15
15:1-29 (15:1-21) Kirasi Pilieringi Yembomanga Juda Ye Awilime Jerusalleme Maku Tokolie, (15:22-29) Juda Yembo Naa Moloringi Yembo Lupe Kirasi Pilku Moloringi Yemboma Teko Molonge Mele Ningu Panjiku Pep Toringi Temanemo
Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea awili Andiyoko maniendo ongolie Kirasi pilku moloringi yembo lupema ungu mane siku moloringi. Enone ningendo: “Kirasinge ungumu manjiku pilimele kapola naa temba. Enone Mosisinge ungu manemo pilku yemanga kangi te kopisiku makaye teko wendo naa lingi liemo* 5 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. mindili nolemela aulkena wendo ongo molko kondonge punge aulkemo Pulu Yemone naa lipe tapondomba.” 11 bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”. niringi. Aku niringimunge Pollo Banapasiselone eno kinie kerepale ningu irinele teringi. Akumunge Kirasinge yembomane Pollo Banapasiselo kinie Kirasinge ye mare kinie “Eno kolea awili Jerusalleme puku Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema kinie ⸤Kirasinge yembo talape moloringimenga⸥ tapu yema kinie bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “16. hetman”. puku kanoko, i irinele tekemolomonga ningu sumbi sindengi puku walsi-pee.” ningu liku mundoringi.
Kirasinge yembo talape Andiyoko taonona moloringimene§ bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. “Eno paa.” ningu mundoringi kinie Jerusalleme pungendo kolea Ponisia poropinji kinie kolea Sameria poropinji kinie puku, ou kolea lupe lupema temane peangamo toko siliku andoringili kinie Juda yembo naa molko yembo lupe moloringi yemboma konopu alowa teko Pulu Yemonga ungumu pilku lsingi mele temanemo toko siliku puringi. Kirasinge yembo temanemo pilieringimene paa konopu siringi. Jerusalleme kamu suku puringi kinie Kirasinge yemboma kinie, enonga tapu yema kinie, Yesusini lipe mundorumu yema kinie enone “Papu okomele.” niringi. Kanu kinie Pollo Banapasiselone Pulu Yemone elo lipe tapondorumu kinie teringili mele pali temane toko siringili.
Kanu kinie Parisi ye* bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. Kirasinge ungumu pilku lsingi yema ola angilkulie ningendo: “Juda yembo naa molemele yembo lupemane ‘Yesusi Kirasinge yemboma molamili.’ ningu yemanga kangi te kopisiku makaye teko, Mosisinge ungu manema bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. pali pilku liku tenge panjiku teangi.” niringi.
Kanu kinie Yesusini lipe mundorumu yema kinie tapu yema kinie ‘Iungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi. Eno ungu awisili kerepale ningu moloringi kinie Pita ola angilipelie enondo nimbendo: “Angokeme, eno ou ulu te wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone eno molemelemanga na mako topalie, “Kirasinge temane peangamo Juda yembo naa molemele yembo lupema pilku liengi bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”, “8. bilip”. nu puku toko si-pou.” nirimu.§ inie yakondo 10:1-11:18. Pulu Ye yembomanga pali konopumenga kanolemo Pulu Yemone kanu yembo lupema konopu alowa teko yunge ungumu pilku lsingi kinie kanopalie ‘Aku tekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yemboma kanangi.’ nimbe Mini Kake Telimu, ou olio Juda yemboma sirimu mele, kinié eno yembo lupema aku sipe sirimu. Yuni eno yembo lupema ulu te lupe tepa, olio Juda yemboma ulu te lupe tepa, naa terimu. Eno ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku pilieringi kinie ‘Enonga konopume kake tepili.’ nirimu.
10 “Akumunge kinié eno nanga ungumu pilku molemele Juda yema, enone “Yembo lupema aku siku teangi.” nikimilimu nambemune ‘Pulu Yemo olio kinie mumindili kolomba molo molonje.’ ningu aku siku nikimiliye? Ou olionga anda kolepalime kinie olio umbune manda naa merimulu umbunemo kinie enone iyembo lupe Yesusinge lombili andoli yembo molemelema* bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. nambemune ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yemboma “Teangi.” nimbe ungu mane sirimume Mosisini pilipe yando nimbe sirimu ungu manema temolondo perelemolo aku ungume “Yembo lupema teangi.” nikimilimu paa kapola naa tekemo. 11 Aku siku paa naa niengi, molo! Olio pilimolo mele isipe: Awili Yesusini bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. kanu yembo lupema we kondo kolopa lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba mele olio Juda yemboma kepe aku sipela we kondo kolopa lipe tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molomolo aulke te lupe paa molo.⸥” nimbe Pitane aku sipe nirimu.
12 Kanu kinie Banapasi kinie Polloselone Pulu Yemone elo lipe tapondorumu kinie kolea lupemanga andoko ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondoloma ungu pulu te Jono 2:11*. teringili mele temane toko siringili kinie maku toringi yemboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi. 13 Elone temane tokolo pora siringili kinie Jemisini§ Ye Jemisi ungu pulu te inie yakondo 12:17*. nimbendo: “Angokeme, na ungu te niembo piliee. 14 Pulu Yemone yembo lupemanga ‘Mare nanga yemboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimbe molemo mele ou kumbi lepa lipe ora sirimu mele Saimono Pitane eno nimbe simu. 15 Nimbe simu kanu mele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane* 32 bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. ou ungu ningu bokune toringi mele kinie, telu sipe. Aku bokune toringi molemo mele isipe:
16 ‘Pulu Ye Awilimuni ungu iko te topalie nimbendo:
“Na pe kelepo yando ombolie,
ye nomi kingi Depisinge ulke ‘Depisinge ulke’ nirimumu Depisinge yembomando nirimu kanumu. toko tekisinderingimu
altopo ombo takombo.
Ulke melema keri lierimume kondenga lipu
ou angilierimu mele altopo takombo.
17 Akumunge yembo lupema pali
Pulu Ye Awilimu andoko koronge.
‘Nanga yemboma.’ nimbu mako torundu yemboma
na andoko koronge.”
18 nimbe koronga ou iungume
nimbe para sirimu Pulu Ye Awilimu yuni
aku sipe nikimu.’ Emosi 9:11-12.
nimbe bokune aku sipe nimbe molemo.
19 “Akumunge nanga konopuni pilkiru mele isipe: ‘Yembo lupe konopu alowa teko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ninge yemboma mindili lipu simolo kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. 20 Aku ulumu mundupu siye kolopo ulu te lupe teamili konopu lekero mele isipe: ‘Pepá te topo mundupulie isipu niemili: ‘Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo,§ 29 Ou-Korini 8:7-13, Lipe-Ora-Sirimu 2:14,20. wa ulu kerinele naa teko, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, melemanga meme naa nangi.’* Mememonga ungu mane mare Ou-Pulu-Pulu 9:4, LLipai 17:10-12, Kollosi 1:20. nimbu pepá tamili.’ konopu lekero. 21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu manema nimbe sirimume koleamanga pali paa koronga ou ningu siringi mele yandopa yandopa kinié kepe ningu silimele, alieli Juda yembomane Sambate walemanga pali bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilimele ulkemanga kanu ungume Mosisini torumu bokumenga kambu tolemele ⸤pilimele kinie iyembo lupe Kirasinge yembo molemelema ‘naa teangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkulie naa tenge⸥ kene aku siku ‘naa teangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu.
Aku nirimu kinie enone “E.” niringi.
22 Kanu kinie Yesusini lipe mundorumu yema kinie ⸤Kirasinge yemboma nokoringi⸥ tapu yema kinie Kirasinge yemboma pea pali kinie enone ningendo: “Pollo Banapasiselo kinie olionga ye mare kolea awili Andiyoko pea tapu toko pangi lipu mundemili.” niringi. Aku ningulie, Judasi, yunge imbi te Basipasi, Judasi Basipasinge temane te inie yakondo 1:23-26. yu kinie, Saillasi kinie mako toringi. Kanu yeselo yembomanga pali kumbine moloringiliselo. 23 Kanu yeselo mako tokolie, ‘Elo mengo pangili.’ ningu pepá te i siku toringi:
‘Olio, Yesusini lipe mundorumu yema kinie,
tapu yema kinie,
olio enonga angenalini ipepámo topo,
eno kolea awili Andiyoko molemele yembo lupema kepe
kolea Siria poropinji molemele yembo lupema kepe
kolea Sillisia poropinji molemele yembo lupema kepe
kolea lupe lupemanga molemele yembo lupema kepe
eno pali pepá topo
‘Angokeme, eno kapola molemeleye?’ nikimulu.
24 Olio pilierimulu, olionga ye mare olio
molorumulune munduku siye kolko puku, olione
“Teaa.” naa nimbu sirimulu mele teringi.§ inie 15:1.
Kanu yemane niringi ungumuni enonga konopu toko
bulu balu sindiku eno ningu embambo siringi.
25 Kanumunge “Olione olionga pulu lemo ye peanga
Banapasi Polloselo kinie ye mare mako topo,
eno elo kinie pea tapu toko pangi mundemili.”
nimbu panjerimulu.
26 Banapasi Polloselone ‘Olto toko kondonge kinie
kolombulu liemo unguri molo.’ ningulu pipili
naa kolko olionga Awilimu Yesusi Kirasinge
kongonoma tendekolo yunge imbi
liku ola mundundoringili.
27 ⸤Aku sipu nimbu panjerimulu⸥ akumunge,
olione Judasi Saillasiselo mako topo,
‘Pepá tokomolomo eno kanoko pilinge kinie
iyeselone ungu ningu singele kinie
‘Enone aku siku paa sike
ningu panjeringi lepamo.’ ningu piliengi!’
nimbu elo mako topo lipu mundukumulu.
28 Mini Kake Telimuni olio lipe tapondorumu kinie
olio pilipulie nimbu panjerimulu mele isipe:
Olione umbune lupe awisili eno simolo
kapola naa temba. I siku mindi pilku teangi:
29 Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.”
ningulie popo toko kalko silimele langime
‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo,
melemanga meme naa nongo,
kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’
ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo,
wa ulu kerinele naa teangi.
Aku ulume naa tenge kinie akumu papu.
Aku pea.
Kapola, eno molko kondayo.’
⸤ningu aku siku pepá te toringi.⸥
15:30-35 Jerusalleme Ye Awilimene Pep Toringimu Kolea Andiyoko Mengo Puku Kambu Toringi Temanemo
30 Pepá toko pora sikulie, “Mengo puku kolea awili Andiyoko maniendo paa.” niringi kinie yema akune puku Kirasinge yemboma liku maku toko pepá kanumu siringi. 31 Pepá toko ungu niringi mele yembomane kanokolie ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi. 32 Judasi kinie Saillasiselo elo Pulu Yemonga ungu umbu tondorumume pilkulu yemboma ningu siringili yeselo moloringilimunge Kirasinge yemboma ‘Molko kondangi.’ ningulu ungu peanga awisili ningu siringili. 33 Kanu yeselo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinie pe Kirasinge yembomane “Elo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringime molemelena elo kelko konopu pe nipili pale.” niringi. 34 (Nalo Saillasi yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimbe naa purumu.) 35 Pollo kinie Banapasiselo kolea awili Andiyoko molkolo, ye mare lupe awisili pea Awilimunge ungumu yemboma mane siku temane peangamo toko siringi.
15:36-18:22 POLLO WALE TALO SIPE YESUSINGE UNGUMU NIMBE SILIPE ANDORUMU TEMANEMO
15:36-39 Pollo Banapasiselo Irinele Tekololie Kongono Tere Leko Andoko Naa Teringili Temanemo
36 Pe wale awisili omba purumu kinie Pollone Banapasindu nimbendo: “Olto kelepo ou Awilimunge ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga altopo pupu, Kirasinge yemboma kapola molemelenje, nambe-elemelenje, kano-pambolo.” nirimu.
37 Banapasini nimbendo: “Jono Mako pea tapu topo pamili.” nirimu.
38 Pollone nimbendo: “Molo. Ou pea tapu topo kolea Pambillia purumulu kinie olto mundupe siye kolopa kongono naa tepa yu purumu kanumu.* inie yakondo 13:13. Kinié pea naa pumolo.” nirimu.
39 Aku nirimu kinie kerepale ningulu kongono tere leko naa te-poringili. Banapasini Makondo “Pea tapu topo pambili ou.” nimbe memba pupe, sipi tenga kolea Saipirasi puringili.
15:40-16:5 Pollo Wale Talo Sipe Pulu Polopa Yesusinge Temane Peangamo Tombando Purumu Temanemo
15:40-41 Pollo Wale Talo Sipe Kirasinge Kongonomo Andopa Te-Pumbendo ‘Saillasi Pea Tapu Topo Pambili.’ Nirimu Temanemo
40 Pollone Saillasindu “Pea tapu topo pambili.” nirimu. Pungele teringili kinie Kirasinge yembomane ningendo: “Pulu Ye Awilimuni elo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.” inie yakondo 11:23-24*. niringi kinie elo kolea awili Andiyoko munduku siye kolkolo puringili. 41 Elo kolea Siria poropinji kinie kolea Sillisia poropinji kinie Kirasinge yembo talapema taonomanga lupe lupe moloringi yemboma ‘Eno molko kondoko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku pilku molangi.’ ningulu ungu mane siliku andoringili.

*15:1: 5 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.

15:1: 11 bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

15:2: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “16. hetman”.

§15:3: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

*15:5: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

15:5: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

15:7: bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”, “8. bilip”.

§15:7: inie yakondo 10:1-11:18.

*15:10: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

15:11: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

15:12: ungu pulu te Jono 2:11*.

§15:13: Ye Jemisi ungu pulu te inie yakondo 12:17*.

*15:15: 32 bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

15:16: ‘Depisinge ulke’ nirimumu Depisinge yembomando nirimu kanumu.

15:18: Emosi 9:11-12.

§15:20: 29 Ou-Korini 8:7-13, Lipe-Ora-Sirimu 2:14,20.

*15:20: Mememonga ungu mane mare Ou-Pulu-Pulu 9:4, LLipai 17:10-12, Kollosi 1:20.

15:21: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

15:22: Judasi Basipasinge temane te inie yakondo 1:23-26.

§15:24: inie 15:1.

*15:38: inie yakondo 13:13.

15:40: inie yakondo 11:23-24*.