18
Thela idae i laghɨye Loi ele ghamba mbaro tɨne
(Mak 9:33-37; Luk 9:46-48)
Va e mbaŋako iyako Jisas gharaghambu thɨ menawe na thɨ vaito thɨŋa, “Thela idae i laghɨye Loi ele ghamba mbaro tɨne?”
I kula weya ŋgama nasiye regha na i ndeghathɨ gharaghambu e tɨnenji, amba iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, thoŋgo ma hu vɨva ghamithanavu na ŋgoramiya ŋgama nasiye, mane vohu ru Loi ele ghamba mbaro tɨne. Thela thoŋgo ghathanavu i ghenenja ŋgoreiya ŋgamake iyake, iye idae i laghɨye Loi ele ghamba mbaro tɨne. Na thela thoŋgo i kulavatha ŋgama regha ŋgora iyake e idaŋgu, ŋgoreiya i kulavathaŋgo.”
Tanathetha i vaŋgwa lolo na i vakatha tharɨ
(Mak 9:42-48)
“Thoŋgo ra wo varɨ laghɨye na ra ŋgara loloko iyako e numwe na ra wokiyathu e ŋambuwoko tɨne, lithɨko iyako i laghɨye. Ko iyemaeŋge Loi ne i giya lolo regha ghalithɨ i laghɨye moli thoŋgo i vakatha ŋgama ŋgoreiyake regha i vakatha tharɨ na ma i loŋweghathɨŋgo. O, yambane! Yambaneke i tharɨ kaiwae bigibigi lemoyo inanji e yambaneke i vakathaŋgiya gharɨgharɨ thɨ vakatha tharɨ. Emunjoru bigibigike thiyake thɨ yoyomara, ko loloko iya i vakathaŋgi na thɨ yoyomarako Loi ne i lithɨwe laghɨye moli.”
“Thoŋgo gheghenɨna o nɨmanɨna i vakathaŋge na u vakatha tharɨ, u kitenɨyathu. I thovuye eŋge thoŋgo ma e gheghen na nɨmanɨman na u vaidiya yawalɨ memeghabananiye. Thava nɨmanɨmanɨna theghewona na gheghenɨna theghewona thɨ wokiyathuruwoŋge e ndɨgheko iya i meghabanako e tɨne. Na thoŋgo maranɨna regha i vakathaŋge na u vakatha tharɨ, u vovavuthuyathu na u wokiyathu. I thovuye moli maran mbe voghɨra eŋge na u vaidiya yawalɨ memeghabananiye, na thava maramaranɨna voghɨwona thɨ wokiyathuruwoŋge Gehena, iya ndɨghe memeghabananiye e tɨne.”
Sip regha i ghawe utuniye
(Luk 15:1-7)
10 “Hu njimbukikiŋga, tha hu njimbunjoŋanjoŋaŋgiya gamagai ŋgoreiye reghake iyake. Ya dage e ghemi lenji nyao thovuthovuye e buruburu, mbaŋake wolaghɨye thiya yaku Bwebwe e ghamwae e buruburu. 11 Lolo Nariya Ghino ya mena ya vamoruŋgiya gharɨgharɨ thiya ghawe.”
12 “Ŋgoroŋga lemi renuwaŋa? Thoŋgo lolo regha ele sip hothaŋarɨ na regha i ghawe, ne i vakatha budakai? Ne i iteteŋgiya iyesiwo na umbosiwo e ou vwatae na i wa ve tamweya iya me ghaweko. 13 Ya dage emunjoru e ghemi, mbaŋa ne i vaidi, le warari i laghɨye moli i kivwala le warari iyesiwo na umbosiwo kaiwanji iya ma thɨ ghaweko. 14 Tembe ŋgoreiyeva Ramami e buruburu ma le renuwaŋa ŋgoreiya nanasiyeke ŋgoranjiyake regha i ghawe.”
U thalavu ghaghan i vakatha tharɨ weŋge
15 “Thoŋgo ghagha i vakatha thanavu raitharɨ e ghen, u wawe na mbe themighewona eŋge, na u woraŋgiya le tharɨna. Thoŋgo i wovatha len utuna, kaero ghamwami vanaorava wein. 16 Ko thoŋgo ma i wovatha ghalɨŋana, u vaŋgwa lolo reghava o theghewo, weinaŋgi, mbala the bigibigi u woraŋgiyawe themighewoko o themigheto hu vaemunjoruŋa, iyake ŋgoreiya Mosese le Mbaro i woraŋgiya weinda. Mba 19:15 17 Thoŋgo ma i goru weya ghalɨŋanji, u wa vo woraŋgiya weŋgiya ekelesiya, na thoŋgo ma i wovatha ekelesiya lenji renuwaŋa, hu vakathawe ŋgoreiya iye lolo raitharɨ o takis gharamban regha.”
18 “Ya dage emunjoru e ghemi, the vakatha ne hu dageten e yambaneke Loi ne i dageten e buruburu, na the vakatha ne hu vatomwe e yambaneke Loi ne i vatomwe e buruburu.”
19 “Mbowo ya dageva e ghemi, e yambaneke thoŋgo themighewo lemi renuwaŋa regha na hu naŋgo bigi regha kaiwae, Bwebwe e buruburu ne i vakatha kaiwami. 20 Kaiwae thoŋgo themighewo o themigheto hu mevathavatha e idaŋgu, ghino mbe inaŋguwe.”
Ra nuwoyathu ghandau le tharɨ utuniye
21 Amba Pita i mena weya Jisas na i vaito iŋa, “Amalana, thoŋgo ghaghaŋgu i vakatha tharɨ e ghino, mbaŋaviye ne ya nuwoyathu le tharɨko? Mbe mbaŋapirɨ eŋge?”
22 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Thava mbe mbaŋapirɨ eŋge, mbaŋathaŋarɨ na mbaŋake wolaghɨye.”
23 “Iya kaiwae Loi le ghamba mbaro ŋgora iyake: Kiŋ regha va nuwaiya i tamweya le rakakaiwo ghanjighaga. 24 Mbaŋa i woraweya le tamweko rɨghe, thɨ vaŋgumena ghɨmoru reghawe, gheghaga i laghɨye moli ŋgoreiya miliyon Kina. 25 Ma va valɨkaiwae i vamodo, ghagiyama iŋa na amalaghɨniye, levo na le ŋgaŋga na lenji bigibigiko wolaghɨye, thɨ vavakuneŋaŋgi na thɨ tabo na rakakaiwobwaga, i mbana maniko na i vamodo gheghagakowe.”
26 “Rakakaiwoma i ronja e gheghe vuvuye e ghamwae na i naŋgo vurɨgheghewe iŋa, ‘U ghataŋaghathɨ na wo u roroghagha, tene ya vamodonjoghavao.’ 27 Ghagiyama i gharevɨrɨ kaiwae amba i rakayathu gheghagama na i dagewe ma tene i vamodova.”
28 “Ko mbaŋa rakakaiwoko iyako i raŋgi, i vaidiya mbe le valɨrakakaiwo reghava. Va i ghaga weya amalaghɨniye, iya me raŋgima, ko mava i laghɨye ŋgoreiya Kina ghɨviyeŋge. I yalawe e numwe na iŋa, ‘U vamodo manina va u ghagana weŋgo!’ ”
29 “Le valɨrakakaiwoma i ronja e gheghe vuvuye e ghamwae na i naŋgo vurɨgheghewe iŋa, ‘U ghataŋaghathɨ na wo u roroghagha, tene ya vamodonjoghavao.’ ”
30 “Ko iyemaeŋge va i botewo na iŋa na thɨ vaŋguruwo e thiyo gheghada i vamodo ghaghagako. 31 Rakakaiwoma vavanava thɨ thuweya ghanjiuko le vakatha weya gheuko na nuwanji i tharɨ laghɨye kaiwae. Thɨ wa weya giyama na vethɨ utugiya bigibigiko wolaghɨyewe.”
32 “Amba ghanjigiyama i kula ruwo rakaiwoma na iŋa, ‘Ghen rakakaiwo raithara ghen. Ghanɨghagama wolaghɨye e ghino kaero ya nuwoyathu ŋgoreiya me len naŋgo ma e ghino. 33 Mbala gharen me nja weya ghanuna ŋgoreiya ghino, ghareŋgu me njaweŋge.’ 34 Ghagiyama ghare i gaithɨ laghɨye, i vaŋgugiya na ve yaku e thiyo gheghada i vamodavao gheghagako.”
35 Jisas iŋa, “Bwebwe e buruburu ne i vakatha ŋgoreiyako weŋga, taulaghɨna ghemi, thoŋgo ma hu numoyathuŋgiya ghamunena lenji tharɨ e gharemina.”

18:16 Mba 19:15