19
Jisas i utuŋa ghe na yawo utuniye
(Mak 10:1-12)
Mbaŋa Jisas i utuvao utuutuke thiyake, i iteta Galili le valɨvaŋga na i wa Judiya ele valɨvaŋga, e Walaghɨta Jorɨdan valɨvaŋga i vorovoro. Wabwi laghɨye thɨ rakambele na i thawariŋgiya ghambweghambwera e wabwiko iyako tɨne.
Parisi vavana thɨ menawe na thɨ munjeva thɨ mando, thɨ vaito thɨŋa, “Thare la mbaro i vatomwe na valɨkaiwae lolo regha i yawo weiye levo na rɨghe mbe amalaghɨniye i ghareghare?”
I gonjogha weŋgi iŋa, “Mbe hu vaona Buk Boboma iya iŋake, ‘Va i rikowe Ravakavakatha i vakathaŋgiya ghɨmoru na wevo.’ Rɨgh 1:27 Tembe iŋava, ‘Iyake kaiwae ghɨmoru i iteteŋgiya ramae na tɨnae, i tubwe weiye levo, na thenjighewoko ŋgoranjiya ririwo regha.’ Rɨgh 2:24 Ma methɨ tabona gharɨgharɨ thenjighewo, nandere. Kaero thɨ tabona ririwo regha. Iya kaiwae budakaiya Loi vama i tubwe, thava te lolo reghava i rakayathu.”
Parisi mbowo thɨ vaitova, thɨŋa, “Ghen mo utuna ŋgorana, buda kaiwae eŋge Mosese va i woraweya mbaro, thoŋgo ghɨmoru nuwaiya i botewo levo, wo i vakathakaiya botewo ghapeipa na i ligiya weya levo, amba muyai i variyeyathu.” Mba 24:1
Jisas i gonjogha weŋgi, iŋa “Mosese va i vatomweya yawo kaiwae gharemi i vurɨgheghe. Ko va i rikowe ma va ŋgoreiye. Ya dage e ghemi, thoŋgo lolo regha i yawo weiye levo, othembe wevoko ma i yathima, na kaero i vaŋguva wevo togha, amalaghɨniye i yathima.”
10 Gharaghambu thɨ dagewe, thɨŋa, “Thoŋgo ghe ghambaro ŋgoreiyako, i thovuye moli thava ra ghe.”
11 Jisas i dage weŋgi, “Lemi renuwaŋana iyena ma gharɨgharɨke taulaghɨ kaiwanji, ko mbe iyaeŋge thavala Loi kaero i giya weŋgi. 12 Gharɨgharɨ vavana ma valɨkaiwae thɨ ghe kaiwae vambe thɨ virɨghambɨ. Vavana ma thɨ ghe kaiwae gharɨgharɨ thɨ vakathaŋgi na ma valɨkaiwanji. Vavana ma thɨ ghe kaiwae tembe ghanjimberegha thɨ dagetenɨŋgi Loi le ghamba mbaro kaiwae. Thela thoŋgo valɨkaiwae i wo renuwaŋake iyake, amba i wo.”
Jisas ghare weŋgiya gamagai
(Mak 10:13-16; Luk 18:15-17)
13 Gharɨgharɨ vavana thɨ bigimenaŋgiya gamagai weya Jisas, na i bigirawe nɨmanɨmae weŋgi na i naŋgo kaiwanji, ko iyemaeŋge gharaghambu thɨ ŋaelɨmbiya weŋgiya gharɨgharɨko. 14 Jisas iŋa, “Hu vatomweŋgiya gamagai na thɨ rakamena weŋgo, thava hu dagetenɨŋgi, kaiwae Loi le ghamba mbaro ina weŋgiya gharɨgharɨ ŋgoranjiya thiyena.”
15 I bigirawe nɨmanɨmae e riwanji na i naŋgo weya Ramae ghare weŋgi amba i iteta ghembako iyako.
Ravwenyevwenye regha i vaito Jisas
(Mak 10:17-31; Luk 18:18-30)
16 Mbaŋa regha amala regha i mena weya Jisas na i vaito, iŋa, “Ravavaghare, thambo vakatha thovuye ne ya vakatha na ya vaidiya yawalɨ memeghabananiye?”
17 Jisas i dagewe, iŋa, “Buda kaiwae u vaitoŋgo thovuye kaiwae? Mbe lolo reghaeŋge vara iye i thovuye. Thoŋgo nuwaniya u vaidiya yawalɨ memeghabananiye, u ghambuŋgiya Loi le mbaro.”
18 Amalama i vaito, iŋa, “The mbaroŋgi?” Jisas i gonjoghawe, iŋa, “Tha u gabo, tha u yathima, tha u kaivɨ, tha u wonjowe bwagabwaga, 19 u yavwatata wanaŋgiya rama na tɨna, Raŋ 20:12-16; Mba 5:16-20; Liv 19:18 na u gharethovu weya ghanu ŋgoreiya u gharethovu e ghen.”
20 Amalama i dagewe, “Mbaroŋgike wolaghɨye thiyake kaero ya ghambuvaoŋgi. Budakai mbowo i kwarava e ghino?”
21 Jisas i dagewe, iŋa, “Thoŋgo nuwaniya u rumwaru moli, u wa vo vakuneŋaŋgiya len bigibigina, u giya manina weŋgiya mbinyembinyeŋgu; amba ne u vwenyevwenye e buruburu, na u mena u ghambuŋgo.”
22 Mbaŋa i loŋweya utuko iyako, i wa weiye le nuwatharɨ laghɨye, kaiwae le gogomwau i laghɨye moli.
23 Jisas i dage weŋgiya gharaghambu, iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, ravwenyevwenye le ru ne i vuyowo Loi ele ghamba mbaro tɨne. 24 Mbowo ya dageva e ghemi, i vuyowo moli weya kamel na i komughathara e nyilɨ yathiye, ko i vuyowo laghɨye moli weya ravwenyevwenye le ru Loi ele ghamba mbaro tɨne.”
25 Mbaŋa gharaghambuko thɨ loŋweya iyake, gharenji i yo laghɨye moli na thɨ vaito, thɨŋa, “Thela eŋge ne i vaidiya vamoru?”
26 Jisas i vonjimbughathɨŋgi na iŋa, “Iyake, gharɨgharɨ ma valɨkaiwanji, ko Loi iye valɨkaiwae bigibigike wolaghɨye.”
27 Pita i dagewe iŋa, “Wo u thuwe, wo iteteŋgiya bigibigike wolaghɨye na wo ghambuŋge. Budakai ne ina gheko kaiwame?”
28 Jisas i dage weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi ne e yambane togha, mbaŋa Lolo Nariye ne i yaku ele ghamba yaku vwenyevwenye ghemi woraghambu themiyaworo na themighewona, ne hu yaku e ghamba yaku theyaworo na theghewo na hu mbaroŋgiya uu theyaworo na theghewo Isirel e tɨne. 29 Na thela i iteta le ŋgolo, oghaghae, oloulouye, ramae, tɨnae, le ŋgaŋga, na le thelau idaŋgu kaiwae, ne i vaidiya bigibigiko thiyako laghɨye moli na e vwataeva, na i vaidiya yawalɨ memeghabananiye. 30 Ko thavala noroke thɨ laghɨye na thɨ viva ne thɨ muyai na thavala noroke thɨ nasiye na thɨ muyai ne thɨ viva.”

19:4 Rɨgh 1:27

19:5 Rɨgh 2:24

19:7 Mba 24:1

19:19 Raŋ 20:12-16; Mba 5:16-20; Liv 19:18