16
Timoti weiyaŋgiya Pol na Sailas
Pol na Sailas thɨ wa Deb na thɨ vamwandɨ vethɨ vutha Listra. Raloŋweloŋweghathɨ regha va ina gheko, idae Timoti. Tɨnae tɨnan Judiya, iye tembe raloŋweloŋweghathɨ reghava, ko ramae rara Grik. Raloŋweloŋweghathɨ inanji Listra na Ikoniyam thɨ wovathovuthovuyeŋa Timoti. Pol nuwaiya thɨ vaŋgu na weinji, iya kaiwae i vakatha na thɨ kitena riwae mbothiye njimwae. Va i vakatha iyako kaiwae Jiu e valɨvaŋgako thiyako thɨ ghareghare Timoti ramae rara Grik.* Kaiwae Timoti tɨnae na rumbuye wevo thiye Jiu, Timoti iye tembe Jiuva, iya kaiwae valɨkaiwae i wo tenɨto thanavuniye. Kaiwae Timoti e mbaŋake iyake ina weiye Pol, na kaiwae Pol va i vavaghare Jiu lenji ŋgolo kururu, iya kaiwae Timoti wo i wo tenɨto thanavuniye. Ne iwaeŋge le valɨ Jiu thɨ botewoyathu. Mbaŋa vethɨ vutha e ghembaghemba regha na regha, thɨ utugiya weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ŋgoroŋga ghalɨŋae gharaghambɨ na randeviva inanji Jerusalem lenji mbaro mbala thɨ vakatha ŋgoreiye. E kamwathɨke iyake ekelesiya lenji loŋweghathɨ i vurɨgheghe na lenji wabwi i vorovoro mbaŋa regha na regha e tɨne.
Vavaghare regha i mena weya Pol na i thuwe Masedoniya
Kaiwae Nyao Boboma i dage weŋgiya Pol na ghauneko thava vethɨ utuŋa Toto Thovuye Eisiya ele valɨvaŋga, iya kaiwae vama thɨ ghatharaeŋge Prigiya na Galeisiya e lenji valɨvaŋga. Mbaŋa thɨ vutha Misiya ele valɨvaŋga, thɨ mando na thɨ munje thɨ wa Bitiniya ele valɨvaŋga, ko iyemaeŋge Jisas Une mava i vatomwe weŋgi, iya kaiwae mbema thɨ ghatharaeŋge Misiya ele valɨvaŋga na kaero vethɨ vutha Treos.
Gougouko iyako Pol i thuwe vavaghare regha, i thuwe amala regha rara Masedoniya i ndeghathɨ na i naŋgo vurɨgheghe weya Pol iŋa, “U mena Masedoniya na u thalavuime.” 10 Vavaghareko iyako e ghereiye kaero wo E rɨghethoruke iyake ambama iyavara iŋake “ghime”. Iyake i govambwara Luk, bukuke iyake ghararorori kaero weiye Pol inanji e ghemba laghɨye regha idae Treos. vivatha na wo wareri wo wa Masedoniya, kaiwae kaero wo ghareghare Loi i kula weime na wo utuŋa Toto Thovuye gharɨgharɨko thiyako weŋgi.
Pilipai e tɨne Lidiya i loŋweghathɨ
11 Wo tha e waŋga na wo iteta Treos, wo wa vo womaru Samotres. Mbaŋambaŋa vena wo wareri na vo womaru Niyopolis. 12 Gheko amba wo loŋga na i ru vanatɨna na vo vutha Pilipai, iye ghemba laghɨye Masedoniya e tɨne na ghembako iyako Rom gharɨgharɨniye va thɨ vatad. Wo yaku gheko mbaŋa vavana e tɨne.
13 Sabat e tɨne vo rakaraŋgi e ghembako ghagana ghereiye e walaghɨta regha ghadidiye kaiwae wo renuwaŋa Jiu e ghembako iyako lenji ghamba naŋgo na gheko na woya yaku na wo utu weŋgiya wanakau vavana inanji gheko. 14 Va thɨ vandeŋeimeko eunda idae Lidiya, iye tɨnan Tayataira, na iye kwama thovuthovuye na maranji pepol ghanjirakunekune, iye i kururu moli weya Loi. Giya i vugha ghare mbaŋako iyako, i vandeŋe Pol le utuko na i loŋweghathɨ. 15 Elaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso, amba i naŋgo vurɨgheghe weime iŋa, “Thoŋgo kaero hu ghareghare emunjoru ya loŋweghathɨgha Jisas, hu mena hu yaku elo ŋgoloko.” I rovurɨgheghe kaiwame ghaghad i valogha nuwame na wo rakawe.
Thɨ bigiruwoŋgiya Pol na Sailas e thiyo
16 Mbaŋa regha wo loŋgaloŋga ghamba naŋgo kaiwae amba wo vaidiya wevo eunda, iye ghɨmoghɨmoru vavana lenji rakakaiwobwaga. Nyao raitharɨ va inawe na i vakatha i gogovambwara budakai tene i yomara mbaŋa thɨ menamenako. Le vakathako kaiwae i mbanɨmba mani laghɨye ghagiyagiyako kaiwanji. 17 Wevoniyeke i rereghamba weime, weime Pol na i kulakula ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake Loi Ramevoro Moli le rakakaiwoŋgi. Thɨ mena thɨ utuŋa ŋgoroŋga na hu vaidiya vamoru.” 18 Mbaŋa regha na regha mbema le kula eŋge ghaghad i vakaravoya Pol riwae amba i ndevaghɨle na i dage weya nyaoko raitharɨ iŋa, “Jisas Krais e idae ya dage e ghen na u raŋgi weya wevona.” E mbaŋako vara iyako nyaoma raitharɨ i iteta wevoko.
19 Mbaŋa ghagiyagiyako thɨ thuwe iyako na thɨ ghareghare ma te valɨkaiwanjiva thɨ vakatha mani weya wevoko iyako, iwaeŋge thɨ yalaweŋgiya Pol na Sailas na thɨ yovaŋgu weŋgiya rambarombaro e ghamba maket. 20 Thɨ vaŋguraweŋgi kot gharavakatha e maranji na thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye weŋgi thɨŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake thiye Jiu, thɨ vamurumuruŋgiya gharɨgharɨ gharenji, 21 Kaiwae thɨ vavaghareŋa mbe thanavu vavana, na thanavuko thiyako ghinda Rom la mbaro ma i vatomwe na ra vakatha.”
22 Wabwiko laghɨye thɨ thɨna lainji, thɨ rakavirɨ na thɨ gaithɨ wanaŋgiya Pol na Sailas, amba kot gharavakatha thɨŋa na thɨ thethe ghanjikwama na thɨ yabɨbɨŋgi. 23 Mbaŋa thɨ yabɨbɨŋgi laghɨye moli na e ghereiye thɨ vaŋguruwoŋgi e thiyo tɨne na kot gharavakatha thɨ giya ranjimbunjimbuko ghambaro na thɨ njimbukiki wagiyaweŋgi, thava ne thɨ vo. 24 Ranjimbunjimbuko i wo wagiyaweya ghambaroko amba i vaŋguruwoŋgi e thiyoko tɨne maya moli, na e umbwaumbwa vuyowo moli e ghanjilughawoghawo i mbiyeghathɨgha gheghenjiwe.
Pol na Sailas thɨ raŋgi e thiyo na ragatɨgatɨ lenji randeviva i loŋweghathɨ
25 Vama i wo gougou mboro, amba Pol na Sailas thɨ naŋgonaŋgo na thɨ wothuwothu tarawa weya Loi, na ghanjiuneko vavana e thiyoko tɨne thɨ vandeŋeŋgi. 26 Amba mbarimbariri laghɨye regha i yomara na thiyoko ŋgoloniye laghɨye i nyivɨ ŋgolouya. E mbaŋako iyako thɨnɨmbaŋgiko wolaghɨye thiya mavuvao na thavala va inanji e thiyoko tɨne ghanjisen thiya mavuvao. 27 Thiyoko gharanjimbunjimbu i ghenethuweiru, na mbaŋa i thuwe thɨnɨmbako wolaghɨye thiya mavu, i mwanagita le gaithɨ ghaghalithɨ e ghambae i munje ma i unɨghɨ vara ghamberegha, kaiwae va i munje eŋge thiyoko gharayakuyaku kaero methɨ rakavo. 28 Ko iyemaeŋge Pol i ghɨmaralambo, amba i kula na ghalɨŋae laghɨyewe iŋa, “Amalana! Thava u vakowana ghanɨmberegha. Taulaghɨke ghime mbe iyavarake.”
29 Thiyoko gharanjimbunjimbu i naŋgowe yathɨmarae na thɨ thɨnɨgiyawe. I thɨn weiye le ruku i ru e thiyoko tɨne. Weiye le gharelaghɨlaghɨ na le mbarimbariri i mena i ronja e gheghe vuvuye Pol na Sailas e ghamwanji. 30 Amba i vaŋgu raŋgiyaŋgi eto na i dage weŋgi iŋa, “Giyagiyana, ne ya vakatha budakai na ya vaidiya vamoru?”
31 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “U loŋweghathɨgha Giya Jisas amba ne u vaidiya vamoru, ghen na tembe ŋgoreiyeva len ŋgolona gharayakuyaku.” 32 Amba thɨ vavaghareŋa Loi le utu weŋgi, amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku. 33 Gougouko iyako thiyoko gharanjimbunjimbu i vaŋguŋgiya Pol na Sailas na i thavwiya menda thɨ gaboŋgikowe, na e mbaŋako iyako amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso. 34 Amba i vaŋguŋgi na thɨ wa ele ŋgolo, i vaŋamweŋgi. Weiyaŋgiya le ŋgoloko gharayakuyakuko wolaghɨye warari i riyevanjaraŋgi, kaiwae thɨ loŋweghathɨgha Loi.
35 Ighɨviyana Rom lenji kot gharavakatha thɨ variyeŋgiya polisiman na vethɨ dage weya thiyoko gharanjimbunjimbu thɨŋa, “U rakayathuŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake.” 36 Thiyoko gharanjimbunjimbu i dage weya Pol iŋa, “Kot gharavakatha kaero methɨ variya ghamiutuutu, ghen na Sailas, kaero ya rakayathuŋga. Ko hu wa weimi lemi gharemalɨlɨ.”
37 Ko iyemaeŋge Pol i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghime Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye. Thoŋgo menda wo thɨ vanivaŋaime ko iyake nandere. Mendama thɨŋaeŋge na thɨ yabɨbɨime bwagabwaga gharɨgharɨ e maranji na thɨ vaŋguruwoime e thiyo. Iya kaiwae ma valɨkaiwae mbema thɨŋaeŋge kaero wo wa, mbe thiye vara thɨ mena thɨ vaŋguraŋgiyaime.”
38 Polisimanɨko thɨ njogha na vethɨ utugiya Pol ghalɨŋaeko weŋgiya kot gharavakatha, na mbaŋa thɨ loŋwe Pol na Sailas, thiye Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye, i vakatha gharenji i laghɨlaghɨye, 39 amba thɨ wa na vethɨ vata sori weŋgi. Thɨ vaŋgu raŋgiyaŋgi iyena, amba thɨ naŋgo vurɨgheghe weŋgi na thɨ iteta ghembako iyako. 40 Mbaŋa Pol na Sailas thɨ iteta thiyoko, thɨ wa Lidiya ele ŋgolo, na gheko thɨ thuweŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thɨ mevathavatha, thɨ giya utu vavurɨgheghe weŋgi amba thɨ wareri.

*16:3 Kaiwae Timoti tɨnae na rumbuye wevo thiye Jiu, Timoti iye tembe Jiuva, iya kaiwae valɨkaiwae i wo tenɨto thanavuniye. Kaiwae Timoti e mbaŋake iyake ina weiye Pol, na kaiwae Pol va i vavaghare Jiu lenji ŋgolo kururu, iya kaiwae Timoti wo i wo tenɨto thanavuniye. Ne iwaeŋge le valɨ Jiu thɨ botewoyathu.

16:10 E rɨghethoruke iyake ambama iyavara iŋake “ghime”. Iyake i govambwara Luk, bukuke iyake ghararorori kaero weiye Pol inanji e ghemba laghɨye regha idae Treos.