti mo limixin axap, “Mo do tara i vara i do na emu minia, neni na domampe lorooro axap teren, la na gagas li i xusu nap kip losongsongot at levenaleng axap, la na mumu asu ba ia. 24  * Mt 10:39; Lu 17:33; Jo 12:25Do nege i vara i do na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. Ket do nege i soxope lorooro ren ti lok luvukat tarak, neni naba lok kaka lorooro avolo. 25 I lok kapmek do taradi na ruuna ka lempanga axap at na lavatbung menemen, la neni i subu basinge lorooro at ne Moroa. 26  * Mt 10:33; Lu 12:9; 2 Ti 2:12Mo do taradi na lok mamangan kepe ia eburu mi levelinga rak, nenia, Laradi Mevana, anaba sok tixirixes xepe i ap mo laaleng nenia ana si ukopok mi lisisixam silok tarak la lisisixam silok at ne Tamak la lubung angelo melemelengan teren. 27 Mina doxoma i na! I ruturun tinotno, a tong i rinimi do lentaba atnimi na, di noxo met se at nom laaleng dinaba ven livipisik at levelinga mumu Linintoo at ne Moroa.”
Moroa Ga Lox Arepukus
Ne Iesu
(Mt 17:1-8; Mk 9:2-8)
28 Iesu ga vaase axap na levelinga, la melemu at lavanuan levenaleng gara volo, Iesu ga lam kaka ne Pita, ne Jon, la ne Jems eburu min. La diga urut uto vana at lakaana kusu dina ngising. 29 Ga se neni ga lok lising, lemeren axap teren ga milik gamgames, la lavanga singsiga bok teren gam games aleng!
30 La ne Moses mi ne Elaisa duga rupot boro vana at laxalibet eburu mi lisisixam silok ga vung pavaa du. 31  * Lu 9:22; 13:33La duga vot pasa ne Iesu la duga epaase eburu min do neni naba lox asoorun lavapaase ali at ne Moroa do neni naba met to Jerusalem. 32  * Jo 1:14; 2 Pi 1:16-18La ne Pita eburu mi larapen tangas teren diga unga met. Ketla diga aus kaxat la diga ven lisisixam silok at ne Iesu la luradi mo duga tu eburu min. 33 Se luradi duga lok do duna on basinge ne Iesu, Pita ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok, i lox avukat tinotno at loklok atnama nade. Mana lok tavantun taraogu xukuxut, tara ru, tara ri ne Moses, la tara ri ne Elaisa.” Ni goxoklen tinotno i do laai mo ni ga paase min.
34 Pita move ga paase, la lusugao ga ravasi la ga vung pavaa di. La lavaun pinivu diga marat aleng. 35  * Lu 3:22La levelinga ga ravasu boro xeneng at lusugao ga lok keretna, “Anaa ne Nuruk. Aga soxolik ka vam i. Minang tonga levelinga ren.”
36 Ga se na levelinga ga xap, Iesu xusuk mun mo ga nemen eburu mi lavaun pinivu ren. Lavaun pinivu digak lok pilo mumu na lempanga, la di goxo tong asu i na ri teta ap mo levenaleng.
Iesu Ga Riki Xepe Lagas Basinge Lara Lamdak
(Mt 17:14-18; Mk 9:14-27)
37 Ap mo manga laaleng petpes Iesu mi lavaun pinivu ren diga vas si boro vana at lakaana, la buaang limixin diga ekip tangarang mi ne Iesu. 38 La lara laradi ga xup silok to xantubu atdi nom limixin, ga lok keretna, “Leeme loklox ase! Pen i na, a sing u do una ven mumu na lamdak. Neni legesamdak mun tarak! 39 Lara lagas ing tanga tu ren la soso mun ip kup kaxat lolos la i lulu asi min uto ri laxangka. La lamdak i dede la lemeseng it kis pe lungusno ren! La na lagas ip sep amisix i la ma lixilik do na sev amer i! 40 A sing lavaun pinivu ram kusu dina riki xepe lagas uto, ketla kopmen dina epovo.”
41 Iesu ga vorang i rin keretna, “Nemi limixin eburu mi lavaun pinivu, kopmen tununu atnimi! Lavanisa aleng tinotno nenia anaba xip tutu minimi? Nemi mi lox amolo ia.” La neni ga lok ti mo laradi, “Ude mi nom lamdak.”
42 Se nom lamdak ga vas saparap ne Iesu, mo lagas ga sev asi i uto xopok at laxangka la ga sev adede lolos i. La ne Iesu ga vaase lolos ti nom lagas la lagas ga on basinge mo lamdak la lamdak ga lox avukat ta, la ne Iesu ga raba amlong nom lamdak ti ne temen. 43 Nom axap limixin diga sangu aleng at nom lolos silok at ne Moroa.
Lesepsev Agepura Lavapaase At Ne Iesu Mumu
Lanmet Teren
(Mt 17:22-23; Mk 9:30-32)
Limixin move diga paase mumu lempanga axap ne Iesu gak lox i, la neni ga lok ti lavaun pinivu ren, 44  * Lu 9:22“Nemen mita domampe na levelinga ana tong i rinimi! Nenia Laradi Mevana, mo dinaba song araba ia uto ri lekngen di limixin kakapmek.” 45  * Lu 18:34Ketla lavaun pinivu di goxoklen ua lavasuun at levelinga ren. Lavasuun at nai levelinga ga lipe atdi. Kuren la di goxo xasep, la diga marat ti sue i mumu i na lavanga.
Nege I Silok
(Mt 18:1-5; Mk 9:33-37)
46  * Lu 22:24La leedak ga ravasu xantubu at lavaun pinivu mumu i do nege atdi ga silok. 47 La ne Iesu gaklen lavanga salai lavaun pinivu diga doxoma mumu i. Kuren la neni ga lok kaka lara lamdak kakalik, la ga vaxaru saparav i min, 48  * Mt 10:40la ga lok tidi “Do nege i lok loklok nunuan keneng at laasen tarak ti na lamdak kakalik, neni i lok loklok nunuan tia. La do nege i lok loklok nunuan tia, neni i lok loklok nunuan ti ne Moroa, neni ga riki ia. Mila do nege i lixilik tinotno xantubu atnemi axap, neni i silok tinotno.”
49 Jon ga lok, “Leeme Silok, maga ven lara laradi ga riki kepe lubunggas mi laasen taram, la maga tong i rin do na xap ta i, mila neni xopmen at libinam tadi atdik.”
50  * Mt 12:30; Lu 11:23Iesu ga lok tin la tinedi bok lavaun pinivu, “Nemen mita ru vepe i, mila do nege i sep tangarang mi ne Satan, neni lentangas atdik.”
Limixin Me Samaria Diga Lox Abulubun Kepe Ne Iesu
51  * Mk 10:32Levenaleng ga sixit auret ta xusu ne Moroa naba lok kaka ne Iesu upana at laxalibet, la neni ga lox agagas lodoxoma ren la ni ga vas kaxat uto Jerusalem. 52 Ni ga riki amgo lentaba luvuttadi mi lavapaase axasep. Diga on basinge i la digat pas uto at lara lemenemen to Samaria xusu diba lox agagas li lempanga axap tin kusu ba midi e. 53  * Jo 4:9Ketla limixin me go di goxo siam kaka i, mila digaklen i do neni mo gat pas uto Jerusalem. 54  * 2 Lav 1:9-16Se ne Jems mi ne Jon luun pinivu duga ronga i na, duga lok, “Leeme Silok, u vara i do mana ro xaka laxao boro vana at laxalibet la na xotos axap na limixin?” 55 Iesu ga rem gili amlong la ga vaase sok du, 56 la digat pas manga uto at lara lemenemen petpes.
Levenmumuat Atnedi Di Mumu Asu Ne Iesu
(Mt 8:19-22)
57 Digat pas ap mo langa, la lara laradi ga lok ti ne Iesu, “Anaba mumu asu u at lengkot axap unat pas teren.”
58 Iesu ga lok tin, “Lubungman sio di ruuna lengkot mikmidi atdi, la lavapixa di ruuna levemposovos atdi, ketla nenia, Laradi Mevana, axo ruuna toogu kusu tia rimdi la na lok mamana ren.”
59 La ne Iesu ga lok bok ti mo lara laradi vetpes, “Una mumu asu ia.”
Ketla mo laradi ga lok tin, “Leeme Silok, una ke xepe be ia, kusu anat pas la anak mit ne tamak.”
60 Ketla ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Una ke nedi limixin kopmen toxot tidi xeneng at Linintoo, dinak mit limixin nedi di met pam. Unat pas at laramenemen la una vavang mi Linintoo at ne Moroa.”
61  * 1 Lav 19:20Lara laradi bok ga lok tin, “Leeme Silok, aba mumu asu u, ketla una ke xepe be ia xusu ana lox abeese be lentaba rak.”
62 Iesu ga lok tin, “Do tara i ru kaxat ka i xusu na gugu ria, la amisik neni ik milik amlong ti lempanga ren, neni xopmen na epovo ti lok lugugu at Linintoo at ne Moroa.”

*9:4: Lu 10:4-11

*9:5: Lu 10:11

*9:5: Na loklok i lox asuusu i do ne Moroa naba raba lumumuat ti limixin ap mo lemenemen.

*9:7: Mt 16:14; Mk 8:28; Lu 9:19

*9:9: Lu 23:8

*9:19: Lu 9:7-8

*9:20: Jo 6:68-69

*9:22: Lu 9:44; 18:32-33

*9:23: Mt 10:38; Lu 14:27

*9:24: Mt 10:39; Lu 17:33; Jo 12:25

*9:26: Mt 10:33; Lu 12:9; 2 Ti 2:12

*9:31: Lu 9:22; 13:33

*9:32: Jo 1:14; 2 Pi 1:16-18

*9:35: Lu 3:22

*9:44: Lu 9:22

*9:45: Lu 18:34

*9:46: Lu 22:24

*9:48: Mt 10:40

*9:50: Mt 12:30; Lu 11:23

*9:51: Mk 10:32

*9:53: Jo 4:9

*9:54: 2 Lav 1:9-16

*9:61: 1 Lav 19:20