4
4:1-11 Kurumenga Nomi Setenene Yesusi Kondi Torumu Temanemo* LLuku 4:1-13, Mako 1:12-13.
Yesusi ⸤no lsimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu-kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumenga nomi⸥ depelemone Setene kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. yu kondi topili.’ manda manjelimu ungume inie anjopa 16:1***, Ipuru 2:18. nimbe Yesusi kolea ku lieline meli purumu. Akune Yesusi oli te koro talo mele§ Kewa ungune wale paono talo nimbe molemo. Paono talonga ungu mare Wendo Oringi 24:18, 34:28, Ou Kingime 19:8, Ungu-Manema 8:2-3. langi naa noli we molopa perimu kinie yu engelene kolopa molorumu.
Kanu kinie ⸤kuru⸥ kondi toli ⸤Setene⸥ ombalie yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo* bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. liemo ikoume ‘Pillawa kaloli a liepili.’ ni.” nirimu.
Nalo yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
‘Langimene mindi yemboma konde mololi ulu pulumu
naa silimo.
Pulu Yemone ungu nilimoma pali
pilku liku teko molonge kinie konde mololi ulu pulumu linge.’
nimbe molemo.” Ungu-Manema 8:3. nirimu.
Kanu kinie depelemone Yesusi lipe kolea awili Jerusalleme, akumundu ‘kolea awili kake teli’ nilimu, akune memba pupe Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena memba, paa ola imune pupe anjipelie nirimumuni, yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo nu lipe tapondomba kene pou ningu manie pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
‘Pulu Yemone yunge angellomane ‘Nu ongo nokangi.’ nimbé.
Enone nu ‘Kou tene kepe naa topili.’ ningu nu enonga kimene oko polko linge.’ Konana 91:11-12.
nimbe molemo kanumu. Aku sipe nirimu kene pilkulie aku siku tei.” nirimu.
Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga yembomando ungu te pea nimbe molemola. Akumu isipe:
‘Pulu Yemo enonga Awilimuni “Tembo.” nilimo mele
‘Sike nilimonje molo kolo tolemonje kanamili.’ ningu enone yu manda manjiku naa teangi.’§ Ungu-Manema 6:16.
nimbe molemola kanumu.” nirimu.
Altopa depelemone yu lipe mulu te paa olandopa lierimune ola memba pupe anjipelie, yu ma koleama pali kinie koleamanga mele peangama pea lipe ora sipelie yundu nimbendo: “Nu nanga kumbikerena koporongo langoko manie molko na popo toko nanga imbi liku ola mundundonu liemo inu kanokono ma koleana lemo melema pali nu simbo.” nirimu.
10 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Setene,* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.
nu anjo pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
‘Pulu Yemo enonga Awilimu manjiku popo toko
imbi liku ola mundunduku,
yunge kongonoma manjiku tendeko molangi.’ Ungu-Manema 6:13.
nimbe molemo kanumu.” nirimu. Yesusini Setenenga ungumu walsikele kepe naa pilipe lsimu (Ipuru 4:15).
11 Kanu kinie depelemo Yesusi yu mundupe siye kolopa yu purumu. Purumu kinie mulu koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi.§ Pe walse angello tene aku sipela terimu (LLuku 22:43).
4:12-17 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Pulu Polopa Yemboma Ungu Nimbe Sirimu Temanemo* akumunge 4:12,17selo Mako 1:14-15, LLuku 4:14-15.
12 Kanu kinie ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka ulkena panjeringi Jono kamu toko kondoringi temanemo inie anjokondo 14:1-12. kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba 13 Nasarete taonona ombalie nirimumuni, pe aku taonomo mundupe siye kolopa Kapeniame taono, nomu Gallilli kélona lierimu, akune pupe ‘Kinié ikoleamo nanga molombo kamu koleamo liepili.’ nimbe akune molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinie Napatallaiselone kalko lsingili yemboma ou moloringi koleana Aku yeselo Jekopo Isirelene merimu kangomanga talo. Isirele yemboma kolea Kenane sukundu puku ma moke teringi kinie kanu yeselonga maselo nomu Gallilli nondopa lierimu (Josua 19:10-16,32-39). Nalo pe Yesusi mana molorumu kinie kanu koleaselo ‘kolea Gallilli disiriki’ niline sukundu lierimu, akune Kapeniame taono lierimu. lierimu. 14 ⸤Kapeniame taonona pupe molorumumunge⸥ koronga-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:
15 “Sepullanone kalopa lsimu yemboma
pelemele koleamo kinie,
Napatallaine kalopa lsimu yemboma pelemele koleamo kinie,
nomune pulimo aulkemo no Jodane nekendo lemo koleamo kinie,
kolea Gallilli wikindu yembo lupe awisili* bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”. molemele koleamo kinie,
aku koleamanga molemele yemboma
⸤paa sumbulu toline molemele.⸥
16 Kanu yembo paa sumbulu toline molemelema
pa tondolo paa awili tepa teli te kanoringi.
Kololi ulu pulumu aki topa sumbulu tondolemo koleana pelemele yembomanga koleana
pa tendekemo.” nirimu. Aisaya 9:1-2.
4:17-9:34 YESUSINI PULU YEMO YE NOMI KINGIMU MOLOPA MELEMA NOKOMBAMONGA TEMANE PEANGAMO TOPA SIPE, KURU TORUMU YEMBOMA TEPA KONDE LSIMU TEMANEMA
17 ⸤Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yemboma pulu polopa ungume nimbe sipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba walemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nondopa wendo ombá tekemo kene ⸤‘Pulu Yemo yuni nokomba yembomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu pulu keri telemelema munduku siye kolko konopu alowa teaa.” nirimu.§ Aku ungumu No Lindeli Jonone nirimula (inie yakondo 3:2).
4:18-22 Yesusini Ye Kisendo “Na Lombili Waa.” Nirimu Temanemo* Mako 1:16-20, LLuku 5:1-11. Bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
18 Yesusi Nomu Gallilli kélona andopalie angenungulu talo kanorumu, akuselo Saimono kinie angenu Enderuselo oma lili wale te nomune toko munduku moloringili kanorumu. Pe Saimononga imbi te Pita niringila. Oma lsingili akumu elonga kou-kongono teringili kanumu. 19 Aku siku teko moloringili kanopalie nimbendo: “Na lombili wangili. Oma lingelendo oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu. 20 Aku nirimu kinie pilkululie tamburumbu elonga oma lili walema munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili.
21 Kanu kinie yu laye kolte welto pupelie angenungulu talo lupe kanorumu, akuselo Seperi malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jonoselo, lapa Seperi kinie enonga nona andoli sipine sukundu oma lili walema toko tambulku moloringi kanopalie elo walsipelie “Na lombili wale.” nirimu. 22 Aku nirimu kinie pilkululie elonga lapa Seperi kinie nona andoli sipimu kinie tamburumbu munduku siye kolkololie Yesusi yu lombili puringili.
4:23-25 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Ungumu Nimbe Silipe Andopa Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temanemo Mako 1:39. LLuku 4:44, 6:17-19.
23 Kanu kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga yemboma ungu mane sipe, Pulu Yemo nondopa ye nomi kingimu molopa nokomba mele bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. temane peangamo topa sipe, yembo kuru lupe lupe torumume kinie kangine ulu awisili terimume kinie tepa konde lsimu.
24 Yu terimu mele temanemo kolea Siria poropinji koleamanga pali anjo anjo purumu pilkulie enonga yembo kuru lupe lupe torumu yemboma kinie, mindili lupe lupe nongo moloringi yemboma kinie, yembomanga konopune kuru molko amboloringi yemboma kinie, kuru kopari torumu yemboma kinie, kimbu ki kukorumu yemboma kinie, yu molorumune mengo oringi kinie yuni eno tepa konde lsimu. 25 Yembo paa awisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yemboma kinie, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi kolea yemboma kinie, kolea Judia disiriki lierimu kolea awili Jerusalleme yemboma kinie, kolea Judia sukundu lierimu we koleamanga moloringi yemboma kinie, no Jodane nekendo koleamanga yemboma kinie, paa awisili yu lombili puringi.

*^ LLuku 4:1-13, Mako 1:12-13.

4:1: Setene kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.

4:1: manda manjelimu ungume inie anjopa 16:1***, Ipuru 2:18.

§4:2: Kewa ungune wale paono talo nimbe molemo. Paono talonga ungu mare Wendo Oringi 24:18, 34:28, Ou Kingime 19:8, Ungu-Manema 8:2-3.

*4:3: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

4:4: Ungu-Manema 8:3.

4:6: Konana 91:11-12.

§4:7: Ungu-Manema 6:16.

*4:10: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

4:10: Ungu-Manema 6:13.

4:10: Yesusini Setenenga ungumu walsikele kepe naa pilipe lsimu (Ipuru 4:15).

§4:11: Pe walse angello tene aku sipela terimu (LLuku 22:43).

*4:11: akumunge 4:12,17selo Mako 1:14-15, LLuku 4:14-15.

4:12: Jono kamu toko kondoringi temanemo inie anjokondo 14:1-12.

4:13: Aku yeselo Jekopo Isirelene merimu kangomanga talo. Isirele yemboma kolea Kenane sukundu puku ma moke teringi kinie kanu yeselonga maselo nomu Gallilli nondopa lierimu (Josua 19:10-16,32-39). Nalo pe Yesusi mana molorumu kinie kanu koleaselo ‘kolea Gallilli disiriki’ niline sukundu lierimu, akune Kapeniame taono lierimu.

§4:14: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*4:15: bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.

4:16: Aisaya 9:1-2.

4:17: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§4:17: Aku ungumu No Lindeli Jonone nirimula (inie yakondo 3:2).

*4:17: Mako 1:16-20, LLuku 5:1-11. Bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

4:22: Mako 1:39. LLuku 4:44, 6:17-19.

4:23: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.