14
Yes daba to Yuda tikaal ataam pa tirab Yesu imaat
(Mt 26:1-5; Lu 22:1-2; Yo 11:45-53)
Mboŋ ru isob, ghoro tiza pa sawa to Pasova* Pasova, nene lupuuŋ tiina to yes Yuda to matadi iŋgal imuul ila pa sawa to nditimbudi tineep sami izi Isip, ve Maaron igham mulin di ila yes Isipa nimadi.
toman lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau ne. Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ tighaze tirab Yesu imaat. Tovenen tilup di, ve tikaal ataam pa tikisi inimale yoŋgaaŋ. Tisaav tighaze: “Iit irau takisi pa sawa to lupuuŋ tiina tonene maau. Pa vene, tareu ival tiina lolodi, ve tipamundigin malmal.” Mbo 2:1-3
Liva eez iliŋ ŋgoreeŋ to vuzi poia ne izala Yesu daba
(Mt 26:6-13; Yo 12:1-8)
Ŋgeu eez to ndug Betania, iza Simon. Ye, muuŋ kolekole ighami. Yesu toman taghoniiŋa toni tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ve liva eez igham ŋgoreeŋ apatu paghuna eez to ŋgoreeŋ ineep ila, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia, ve atia tiina kat. Tigharaata pa mbeb to tiwaat iza tighaze ‘nard.’ Ye igham ŋgoreeŋ apatu tonowen, ve iseŋ polin avo, Ŋgoreeŋ apatu to liva tonene, avo mala. Tauto ye iseŋ polin avo.
ghoro iliŋi izala Yesu daba.
Tamtoghon todi pida tighita ŋgar to liva tonowen ighami, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pa liva tonenen tighaze: “Wai, ye iwaghamun ŋgoreeŋ tonowen pasa? Mbeb tonowen, atia tiina kat. Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina kat irau 300 denari ma venen, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tovenen tiyaan liva tonenen.
Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ayou avomim pani pasa? Apuli ineep. Ŋgar to ye igham payou ne, nene paghuna. Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Tovenen sawa sine to yam aghaze auul di, nene irau auul di. Eemoghon you, mala maau pale napul gham, ve irau naneep toman gham muul maau. Ŋgar to liva tonene irau igham payou, tauto ighami wa. Ŋgoreeŋ to ye iliŋi izala poghog, nene inimale ye igharaat ghou pataghaaŋ pa mateeŋ tiou. Yo 19:40
Tovenen you nasaav payam kat: Muri, tamtoghon pale tila tivotia varu poia irau taan isob. Ve ndug sine to tivotia varu poia padi, nene pale tisavia ŋgar to liva tonene igham payou. Leso tamtoghon matadi kisini.”
Yudas ighaze ye pale ighur Yesu ila koia nimadi
(Mt 26:14-16; Lu 22:3-6)
10 Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, todi eez, iza Yudas Iskariot. Sawa tonenen, ye ila to yes daba to watooŋrau, ve isaav padi ighaze ye pale ighur Yesu ila nimadi. 11 Yes tilooŋ saveeŋ toni, le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida. Timbua saveeŋ le isob, ghoro Yudas ila ve isaŋan. Ighaze soso poia eta ivot, ghoro ighur Yesu ila nimadi.
Taghoniiŋa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova
(Mt 26:17-19; Lu 22:7-13)
12 Tinepneep le ndag to tipamundigin lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Sawa tonenen, yes Yuda tirabrab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tovenen taghoniiŋa toni tighason Yesu tighaze: “Tiina, yom ughaze nila nigharaat aniiŋ to Pasova payom izi sine?” Igham 12:6+
13 Tovenen Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru tila, ve isaav padi ighaze: “Yamru alooŋ ala Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat. 14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala, ve asaav pa ruum tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pani ne ineep pa dige sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
15 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ pataghaaŋ tonowe.”
16 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro taghoniiŋa toni tonowen timundig ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe.
Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tighan aniiŋ to Pasova
(Mt 26:20-25; Lu 22:14-23; Yo 13:21-30)
17 Rabrab izi, ve Yesu yesŋa taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tivot ruum tonowen, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova. 18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam tonene, tiam eez to aazne ighanghan toman ghou ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.” Mbo 41:9
19 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan. Tovenen yes eŋaeŋa tisaav pani tighaze: “Wai, Tiina, pale nagham ŋgar tovene payom wa? You irau nagham tovene maau.”
20 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, tiam eez to yeru nizeev mberet izila rubruub ee moghon, nene ye to pale igham ŋgar tonene. 21 Tovenen Tamtoghon Natu pale ila ve tirabi imaat itaghon saveeŋa to timbooda pataghaaŋ wa. Ve ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa! Inimale tina ipoopa maau, tone poia!”
Yesu irei mberet ve vaen pa taghoniiŋa toni
(Mt 26:26-30; Lu 22:17-20; 1Kor 11:23-25)
22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva, ve ireii irau taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Aghami. Nene you mindag.” 23 Ghoro igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi, ve yes tisob tighun ila. Ve isaav padi ighaze: 24 “Nene siŋ tiou to pale imaliŋ pa tamtoghon katindi. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon. Igham 24:8; 1Kor 10:16; Hib 8:8+, 9:16+
25 You nasaav payam kat: You pale naghun vaen muul maau, le irau sawa paghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, ghoro naghun.”
26 Tighanghan le isob, ve timbou mbouŋ eez to tipait Maaron, ghoro tivot tila pumuri, ve tizala pa lolooz Oliv. Mbo 118:29
Yesu isaav ighaze Petrus pale ipesamun iza
(Mt 26:31-35; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38)
27 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tila tivot lolooz Oliv, ghoro isaav padi ighaze: “Mboŋ aazne, yam asob pale atap pa ghurla tiam, ve apul murimim payou. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze:
‘You pale narab ŋginiiŋa to sipsip, ve sipsip tiwaghaughau.’ Sek 13:7; Yo 16:32
28 “Eemoghon muri, sawa to Tamaŋ Maaron ipamundigin ghou pa mateeŋ, you pale namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
29 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ariaŋa pa Yesu ighaze: “Nene yes pida. Ve you irau natap ve napul murig payom ne maau.”
30 Yesu isaav pani ighaze: “Nes Petrus, you nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.”
31 Tovenen Petrus isaav ariaŋa muul ighaze: “Sei isaav! Ighaze tirab ghou namaat toman ghom, nene poia. Tirab ghou lak! Eemoghon irau napesamun izam maau.” Ve taghoniiŋa toni tisob tisavia saveeŋ raraate moghon.
Yesu isuŋ izi Getsemane
(Mt 26:36-46; Lu 22:39-46)
32 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni, ve yesŋa tilaagh tila tivot ndug eez, iza Getsemane. Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Mbolemim izi sualen, ve you nala nasuŋ tonowe.” 33 Ghoro igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yesŋa tila saguan ris. Sawa tonenen, Yesu lolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani to pale ivot pani. 34 Tovenen isaav padi ighaze: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rismoghon tone namaat. Yam aneep sualen ve apamaat ariaŋa.” Yo 12:27
35 Ghoro ilaagh ila ris, iput aghe ve ighur nagho izila pa taan, ve ighason Maaron ighaze irau to ipaghau pataŋani tonenen pani, ma maau? Pasa, Yesu iwatag: Sawa to pataŋani iza toni, tauto ivot wa. 36 Ve isaav ighaze: “Abba, ‘Abba,’ nene Hibru aliŋadi waaro eez. Yes Israela ndinatudi geegeu tipoipoi nditamandi tighaze: ‘Abba,’ inimale iit ndinatuud tipoipoi nditamandi tighaze ‘Amaŋ.’
Tamaŋ, mbeb eta ila murim maau. You naghaze upaghau rubruub§ Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron.
tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.”
37 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni tol tonenen, ve ighita di tigheen. Tovenen isaav pa Petrus ighaze: “Simon, yom ugheen? Irau upamaat ris maau? 38 Yam apamaat ariaŋa ve asuŋ. Pa vene, tovaaŋ ivot payam, ve atap. Onoon, lolood taghaze le tataghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar to uliid iyaryaaŋ ila lolood, tauto igham ghiit tapiriid iraua maau.” Ro 7:23; Ga 5:17
39 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ to papazogi ighami. 40 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen sone. Pasa, matadi ighengheen kat. Tovenen ledi saveeŋ eta to tisavia pani ne maau. 41 Yesu ila isuŋ muul inim pae tol, ghoro imuul ila, ve isaav padi ighaze: “Wai, atemim izi ve aghengheen sone? Iraua lak! Pasa, sawa to tighur Tamtoghon Natu ila ndiran samsamia nimadi, tauto ivot wa. 42 Amundig ve tala. Aghita. Ŋgeu to ighaze ighur ghou nala koiagŋa nimadi, tauto inim peria wa!”
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12)
43 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tinim peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ival tiina tonowen, yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza pida to yes Yuda timbaaŋ di tila. Yes tikis buza toman ndaab le irau di. 44 Yudas igharaat saveeŋ padi pataghaaŋ ighaze: “Tala peria ve ighaze aghita nasavag ŋgeu eta ve nayaŋin pani, nene ye tau. Akisi, ndaaba tiŋgin poiani, ve aghami ala. You pale nagham ŋgar tovene inim ghilalooŋ payam, leso aghilaal ŋgeu tonowen.”
45 Tovenen sawa to tila tivot todi, Yudas rikia moghon iŋarua Yesu ila, ve isaav pani ighaze: “Aa Patoŋaaŋ!” ve isavagi ve iyaŋin pani. 46 Ghoro ival tiina tonenen tikis Yesu. 47 Tovenen yes to tiyoon toman Yesu, todi eez ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
48 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina tonenen ighaze: “Wai, pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal? 49 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho, ve napatoot gham pa Maaron aliŋa. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Leso Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ, anoŋa ivot.”
50 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisob tipuli, ve tighau. Mbo 88:8; Mk 14:27
51 Ŋgeu paghu eez* Ndiran ŋgara pida tighaze ŋgeu paghu to ighau ila, nene Markus to imbood varu poia tonene.
itaghon Yesu ve yesŋa tila tivot ndug tonowen. Ye ikawaal uli moghon. Yes ndaaba tighaze tikisi paam. 52 Eemoghon tigham sapirini, ve tikis uli toni moghon. Tovenen kambaŋmbaŋiiŋa, ve ilaan ighau ila.
Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila daba to yes Yuda matadi
(Mt 26:57-68; Lu 22:54-55,63-71; Yo 18:13-14,19-24)
53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuri ilooŋ ila ruum to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daba tisob to watooŋrau, toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup di tonowe ve tisasaŋan. 54 Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon Yesu ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. Ye ilaagh riŋa riŋa tovene le ila peria sirsiir to ruum tonenen. Ghoro ilooŋ ila sirsiir lolo, ve mbole izi toman uraata pida to daba to watooŋrau ila yab dige, ve yab ilaava.
55 Yes daba to watooŋrau toman tamtoghon tisob to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, titoova pa tikaal tamtoghon pida, leso tipariaaŋ saveeŋ tighaze yes tighita Yesu igham sosor, ve inim pughu pa tirabi imaat. Eemoghon ŋgar todi ighur maau. 56 Onoon, tamtoghon katindi tipariaaŋ saveeŋ kaarom tighaze yes tighita Yesu igham sosor. Eemoghon saveeŋ todi raraate maau. Tisavia saveeŋ mata naol. Igham 20:16; Lo 19:15
57 Ghoro ndiran pida timundig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze: 58 “Yei nilooŋ ŋgeu tonene isaav ighaze: ‘Rumai Tiina to tamtoghon tireii pa nimadi, you pale nareua izi, ve napayoon rumai ite pa mboŋ tol moghon. Rumai tonowen, tamtoghon pale tireii pa nimadi maau.’ ” Yo 2:19; Mbaŋ 6:14
59 Eemoghon yes paam, aliŋadi raraate maau. Saveeŋ todi mata naol.
60 Tovenen daba to watooŋrau imundig iyoon ila yes pooza tonenen matadi, ve isaav pa Yesu ighaze: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighaze tilooŋ ghom usavia saveeŋ tovene. Vena, irau upamuul saveeŋ todi, ma maau?” 61 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta maau. Neneeŋa moghon. Tovenen daba to watooŋrau ighasoni muul ighaze: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yom Mesia? Maaron to tamtoghon tipaiti pa poia toni ne, Natu yom?” Is 53:7
62 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Taug tonene. Ve muri, yam pale aghita:
‘Tamtoghon Natu ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan. Ve ye pale ineep ila yaghur tae to sambam, ve imuul izi inim.’ ” Mbo 110:1; Dan 7:13; Syg 1:7
63 Daba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tonene le irau lolo maau kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve isaav ighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? 64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa. Ye isavia saveeŋ velegiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar vena pani?”
Yes tisob tilup avodi, ve tisaav tighaze: “Ye isosor wa. Tamtoghon tovene irau ineep maau. Ye imaat.” Wkp 24:16; Yo 19:7
65 Ghoro tamtoghon todi pida timundig ve tivuragi, tikau mata, tirabi, ve tipamogherani tighaze: “Yom propet, ne? Yo, uvotia Maaron aliŋa payei!” Ghoro yes uraata pida to Rumai Tiina anadi tighami, ve tipambar paŋa paam.
Petrus ipesamun Yesu iza
(Mt 26:69-75; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18,25-27)
66-67 Sawa to yes daba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ineep sila igharau yab to titavuna ila sirsiir lolo, ve yab ilaava. Liva paghu eez to imbesmbees pa daba to watooŋrau, inim ve imbatut poian Petrus nagho, ve isaav ighaze: “Ai, yom tonene ulaghlaagh toman Yesu to Nasaret paam.”
68 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi maau. Nakankaan pani.” Ghoro ipul ina tonowen, ve induur ivot igharau sirsiir avo. Sawa tonenen, tatareek itaŋ. 69 Liva mbesooŋa tonowen mata ila le ighita Petrus muul. Tovenen isaav pa yes to tiyondyood tigharaui ighaze: “Ai, aghita! Ŋgeu tonene, ye todi eez paam.” 70 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul.
Tinepneep ris, ghoro yes to tiyoon tigharau Petrus, anadi tisaav pani tighaze: “Onoon kat. Yom tonene, todi eez paam. Pasa, yom to Galilaia.”
71 Tovenen Petrus imundig, ve isaav ariaŋa kat ighaze: “Onoon sambam, ŋgeu to yam asavsaav pani ne, you nawatagi rita maau kat. Ighaze natoom, Maaron tau pale iwaghamun ghou!” 72 Rikia moghon, tatareek itaŋ muul inim pae ru. Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa to ighaze: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.” Tovenen Petrus lolo isami pa tau, ve itaŋ tiina.

*14:1: Pasova, nene lupuuŋ tiina to yes Yuda to matadi iŋgal imuul ila pa sawa to nditimbudi tineep sami izi Isip, ve Maaron igham mulin di ila yes Isipa nimadi.

14:3: Ŋgoreeŋ apatu to liva tonene, avo mala. Tauto ye iseŋ polin avo.

14:36: ‘Abba,’ nene Hibru aliŋadi waaro eez. Yes Israela ndinatudi geegeu tipoipoi nditamandi tighaze: ‘Abba,’ inimale iit ndinatuud tipoipoi nditamandi tighaze ‘Amaŋ.’

§14:36: Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron.

*14:51: Ndiran ŋgara pida tighaze ŋgeu paghu to ighau ila, nene Markus to imbood varu poia tonene.