8
Vaikala Tovolaꞌi sou Itema Usuꞌa Ovu Ngiaxu
(Mat 13:1-17; Mak 4:1-12)
Xe iliꞌi, la Iesu muxixaoxao no tuatuala seꞌi tatatila xe seꞌi kitukituꞌa sou muaꞌaloiꞌa ta mitema sou aꞌalo laixe sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua. La ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei kalumo a mimulinu ne. Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49Mo ta sema moseꞌi e tei la Iesu mukusaiꞌa ta ulee ta masumasua noxiꞌa mo mupamaulineꞌi no anu pipienaxaꞌa ne, aneꞌi a imumulinu kalumo. Vile ualasie lexe Malia sie Maxatale e Iesu mukusaiꞌa ta ulee ta masumasua muxatele tamei noxie. Xe vile ualasie lexe Ioana e Kusa semau. Io, Kusa ne, anu itema tila noxiꞌa aneꞌi ane isaxilaꞌu tani noxou Elodesi. Xe Susana iloꞌa ta sema tapiena moseꞌi la mimulineꞌi Iesu iloꞌa ta molomolo noxou. Aneꞌi ta sema ane ne, mimolo mimii noxiꞌa sou isuꞌusuꞌulineꞌi Iesu iloꞌa ta molomolo noxou no anu.
Ta mitema tavuꞌalo mixali mipita noxou Iesu, ia ta mitema meꞌa no tuatuala kalumo mixaxali sio sou mipita noxou, la Iesu muvikala tovolaꞌi vile mulai noxiꞌa aloxo ꞌo, “No voxo vile, la itema vile mulai no xai sou usuꞌanu ovu ngiaxu. No mine anu ususuꞌanu ovu ngiaxu ne, la seꞌi mulapalapau no voteꞌi. La ta mitema mimalomaloxou xe ta ngiala miꞌou. Xe moseꞌi mulapalapau no lavolavoꞌo. La mupau, ia muxalo la. Xo lia siliu uasi. Xe moseꞌi mulapalapau no xuxua tanutanu, xe muleme la xuxua ne muisiisinu mole uleme laixe sou uneneꞌa uasi. Ia moseꞌi mulapalapau no lia laixe mole muleme muxali tila sou muneneꞌa. Moseꞌi muxalixu ngiaxu itemaxu taꞌuve (100).”
Iesu muvikala tavolaꞌi mulai noxiꞌa mukalu, la muꞌava noxiꞌa aloxo ꞌo, “Itema ane anu mulavu lexe anu sangalou a uxoxolu sou ulolomu no anu, la laixe lexe anu ulomusou vaikala ane ne no anu.”
Ioxe, ta molomolo noxou Iesu milomusou vaikala tovolaꞌi noxou ne, ia ilamana no anu uasi. La sou aneꞌi mitaliꞌisou Iesu lexe ulamanalixaꞌa no anu vaikala tovolaꞌi ne laaxu. 10  Ais 6:9-10La sou Iesu mulamanalixaꞌa no anu aloxo ꞌo, “Lataua mulosiengixu laaxu vaikala mutalume sou saxisaxilaꞌu noxou. Ia ta mitema vaꞌaxu ilomusou vaivaikala latala ne no anu vaikala tovolaꞌisi. Mo sou,
‘aneꞌi imalei, ia imaisou mii vile uasi,
mo ilolomu, ia ilavusou mii vile uasi.’
11 Ioxe, vaikala tovolaꞌi ane ne, laaxu aloxo ꞌo. Ovu ngiaxu ne, anu musosovosou vaikala noxou Lataua. 12 Vaikala ane anu musuꞌanu xe mulapau no voteꞌi ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua, ia Satani uneꞌe la uxexeenu vaikala ane Lataua mutounu no oponeꞌi ne alaxu vilesisi. Xo Satani uxavutala lexe loxo ꞌo io aneꞌi imulaxu taneꞌi noxou Lataua, la Lataua upamaulineꞌi. 13 Xe vaikala ane anu musuꞌanu, io mulapau no lavolavoꞌo ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua la inoꞌu palea mo iꞌosasou. Ia tavaꞌu xo uliuliꞌa uasi, la vaikala ne uxolu maxuveeni uasi. Xe no anu voxo ane loxo tovotovo uxali noxiꞌa, la aneꞌi ilapau alaxu vilesisi. 14 Xe Vaikala ane anu musuꞌanu xe mulapau no xuxua tanu ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua ne. Ia aneꞌi imulinu masaxa noxiꞌa sou ixavutala piena no anu mauli ilou xoluxolu no lia ꞌo mo imasaxa lexe iꞌa lavuluti piena mo oponeꞌi uisuisuxu mimii iouiou, la sou anu mimii ane ne uvausou vaikalau Lataua la uneneꞌa uasi. 15 Ia vaikala ane musuꞌanu xe mulapau no lia laixe ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua no anu oponeꞌi lailaixe manina, la inoꞌu mo itetelisou pekiaꞌu la ineneꞌa.”
Telu Utulu Teitexi no Valovalo sou Ukaa
(Mak 4:21-25)
16  Mat 5:15; Luk 11:33Iesu muavuti, la muvikala aloxo ꞌo la, “Itema vile umomomo sou uꞌelaxu telu ka utulu pupunisou xe utalumeu no lia no laaxu luu uasi. Ia anu utulusou teitexi no valovalo, mo sou ta mitema e iꞌuna no tani ne, la imaisou lamana ane ne. 17  Mat 10:26; Luk 12:2Xo mimii ukalusi ane mutalume ne, iliꞌi la anu upalaꞌa. Mo mimii ukalusi ane ta mitema mivauvausou mo a uai ne, iliꞌi la upalaꞌa no taatexa. 18  Mat 25:29; Luk 19:26Aloxo ne, la sou ngingi ngalaxaꞌingengi sou ngalomusou vaikala. Xo lexe itema vile mimiu tavuꞌalo sevile, la Lataua ulosou moseꞌi la. Ia lexe itema ane miumiu uasi, ia uxavutala lexe anu miu sevile ne, la Lataua uxexee noxou.”
Iesu Nenu Iloꞌa ta Vimovimou
(Mat 12:46-50; Mak 3:31-35)
19 Xe iliꞌi, la Iesu nenu iloꞌa ta vimovimou mineꞌe sou lexe imaisou, ia aneꞌi imomomo sou ixali noxou uasi. Xo ta mitema tapiena musuku, la mitaluxaꞌa. 20 La sou itema vile muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Nenine iloꞌa ta vivine aneꞌi a itutulu no ale sou imasaxa lexe imaisine.”
21 La Anu mukolinu vaikala noxou mitema ne aloxo ꞌo, “Aneꞌi ane ilomusou vaikala noxou Lataua mo imulinu, la aneꞌi ne eni nenilo mo ta vivilo.”
Iesu Mukaitoloneꞌi Sivo Ilou Xasi
(Mat 8:23-27; Mak 4:35-41)
22 No voxo vile iliꞌi, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou lexe, “Nengeꞌa talai no kupa xalee vile.” La sou aneꞌi iloꞌa mitelo no anu uaxa sou milai. 23 Aneꞌi mivole uaxa ne lexe sou ilai xalee vile, la Iesu mupasipaa la muai. Ia atume vile tatila muilisou kupa, la muavutinoxu xasi tatila mole lexa muꞌuna no anu uaxa mo ꞌalai sou iꞌuoꞌuo.
24 La sou aneꞌi milai mitulusou Iesu sou mivikalanu lexe, “Tilasixe, tilasixe. Natulu mo nasuꞌulinenge, xo nenge asou taꞌuoꞌuo!”
Xe Iesu muavuti mutulu, la mukaitoloneꞌi atume ilou xasi tila ne. La atume ilou xasi tila ne, tasiauxaꞌa avile mo lexa loxoꞌu muai seꞌisisi. 25 Mukalu, la sou Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi ngamuxaxu tangengi noxilo uasi ꞌo?”
Iesu muꞌoxo aloxo ne xe aneꞌi mimaisou, la aneꞌi mikuluke mo mimamaꞌu. La sou mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo, “Itema ano ꞌo ne, Anu itema maꞌi ꞌo? La sou atume ilou xasi milomuxu vaikalau ꞌo.”
Iesu Mukusau Ulee Vile Masua Muxolu Noxou Mitema Vile
(Mat 8:28-34; Mak 5:1-20)
26 Aneꞌi mivole uaxa no anu kupa ne Xalilaia, la milai mixali no xalee vile no xalee lia tila ne Xelasene. 27 Xe Iesu muiliꞌe muuatu no uaxa sou lexe ulai no ale. La mitema vile e ulee masua muxolu noxou ne, molu no tuala ane ne muneꞌe muxalisou Iesu. Itema ane ne, anu ulavusou usakii malo uasi mo ulavusou uxoxolu no tani vile uasi maxuveeni manina. Ia ulavusou uxoxolu no loulousiꞌa ta mitemasi. 28 Io, no mine anu mumaisou Iesu, la anu muꞌava tatila ka mulapau noxou Iesu tavaꞌu. Io anu muunga toxoxaꞌa mulai noxou Iesu sou muvikala aloxo ꞌo, “Iesu, nini Lataua e muxolu teitexi manina ꞌOlu. Nini nemasaxa lexe naꞌoxonu maꞌia noxilo? Eni alingaine lexe mamu sou naꞌoxo masua noxilo!” 29 Anu muꞌava tatila aloxo ne, xo Iesu muvikala pekiaꞌu mulai noxou lexe uxexesou mitema ne. Xo ta mitema e isaxilaꞌu itema ne, misakisakiinu avolu ilou tavaꞌu no anu xalolo. Ia alaxu tavuꞌalo, xe ulee masua ne uꞌaisou, la anu uxotosou xalolo ane ne. Io, ulee masua ne ulaixu no xalee lia ane ta mitema ixolu no anu uasi.
30 La Iesu mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Ualasine a loxovaa?”
La anu mukolinu aloxo ꞌo, “Ualasilo lexe Lexioni.” Xo ta ulee ta masumasua tavuꞌalo mixolu mipita noxou. 31 Aneꞌi milinga noxou Iesu alaxu tavuꞌalo lexe mamu sou Anu ukusaiꞌa ilai no taxa e kaluxusou uasi.
32 Ia, ta memee laꞌoluxaꞌa vile toxoxaꞌa a iꞌaniꞌani no laxaꞌilu vile ꞌalai ne. La sou ta ulee ta masua ne, milinga pekiaꞌu noxou Iesu lexe upalusiꞌa ilai iꞌuna noxiꞌa ta memee ne. La Iesu muvikala lexe ilai iꞌuna noxiꞌa. 33 La sou aneꞌi mixexesou mitema ane ne, io milai miꞌuna noxiꞌa ta memee. Miꞌuna noxiꞌa, la ta memee laꞌoluxaꞌa ne miiaꞌuxu miluꞌe no tavaꞌu maea e no kupa ne, la miꞌuoꞌuo mole misoisoli mukalu.
34 Xe ta mitema sou isaxilaꞌa ta memee ne, mimaisou mii ane ne, la miꞌumeꞌume sou milai miaꞌalo no tuala xe tuatuala ane muxoluxolu no paꞌupaꞌumolu tuala ne. 35 La sou ta mitema sou tuatuala ne mineꞌe sou mimaisou mii maꞌia ane muxali ne. Mineꞌe xe mixali noxou Iesu, la mimaisou itema e ta ulee ta masumasua miꞌaisou ne a mutokolomo mo a uxoxolu noxou Iesu tavaꞌu. Xavutalau ne, mulamana ia uxovulaulau la uasi. Ta motu mimaisou aloxo ne, la mimamaꞌu misevile. 36 Xe ta mitema ane aneꞌi mimaisou mii ane ne, miaꞌaloiꞌa ta mitema ane mixali ne sou imaisou itema ane ta ulee ta masumasua mixolu noxou ne, muxali laixe. 37 Xe ta mitema latala no xalee lia tila ne Xelasene miavuti, la mivikalanu Iesu pekiaꞌu lexe Anu uxexesiꞌa. Xo aneꞌi mimamaꞌu manina. La sou Iesu mutelo no anu uaxa sou mulai.
38-39 Ioxe, Iesu asou lexe utelai no anu uaxa, la itema e ta ulee ta masumasua mixolu noxou ne, mutaliꞌisou pekiaꞌu lexe anu umulinu mo ilou ilai. Ia Iesu mulivusou, la muvikalanu lexe, “Nalai no tualasine mo nalai noxiꞌa ta minemineni la naaꞌaloxu mimii latala ane Lataua muꞌoxonu noxine.” La sou, anu itema ne mulai la musoko sou muaꞌaloiꞌa ta mitema mukalusi no tualasou no anu mimii latala e Iesu muꞌoxonu noxou ne.
Molomolo Sema Misoli Ilee Sema E Sialu Muluꞌe Noxie
(Mat 9:18-26; Mak 5:21-43)
40 Ioxe, Iesu mulivu muneꞌe no kupa paꞌumolu xalee vile, la ta mitema tavuꞌalo misevile milooxu sou misexelaxu. Xo aneꞌi mixolu ne imulaxu taneꞌi sousi. 41 La itema vile sou usaxilaꞌu taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia ne, ualasou lexe Iairo ne muneꞌe muxali. Muneꞌe muxali noxou Iesu, la mulapau muluꞌe noxou Iesu tavaꞌu, sou mukatu pekiaꞌu lexe Iesu ulai no taasou. 42 Xo anu ꞌolu sema se vilesisi kituꞌa ne, ane asou isoli. Ane tauu iexe loxo mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei.
La sou Iesu mulutu sou ilou milai. Ilou milai ne, la ta mitema tavuꞌalo ne mimulinu, la mitomu manina. 43 Mo sema vile mineꞌe kalumo. Ane sema ne, sialu ululuꞌe noxie, la ukalu noxie uasi. Muxolu tauu ie mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei. Ia itema vile umomomo sou upamauline uasi. 44 Ane mineꞌe mimulinu Iesu ꞌalai no tumalou, ka mikasou tokolomoxu e veveeni ne telexu. La sialu ne, mutalo mo mukalu avile.
45 La Iesu muavuti la mutaliꞌisiꞌa ta mitema aloxo ꞌo, “Ngingi ꞌenaꞌei ane mukasilo ꞌo?” La aneꞌi mikolinu lexe, “Nexi takasine uasi.” Ia Pita muavuti la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, nini nalavusou lexe ta mitema tavuꞌalo musuku ane mipita ꞌo la sou misousouneni ne uasi?”
46 Xe Iesu muvikala aloxo ꞌo, “Eni elavu lexe ngingi vile a mukasilo ꞌo, xo eni examuli xavi noxilo a muxexesilo.”
47 Anu muvikala aloxo ne, la sema ne milavu lexe ane imomomo sou italume uasi. La sou ane miꞌoloꞌolo mineꞌe sou milapau noxou Iesu tavaꞌu. Xe no ieꞌi ta mitema tavuꞌalo ne, la ane mivikala lamana lexe tavaꞌu loxovaa la sou ane mikasou Iesu ne mo mivikala lamana kalumo lexe pipienaxe ne a muxexesie mo ane laixene avile. 48  Luk 7:50La Iesu muvikalane aloxo ꞌo, “ꞌAlixeni, nini nemulaxu taneni noxilo, la sou pipiena noxine ne a mukalu. Nalai, ia oponeni uai seꞌisisi.”
49 No mine Iesu uao uvivikala sio, ia ta mitema seꞌi meꞌa no taasou Iairo, anu itema sou usaxisaxilaꞌu taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia, mineꞌe mivikalanu aloxo ꞌo, “ꞌIline sema ne a misoli ne. Ia naꞌausou itema sou ulosinge lavulavu ne malaxo mamu.”
50 Iesu mulomusou vaikala ane ne, la muvikalanu Iairo aloxo ꞌo, “Naꞌoloꞌolo mamu. Ia namuxaxu taneni noxilosi, la ꞌiline ne imauli.”
51 Ioxe, Iesu mulai muxali no tani noxou Iairo, la Iesu munoꞌa Pita iloꞌa Ioanesi ilou Iakovo mo molomolo sema ne mamie ilee neniesi sou iloꞌa miꞌunalai no tani. Xo Iesu umasaxa lexe evile la umulineꞌi uasi. 52 Iesu muꞌunalai no tani, la mumaisiꞌa ta mitema taneꞌixe molomolo ne mo itatamasie. Xe Iesu muavuti, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngatama mamu. Xo ane isoli uasi, ane miaisi ane.”
53 Iesu muvikala aloxo ne, la aneꞌi mikekeiou xo milavusou lexe ane misoli. 54 Ia Anu muavuti la mukasi vaxa no avole, ka sou muvikalane aloxo ꞌo, “ꞌAlixeni seo, nini natulu!” 55 Iesu muvikalane aloxo ne, la uleenu mulivu muneꞌe muꞌuna noxie. La ane mitulu alaxu vilesisi. Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi lexe ilosie ꞌani sou iꞌou. 56 Molomolo ne mamie ilee nenie mimaisou aloxo ne, la mikuluke manina. Ia Iesu muvikala pekiaꞌu noxiꞌa ilou aloxo ꞌo, “Masi la, ngingi ngongou ngavikalanu itema vile sou mimii ane muxali ꞌo, mamu.”

8:2: Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49

8:10: Ais 6:9-10

8:16: Mat 5:15; Luk 11:33

8:17: Mat 10:26; Luk 12:2

8:18: Mat 25:29; Luk 19:26

8:48: Luk 7:50