10
10:1-12 Yemane Enonga Amboma “Kamu Paa.” Nilimelemonga Ungu Te* Mateyu 19:1-9.
Kanu kinie Yesusi molorumu koleamo mundupe siye kolopa kolea Judia disiriki pupe no Jodane lumbilipe nekendo purumu. Kanu kinie altoko yembo awisili yu molorumune ongo maku toringi kinie alieli aku teringi kinie yuni yemboma ungu mane sirimu mele maku toringime altopa mane sirimula.
Parisi ye mare bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. yu molorumune ongo ‘Yu nambolka nimbénje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili.’ ningu ungu pulu te Mateyu 16:1***. yu walsiku pilkulie ningendo: “Ye tene yu yuyu pilipelie yunge ambomo “Kamu pu.” nimbé kinie kapola temba molo aku temba kinie ungu mane te pulue tombaye?” niringi.
Yuni anjo topondopa nimbendo: “Mosisini aku ulumundu ungu mane sipe nambolka nirimuye?” nirimu.
Enone ningendo: “Mosisini nimbendo:
“Ye tene yunge ambomondo
‘Kamu pupili.’ nimbe makorombando
ambomo “Kamu pu.” nimbé mele
pepá tenga topa ambomo sipelie
yundu “Kamu pu.” nimbe aku tepili.”§ Ungu Manema 24:1-4, Mateyu 5:31.
nirimu.” niringi.
Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku sipe bokune torumu nalo eno kara puku Pulu Yemone ambo yeselo kapola kapola molongele mele ungu mane sirimumu liku su siringi naa pilieringi kulu yuni “Aku teangi.” nirimu. Nalo ou pulu pulu Pulu Yemone melema tepalie
yuni yembo tembando
yemo kinie ambomo kinie terimu.
‘Aku sipe terimumunge ye tene ambo te lipelie
yunge anumu lapaselo mundupe siye kolopa
yunge ambomo kinie elolo telune tapu toko peko,
kangi telumu mele ⸤molkolo
elonga konopu telune pupili⸥ molongele.’* Mateyu 19:5*.
Ye te ambo te limo kinie kangi telumu mele molembele-na elo altoko talo mele naa molembele, elo yembo telumu mele molembele. Yembo telumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Telumu molangili.’ nilimo ambo yeselo yembo tene liku lupe lupe naa mundengi. Aku tengi liemo kapola naa temba.” nirimu.
10 Altoko ulkena suku puku moloringi kinie yu lombili andolimene Yesusi yundu aku ungumunge pulumu walsiku pilieringi kinie 11 yuni enondo topondopa nimbendo: “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele tepa, ou limo ambomo tepa kenjilimo. 12 Molo ambo te yunge ou pulimo yemo mundupe siye kolopa wendo pupe ye te pulimo kinie aku ambomone wa ulu kerinele telemola.” nirimu.
10:13-16 Yesusini Ambolangomando “Pulu Yemone Eno Sewe Anjepili.” Nirimu Temanemo Mateyu 19:13-15, LLuku 18:15-17. Ungu pulu te inie yakondo 9:33-42.
13 Kanu kinie yembomane enonga ambolangoma ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Nalo yu lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa!”⸥ niringi. 14 ⸤“Molo.” niringi kinie⸥ kanopalie Yesusini konopu keri panjipe ⸤yu lombili andolime⸥ enondo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talape akumu bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. i ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee!” ⸤nirimu.⸥ 15 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimele yemboma yunge koleana suku paa naa punge, molo.” nirimu.§ bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini” “31.4.”. 16 Aku nimbelie yuni ambolangoma kangulupe yunge kimuni eno telu telu nimbe pengena ambolopa eno tepa kondombando “Pulu Yemone “Eno molko kondangi.” nipili.” nirimu.
10:17-31 Ye Kamako Tenga Temane Te* Mateyu 19:16-30, LLuku 18:18-30. Ungu pulu talo Mateyu 16:26, LLuku 16:19-30.
17 Kanu kinie Yesusi ola angilipe kolea marenga pumbe purumu kinie ye te yu pumbe purumune lkisipe omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili Peangamo, nanambolka uluri tembo kinie na konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?” bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. nirimu.
18 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune “Peangamo” nikinuye? Yembo peanga te molo. Pulu Yemo mindi peangamo.” nirimu. Yesusini ‘Pulu Yemo naa molkoro.’ nimbe aku sipe naa nirimu. Yemone ‘Yesusi we yere.’ konopu lepalie yundu ‘Ye Peangamo.’ nirimumunge Yesusini aku sipe nirimu.
19 ⸤Aku nimbelie yemone walserimumunge topondopa nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ pilino. Yuni nimbendo:
“Yembo toko naa kondangi.” nimbe,
“Ambo ye pulime molo ye ambo lilime
yembo lupema kinie
wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe,
“Melema wa naa liengi.” nimbe,
“Yembomanga kote
kolo toko naa tendangi.” nimbe,
“Yembomanga melema
kolo toko we naa liengi.” nimbe,
“Aminieli lanieli kinie teko kondoko,
ungu ninge mele pilku liku teko molangi.Ӥ Wendo Oringi 20:12-16.
nimbe,
ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na kangomo molopolie aku ungu manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu.
21 Yesusini yu neme-neme nimbe kanopa konopu mondopalie yundu nimbendo: “Papu teleno nalo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu.
22 Kanu yemo mele paa kande kandema noserimu kulu Yesusini yundu aku nirimu kinie pilipelie yu kumbikere tepa konopu keri panjilipe anjo purumu.
23 ⸤Aku terimu kulu kanopalie⸥ Yesusi topele topa yunge lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. suku pungendo yembo kamakoma paa mindili siku suku punge.” nirimu. 24 Aku ungumu nirimu ⸤kinie pilkulie⸥ yu lombili andolimene mini-wale mundoringi. Nalo Yesusini altopa enondo nimbendo: “Kangoma, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo yemboma paa mindili siku punge. 25 Kongi kemele ⸤kongi paa awili te nalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu.
26 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ yu lombili andolime paa mini-wale munduku suru ningu anjo yando ungu-mele tekolie ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye? bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”. Te molonje?” niringi.
27 Yesusini eno neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Sike yemboma enono manda molo, nalo Pulu Yemone manda tendemba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.” LLuku 1:37. nirimu.
28 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu.
29 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Yembo na konopu mondoko nanga kongono tendeko temane peangamo toko siliku andongendo enonga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolangoma, koleama, akume munduku siye koloringi yemboma pali 30 ya mana paa olandopa mele awisili likulie, pe punge koleana konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.§ bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. Ya mana ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, ambolangoma,* 10:29 akune “lapali” molemo nalo 10:30 akune “lapali” naa nirimu, nambemune naa nirimuye? ‘Pulu Yemo olionga pali Lapamo’ nimbe pilipelie 10:30 akune naa nirimunje? koleama kinie, akume pali awisili olandopa lingela; ⸤na konopu naa mondonge yembomane⸥ eno mindili singela. 31 Nalo kinié awili molemele yembomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana⸥ Inie yakondo 10:23. yembo koropama molonge; kinié koropa pupili molemele yemboma pe yembo awilime molonge.” nirimu.
10:32-34 Yesusini Yu Kolopalie Lomboropa Ola Molomba Mele Altopa Wale Yepoko Sipe Nimbe Para Sirimu Temanemo Mateyu 20:17-19, LLuku 18:31-34. Ungu pulu te inie yakondo 8:31*.
32 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme punge puringi. Yesusi kumbi lierimune lombili andolime paa konopu awisili liku munduliku yu lombili puringi. We yembo akiliku lombili oringime kepe mini-wale munduku pipili kololiku puringi.
Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinie eno kinie oliolio molamili.’ nimbe eno lipe anjo memba pupelie yu-kinie wendo ombá mele altopa pulu polopa nimbe sipelie nimbendo: 33 “Pilieme. Olio Jerusalleme pumolo pukumulu. Akune pumolo kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,§ bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “41. saveman”. lipe simbe, enone yu kote tendeko ‘Yu kolopili tangi.’ ningulie Juda ye naa molemele yema liku singe.* ungu pulu te Mateyu 20:19*. 34 Kanu kinie kanu yemane yu ungu taka tondoko yunge kumbikerena olkambe toko yu ka pulsene toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
10:35-45 Jemisi Kinie Jonoselone Yesusi Mawa Tekololie “Nu Mulu Koleana Puku Moloni Kinie Olto Nu-Kinie Awiliselo Molambili.” Niringili Temanemo Mateyu 20:20-28; 10:41-45 LLuku 22:24-27; inie yakondo Mako 9:33-37, Mateyu 18:1-9, 20:1-16. Ungu pulu tondolo te Jono 13:1-17.
35 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonoselo elo Yesusi molorumune ongololie ningelendo: “Ungu Mane Silimu, nuni ‘Olto ulu te teani.’ nimbu mawa tembolo okombolo.” niringili.
36 Yuni elondo nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane elo-kinie tendambo.’ ningu nikimbiliye?” nirimu.
37 Elone topondoko ningelendo: “Nu pe nunge kolea tondolo pateline ⸤ye nomi kingimu molkolie ninimuni, ‘olto nu-kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘olto te nunge ki umbukundu mondoko te nunge ki tarokondo mondani.’ nimbu mawa tekembolo.” niringili.
38 Yesusini elondo nimbendo: “Mawa tekembele mele elo pilku naa kondokombele. Na no mingine no nombomo elo manda nongeleye? Molo na no limbomo elo manda lingeleye?” nirimu. ungu pulu te Mateyu 20:22*.
39 Elone yundu topondoko ningelendo: “Manda tembolo.” niringili.
Yuni elondo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elo sike nongelela. No limbomo pe sike lingelela. 40 Nalo nane elo “Nanga wanguselonga ongo molangili.” nimbomo kapola naa temba. ⸤Pulu Yemone yuyu⸥ akune molongeleselo koronga mako torumu.” nirimu.
41 Jemisi Jonoselone ⸤‘Yesusinge wanguselonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli rureponga talo§ ungu pulu te Mateyu 20:24*. wemane elo-kinie konopu keri panjeringi.
42 Kanu kinie Yesusini eno “Waa.” nimbelie nirimumuni, enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo* bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. ⸤Yembomane enonga ye nomimenga ungume liku su singe aulke te naa lemo mele⸥ eno pilimele. 43 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbé yemo enonga kongono tendeli yemo molopili. 44 ‘Na enonga ye nomimu molopo eno nokambo.’ nimbé yemo enonga pali kongono kendemande tendeli yemo molopili. inie yakondo 9:35. 45 Aku sipela, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kepe ‘Yembomanga ye awilimu molopo eno nokambo. Enone nanga kongono tendeli kendemande yemboma molangi.’ nimbe naa orumu. ‘Yembomanga kongono tendeli kendemande yemo molopo eno lipu tapondopo, ulu pulu kerimene eno ka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kene na yembo awisilinge nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, kolo wangopo kolondambo.’ nimbe orumu.” ungu pulu talo Mateyu 20:28*, 20:28**. nirimu.
10:46-52 Yesusini Mongo Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo§ Mateyu 20:29-34, LLuku 18:35-43.
46 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno kolea awili Jeriko oringi. Ongolie eno kinie we yembo awisili kinie Jeriko munduku siye kolko punge puringi kinie mongo keri lierimu ye te, imbi Ba-Timiasi, (akumunge pulumu Timiasi malo,) aulke alselsena molopa yemboma “Kou mone siee.” nimbe mawa terimu.
47 Kolea Nasarete ye Yesusi omba purumu mele pilipelie mongo keri lierimu yemo yuni pulu polopa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo,* bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”. na kondo kolou!” nirimu.
48 Yembo awisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka liku molou!” niringi.
Nalo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
49 Yesusi we angilipelie “Yu opili niee.” nirimu.
Aku nirimu kulu eno mongo keri lierimu yemo walsikulie ningendo: “Yuni “Nu ou.” nikimu kene konopu waengo siku ola angilku ongo pu.” niringi. 50 Yu popenge tepa ola pakorumu wale pakolimu kulupe ola angilipe Yesusi molorumune orumu.
51 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nu nambe-eambo konopu lekenoye?” nirimu kinie
mongo keri lierimu yemone nimbendo: “Raponai, ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*. na mongone melema kanambo nanga mongoselo teko peanga tendani.” nirimu.
52 Yesusini nimbendo: “ ‘Nane nunge mongoselo kapola tendembo.’ konopu lienumunge nu umbu mongo kapola angilkimu kene pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu kinie yu tamburumbu mongoselo peanga lierimu, melema kanopalie, Yesusi purumu aulkena lombili purumu.

*^ Mateyu 19:1-9.

10:2: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

10:2: ungu pulu te Mateyu 16:1***.

§10:4: Ungu Manema 24:1-4, Mateyu 5:31.

*10:8: Mateyu 19:5*.

10:12: Mateyu 19:13-15, LLuku 18:15-17. Ungu pulu te inie yakondo 9:33-42.

10:14: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§10:15: bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini” “31.4.”.

*10:16: Mateyu 19:16-30, LLuku 18:18-30. Ungu pulu talo Mateyu 16:26, LLuku 16:19-30.

10:17: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

10:18: Yesusini ‘Pulu Yemo naa molkoro.’ nimbe aku sipe naa nirimu. Yemone ‘Yesusi we yere.’ konopu lepalie yundu ‘Ye Peangamo.’ nirimumunge Yesusini aku sipe nirimu.

§10:19: Wendo Oringi 20:12-16.

*10:23: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

10:26: bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

10:27: LLuku 1:37.

§10:30: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

*10:30: 10:29 akune “lapali” molemo nalo 10:30 akune “lapali” naa nirimu, nambemune naa nirimuye? ‘Pulu Yemo olionga pali Lapamo’ nimbe pilipelie 10:30 akune naa nirimunje?

10:31: Inie yakondo 10:23.

10:31: Mateyu 20:17-19, LLuku 18:31-34. Ungu pulu te inie yakondo 8:31*.

§10:33: bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “41. saveman”.

*10:33: ungu pulu te Mateyu 20:19*.

10:34: Mateyu 20:20-28; 10:41-45 LLuku 22:24-27; inie yakondo Mako 9:33-37, Mateyu 18:1-9, 20:1-16. Ungu pulu tondolo te Jono 13:1-17.

10:38: ungu pulu te Mateyu 20:22*.

§10:41: ungu pulu te Mateyu 20:24*.

*10:42: bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.

10:44: inie yakondo 9:35.

10:45: ungu pulu talo Mateyu 20:28*, 20:28**.

§10:45: Mateyu 20:29-34, LLuku 18:35-43.

*10:47: bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.

10:51: ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.