Ge Moka Teteka
Aaron —awa embo tuturobéda God mi avigesisina pirisi arate. Edo Aaron da orobe awa matu God mi avigesisina pirisida buro orote Jew embomaida doda (Exodus 28-29). Aaron awa Levi da ewowoda edo gumbari, edo Levi awa Jacob da mamai 12 ainda da (1).
abu damodamo [English: quiet wilderness, desert] —awa ango yai yakara jiwaede, embomai jiwae itaede, un jiwae itaede edo ni babain jiwae itaede.
alebasita [English: alabaster] —awa ganuma gadae davebé, tamo ove ainyade edo nondade. (Ainda dao nei awa ‘onyx’.) Iji matuda embomaimi yai Egypt ainda maundo oriedo esitera. Sigi alebasita ganumami ari awa mina bajinabé piedo bari rorae.
anela [English: angel] —awa asisi daveda dao. Dao eiwa Guriki da ge angelo edo gumbari. Ainda moka awa ‘bino piari embo’. Iji tuturoda God mi awamane esisina, edo ainda amboda imo embo enembo esisina. Asisi dave eiwawa God da bino piari buro embobo. Awamanemi God tumondebain edo era, edo God da gebé ari embobo kondade edo era. Awamane awa embo bebetegarida asisi ae. Daedo, awamane awa embo wasiride iterada asisi ae. Awarata, awamane embo enemboda kariwa ango bari tao edo era (Psalm 148:1-5; Luke 1:19, 26; Iwata Ari 12:6-11; 27:23; Hiburu 1:13-14; 13:2; edo Jude 9).
Aodari [English: Law] —awa ge berari God mi Moses de piesiri gagurisina. Awatedo Jew embomaimi ove gaiari ipa da (5): Genesis, Exodus, Leviticus, Numbers, edo Deuteronomy awa, dao ‘Aodari’ tedo esitera.
Aodarida atopapasigari [English: teachers of the Law, scribes] —awa embobo God mi Aodari Moses de pipisisina awa Jew embomai atopasido esitera. Awamaneda burobé awa Moses da ove gaiari ipa da (5): (Genesis, Exodus, Leviticus, Numbers, edo Deuteronomy) awa atopasido esitera.
Aodarida jirogari embo [English: learned man of the Law, lawyer] —awa Jew embomaida embo bajina. Awamane God da Aodari awa gidogogo eite sima dave edo eora. Edo awamaneda nenei awa daedo Parasi mane. ‘Aodari’ da moka awa ge berari God mi Moses de piesiri gagurisina.
aposil —awa Guriki da ge apostolos edo gumbari. Ainda moka awa ‘piari mambari embo’. Iesu mi tuturoda ainda ambodani doda embobo 12 ainda aposil mane avigesisina (Matthew 10:1-4; Luke 6:12-16). Embobo eiwamanemi Iesu de daedo isite maundo gundo eiworo Iesu mi awamane atopasido esisina. Iji ainde Iesu betedo tekago erorisina, awamanemi embo awa jisimi gositera. Iesu mi awamane piesiri maunsitera embomai taro gorote ro awa awamanemi jisimi gositera, edo ainda bino dave karigorote sisina. Ainda amboda, embomai ainkain awamaneda gebé ari Iesu da yai pipisitera awa awamanemi gisijido atopasido esitera.
Ove Iwata Ari doda, Paul ae Barnabas de, edo embo indewae neneide, awamane daedo dao aposil mane buritera. Awamane daedo awa embobo Iesu Keriso mi avigedo piesiri maunsitera ainda buro orote sisina.
asi okain aurimi ari [English: chain(s)] —awa bundari rorae goroba.
asisi beyae [English: evil spirit] —awa binei da dao nei. Awa embo betarida asisi ae. Awamane awa Satan da ambodani. Iji tuturoda God mi asisi dave dao ‘anelamane’ esisina (Kolosi 1:16). Ainda amboda, God da anela bajina dao Satan mi ainda ge jinjisina (Isaiah 14:12-15). Iji angode Satan mi God da ge jindesiri anelamane nenei Satan ambo ambo esitera (Amboda Idegaina 12:3-4). Iji boroko Satan da anelamanemi embomai udumboro God da ge jindedo Satan da jipapa bebegae ambo ambo edo era. Embo ainmi Satan da buro o wasiri bebegae ain jipapa edo eira, awamanemi embo awa gisijiari tao.
awara edo tari petari [English: agree and speaking [it] stands, covenant] —awa awara ari, edo ainda doda awa tarigari ae buro orote tari de. Awa kariwa ango iji ainde God mi Abraham de sisina, “Nato jisida pepeta eyo edo nei ro ainyae!” (Genesis 17:1). “Edo ango ato gido, nanemi butu berari imo isima edo eta einde, ito yai edo ito veda gumbarida yaida natopo itari piano bawa, edo na itomane God ana” (Genesis 17:8).
Badari [English: Lord] —awa God da dao nei. Edo ge einda ove tuturoda akuta awa ‘B’ bajina edo ainda moka awa ‘Gisijiari’. Ainda Hiburu geda gaiari awa Adonai. Ove Kotopu Matuda gaiari arapa esisina, dao awawa God da dao nei (Genesis 15:2; Deuteronomy 3:24; Psalm 38:22; Daniel 9:19). Ge dá awara Guriki geda gaiari awa Kurios. Edo Ove Kotopu Tekada gaiari arapa esisina, Iesu imo akuta dao dá awara jigamo edo esisina (Matthew 7:21, 22; Mark 5:19; Luke 19:31 edo John 13:13). Edo daedo, Iesu da ambodanimi imonde dao dá ango tedo esitera (Matthew 8:25; Luke 5:8; John 6:68 edo 20:28). Iji tuturoda God Mamo ae ainda Mai demi roviravi berari utu ae butu de esitera, edo gundo aedade roviravi berari matawa sima edo era (Genesis 1:1-31; John 1:1-3; Kolosi 1:16-17; Amboda Idegaina 4:11). Awatedo Ove Kotopu Matu ae Teka deda gaiari arapa edo era, ‘Badari’ awa God Mamo ae ainda Mai deda dao.
BADARI [English: LORD] —awa God da dao nei. Ainda moka awa ‘Na awa Natopo Itari’ (Exodus 3:14-15). Hiburu ge tari embomaimi God da dao eiwa ‘YHWH’ gaiedo era. Awarata, iji boroko embo da ainmi nongo edo dao einda yavibé embomaimi gisi tedo esitera awa gae. Embo nenei dao eiwa ‘Jehovah’ tedo era. Awarata iji gisi edo ainda amboda Hiburu embomaimi dao eiwa tou bajinabé edo esitera, awatedo awamanemi ge okain tedo esitera, embo berari dao eiwa mana tara. Awamanemi ikotada dao ‘YHWH’ gaiedo era, awarata awamaneda bemi dao ‘Badari’ jigamo edo era, edo ainda moka awa ‘Gisijiari’. Iesu da ambodanimi begata dá ango Hiburu embomaimi gisi God da daoda jigamo ari kasitera, awamane daedo ambo ambo edo esitera. Awatedo iji einde kaenanemi ge eiwa Badari ove babainmi gaiedo era, gaiari angomi arapa edo eira, ge kaenanemi wareregedo era awa God da dao ‘Jehovah’ o Hiburu gemi gaiari ‘YHWH’.
Badari da Begata [English: The Way of the Lord] —awa Iesu gebé ari embomaida doregarida dao nei.
benunu oro [English: prayer house, synagogue] —awa Jew embomaida doregari yai nasi da da ainda awamanemi jigamo edo esitera. Oro ainda, Oena Apari Degutade berari, Jew embomai gundo dada edo Badari dasiga eite, benunu site, edo ainda ge atopasido esitera. Edo yai dá ainda awa Jew embomaimi awamaneda katari jido esitera, edo awamaneda mamai ajigari atopasido esitera. Yai awawa Jew embomaida wasiri toropu. Jew embomaida aodari isira awa, edo gido imomane benunu oro teka tuturo ain jipapa ewa, Jew embobo 10 gisibé doregawate.
binei [English: demon, devil] —awa asisi beyae da dao nei (Giwo, ainda ove tuturoda awa ‘b’ saka.).
Binei [English: Devil] —awa Satan da dao nei (Giwo, ainda ove tuturoda awa ‘B’ bajina.).
Bread Badari Siwo Piaeda Bondo [English: Feast of Unleavened Bread] —awa doregari bajina Jew embomaimi pura da (1) sima edo esitera. Doregari awawa God da Darutegari Bondo ambo ambo edo esisina. Iji angode Jew embomai Egypt da bundari embomai isima edo esitera, God mi ge okain Moses de tesiri Egypt dodo boraebé awamane kundo idegesisina. Awatedo awamane iji itae, badari siwo bread de piae tepo ingitera. Awatedo doregari einda Jew embomaimi badari siwo awamaneda bread de piae tepo ingedo indora (Leviticus 23:4-8; Deuteronomy 16:1-4).
butu embomai [English: people of the world] —awa embomai ainkain God dubobae, edo awamaneda tamopisida jipapa bebegae ambo ambo edo era.
Caesar —awa Rome da Gisijiari Bajinabéda dao nei. Iesu da engari ijide Rome da Gisijiari Bajinabéda dao awa Caesar Augustus. Embo ami 31 B.C. maundo A.D. 14 Rome da yai gisijido esisina. Ainda amboda, A.D. 14 maundo 37, Tiberius Caesar Rome da Gisijiari Bajinabéda dero sima edo esisina.
Darutegari Bondo [English: Stepping-over Feast, Passover] —Iji matu Jew embomai yai Egypt ainda bundari embomai isima edo esitera awa, God mi gundo awamaneda gitopo embomaida buwo berari desiri bebetegesitera. Ata iji ainde, Jew embomaimi God da ge kera edo sipu mamai dedo, ororo budo awamaneda mando da da, ainda manguro beda gusitera. Edo God mi kariwa awa gido awamaneda buwo dae betae darutegesisina. Awatedo imo kotembu kotembu ari deguta dao ‘Darutegari Bondo’ Jew embomaida yai pipisisina (Exodus 11-12; Leviticus 23:5; Deuteronomy 16:1-8).
deguta [English: day] —da moka awa 24 ora, edo deguta 7 awa pura da (1).
dungari rorou [English: burnt offering] —Abraham ae Moses deda ijide embo jiwae wo neide kainde awamaneda god da yai pisido esitera. Awamanemi wo awa gisi gaioro betoro tenembada piedo dungedo esitera, god nenei awaembo.
Embo da Mai [English: Son of Man] —Iesu imo akuta dao eiwa jigamo edo esisina (Matthew 12:40; Mark 10:45; Luke 12:8; John 3:14). Ainda mokabé awa Iesu awa God da Avigari Embo. God mi Iesu butuda piesiri gupusina, awatedo God da awara tari Iesu da yai isira. Iesu awa embo enembo, edo daedo imo awa God. Iesu dao eiwawa Daniel da ove gaiari matuda budo jigamo edo esisina (Daniel 7:13-14).
embo kokotopu [English: holy people, saints] —awa God da embomai. God awa kotopu, edo embomai God mi avigesisina edo ainkainmi awamaneda gebé ari ainda Mai, Iesu Keriso da yai, pipisitera awa embo kokotopu God da jisida (Rome 8:28-30; 1 Korinth 6:11).
eniya ge [English: riddle talk, parable] —Ainda moka da (1) awa ge jirari tupogo Iesu mi jigamo edo esisina. Geda atopatari ami embomaida gebé ari kondade ari badarate. Ainda moka tote (2) awa kariwa ge Iesu mi embomaida wasirida budo jigamo edo esisina. Edo Iesu da ge ango, ainda atopatarida moka ainda embomaida yai ari arapa arate.
frankincense —awa ni mu paingari deposi. Embomaimi awa dungoro imbosi muno dave piedo esisina.
ganu [English: money] —Embomaimi rorae awa jigamo eite roviravi nenei oriedo era. Binandere ge ‘ganu’ awa ge ‘ganuma’ da edo gumbari.
Gentile embomai —awa Jew embomai ae. Awamane awa embomai nenei berari Jacob da veda edo gumbae.
God da bowa [English: God’s shelter, tabernacle] —Iji angode Israel embomai yai abu damodamoda itero God mi Moses de sisina, ainda tumondebain ari bowa gambarate. Edo God mi nongo nongo aini kariwa awa tesiri gosisina (Exodus 26). Awatedo Moses mi ge okain tesiri Israel embomaimi bowa awa esitera.
Edo bowa doda awara edo tari petarida mauwa pipisisina. Edo mauwa doda awa ganuma tote (2) kapari ainda God da ge okain ajigari 10 ami gagurisina. Edo Israel embomaimi awamaneda rorou kundo maundo bowa ainda pipitora edo gundo iji ainde Solomon mi oro kotopu bajina Jerusalem nasida gapusina.
God da gisijiari [English: God’s kingdom] —awa ‘God da sima ari dave’. Iji boroko God da sima ari dave awa God mi embo da ainmi Toregari Embo Iesu ategedo baina, ainda yai awa arapa aina, edo God mi embo ainda do gisijido aina. Edo daedo, ainda moka nei awa, iji amboda Iesu tekago butuda gumbari, God mi Iesu da toda embomai berari butuda sima dave edo aina. God da gisijiari. Aindabé Jew embomaimi gebé edo esitera, God da dao awa kotopubé kotopu (Exodus 20:7), awamane iji jiwae ge ‘utu’ awa ge ‘God’ da deroda piedo esitera. Matthew mi ainda ove Jew embomai awaembo gagurisina. Awatedo iji jiwae ge ‘utuda gisijiari’ ainda ove doda jigamo edo esisina, ata ge ‘God da gisijiari’ iji indewae jigamo edo esisina.
goutu [English: goat] —awa wo sipuda tega ango. Wo eiwa gi tote (2)de edo jiandada be tu isira. Embomaimi wo awa sima edo era. Awamanemi ainda tu gongo edo era, edo ainda ami de pisi de injido era.
gurepi [English: grape] —awa dongo evekarada dao, edo ainda be awa pasiporo ango. Embomaimi be awa tapedo ainda gama budo un okain dao ‘waini’ siya edo era.
Heidis [English: Hades] —Ove Kotopuda atopapasigari kotembedo era ge Heidis da moka awa da (1) akuta ae. Iji nenei ge Heidis da moka awa ‘goiari yai’ o ‘bebetegarida sima ari yai’ ango (Matthew 16:18; Iwata Ari 2:27, 31). Ata ainda moka nei awa yai beyaebé niyao matawa aveira ainda. Embo ainkainmi awamaneda gebé ari Iesu da yai piae, iji ainde awamane betara, awamaneda asisi awa yai ainda maundo isiaro God mi ainda rirowa awamaneda yai piaina (Luke 16:23).
Iscariot —Ove Kotopuda atopapasigari nenei kotembedo era, Iscariot awa Judas da orobeda dao (Luke 22:3). Embo ami Iesu kundo ainda betarida pipisisina (Luke 22:48). Ata Ove Kotopuda atopapasigari nenei kotembedo era, Judas awa Keriot nasida edo gumbari (Nasi Keriot da dao nei Joshua 15:25 doda awa Kerioth giwo!). Awatedo Judas da dao Iscariot da yavi awa nasi Keriot dá ango.
Israel —awa Jacob da dao nei (Genesis 32:28). Jacob awa Isaac ae Rebekah deda mai (Genesis 25:20, 26).
Israel embomaiJew embomaida moka tuda giwo.
itoroda badari [English: commander] —awa Rome da duduno ari embo bajinabé. Imo Rome da duduno ari embobo ajijigari 600 edo maundo 1,000 gisijido esisina.
itoroda gisijiari [English: centurion] —awa Rome da duduno ari emboboda badari. Embo awa Rome da duduno ari embobo ajigari 100 sima edo esisina.
Jew embomai [English: Jew people] —awa Jacob da veda edo gumbari. Jacob awa Isaac ae Rebekah deda mai (Genesis 25:20, 26). Ainda mamai 12da dao awa: Reuben, Simeon, Levi, Judah, Issachar, Zebulun, Joseph, Benjamin, Dan, Naphtali, Gad, edo Asher (Genesis 35:22-26). Jacob da dao nei awa Israel (Genesis 32:28).
Jew embomaida oro kotopu bajina [English: Jew people’s big holy house, temple] —awa Jew embomaida dasiga ari oro bajina da bé da. Oro eiwa Jerusalem nasi doda isinesina.
Keriso [English: Christ] —da moka da (1) awa ‘embo ave awamanemi gama ainda kopuruda dodegetera.’ Awarata, iji gisi Jew embomaida piari petari awa embo anda kopuruda gama dodegesitera, awawa embo ave God mi avigesisina ainda embomai gisijiarate. Awatedo Keriso da moka nei awa ‘God da Avigari Embo’. Iesu da gumbae gisida, embomai jiwaemi jipapabé esitera embo teka ainmi awamane memesi ae bouga deda yai toregaina. Embo awa awamanemi dao Keriso tedo esitera. Daedo, God da Ove Gaiarida ge tari isira (Jeremiah 23:5), imo Daotari David da orobeda edo gumaina.
Levi da ewowo [English: Levi’s tribe, Levi’s clan] —Levi awa Jacob da mamai ainda da (1) (Genesis 29). Jacob da dao nei ‘Israel’ awa God mi pipisisina (Genesis 32:28). Jacob da mamai awa Israel da ewowo 12 esitera. Edo Levi da orobe edo ewowo awa God mi ainda oro kotopu bajinada buro orote avigesisina (Numbers 3).
masitet [English: mustard] —awa pingi ae. Awa ni Israel embomaimi buroda uredo esitera. Edo ainda vero mundedo unde baige edo awamaneda indarida saka saka piedo injido esitera.
myrrh —awa ni mu paingari deposi. Ami muno davebé piedo eira. Embomi ni mu awa siya edo siwo budo era. Iji matu, ainda jigamo ari nei awa Jew embomaimi awamaneda betari emboda tamo rorae ami datedo goiedo esitera.
north —Edo ito dombu iji vitari kena pisido wareregedo ipa anda kena peposite yai north inono jisimi gata.
Oena Apari Deguta [English: Breath Taking Day, Sabbath] —awa Jew embomaida deguta kotopu. Iji tuturoda God mi utu de butu de esisina, edo deguta da (1) maundo 6 buro esisina. Ata deguta 7de (Saturday) buro dodo oena apisina (Genesis 2:1-3). Ainda amboda God mi Jew embomaida yai ge okain pipisisina. Ango edo awamane deguta da (1) maundo 6 buro edo esitera. Edo deguta 7de (Saturday) buro dodo oena apeite God dasiga edo esitera (Exodus 20:8-10). Awatedo awamanemi Saturday awa dao ‘Oena Apari Deguta’ pipisitera.
olive —awa ni petarida dao. Ni olive mi be babaingae ekegedo eira. Jew embomaimi ainda be datedo gama budo jigamo edo esitera. Ni olive beda gama awa siwo dave, indari siya ari rorae dave, edo keimoda dungari rorae dave daedo (Leviticus 24:2).
orega [English: cross] —awa inguta babain tote (2) oregedo jiari. Buriya embo awa orega ainda pioro duroro benomami ipatai deoro ingutada takimboro jioro erido petedo isite deguta tote ta (2) ta tamonde (3) itae euri awamane betora.
palawa [English: flour] —awa wheat veda mundari.
Paradais [English: Paradise] —awa yai davebé dave. Iji angode Iesu da gebé ari embomaimi betedo era, awamane butu einda dodo yai ainda maundo iji natopo isima edo era (Luke 23:43; 2 Korinth 5:8). Paradais da dao nei awa ‘utu’ (2 Korinth 12:2-4; Amboda Idegaina 2:7).
Parasi mane [English: Pharisees] —awa Jew embomaida gebé ari jisi bajina Israel doda itora. Awamanemi God da Aodari gisi Moses da yai pipisisina awa dave edo gido ambo ambo edo esitera. Ata awamane aribari neneide ge okain neneide daedo ainda tamonda pisido embomaide atopasido esitera.
Pastor —da moka awa Iesu gebé ari embomaida sima ari embo.
Pentekos [English: Pentecost] —awa doregari bajinabé Jew embomaimi sima eora. Pentekos da mokabé awa ‘50’. God da Darutegari Bondo itae edo deguta 50 ainda amboda, Jew embomai bondo awa edo esitera. Aindabé awamaneda ‘wheat’ tari ari teka budo esitera, awatedo iji angode awamanemi God dasiga eite doregedo bondo eora (Leviticus 23:15-21). Wheat da be awa tambara babaingaeda be ango. Pentekos da deguta daedo awa iji dá ainde God da Asisi Kotopu mi tuturoda Iesu da gebé ari embomaida yai gupusina (Iwata Ari 2:1-4).
peroveta [English: prophet] —awa God da bino onjigarida karigari embo o eutu. Ami God da deroda petedo embomaida yai God da ge tedo esisina. Iji matuda God mi peroveta jiwae ango Abraham de, Deborah de, Samuel de, Isaiah de, edo Jeremiah de pipisisina. Awamaneda yai God mi rorae nenei onjigarida amboda idegaina awa karigeuri gido embomaide teoro gido esitera. Duberi matubéda Iesu engae isiri awa ainda gumbari awa karigetero gositera. Edo ami gundo buro jiwae nongo aini edo iwata nenei ainda yai ro idegaini awa karigedo esitera. Edo awamanemi rorae jiwaebé amboda idegaina awa karigedo esitera. Edo iji beao arida bino iji ainde Iesu Keriso tekago gundo embo butuda awa kataina awa daedo karigedo esitera.
Peroveta maneda Ove Gaiari [English: Writings of the Prophets] —awa God da ge ainda bino onjigarida karigari embomi iji matu gaguritera, Isaiah edo Daniel ango (Luke 24:44 giwo!).
peroveta pitawa [English: false prophet] —awa embo o eutu God da bino onjigarida karigedo eira ango tedo esisina, ata ainda ge akuta awa karigeteite embomai udumbedo esisina.
Pilate —awa gavana da (1) Rome da Gisijiari Bajinabé, Tiberius Caesar, avigesisina. Pilate mi A.D. 26 maundo 36 yai Judea ae Samaria de Idumia de gisijido esisina.
pirisi [English: priest] —awa buro embo God mi tuturoda ewowo Levi doda avigesisina embomaida rorou ainda yai piorote (Exodus 28:1-4, 40-41). Edo Iesu da ijide embo angogo Jew embomaida oro kotopu bajinada buro eite rorou God da yai piedo esitera.
pirisi babain [English: big priests, chief priests] —awa pirisi mane darigada doregarida dao. Awamane doda awa pirisi maneda gisijiari bajina ae, pirisi maneda gisijiari bajina mamatu de, edo pirisida orobeda embo babain neneide.
pirisi maneda gisijiari bajina [English: the priests’ big leader, high priest] —awa pirisi berarida badarari bajina. Edo embo ami akuta awa duberi da da Jew embomaida oro kotopu bajinada yai kotopu bé kotopu doda torido God da yai ainda jimbo edo Jew embomaida jimbo awaembo rorou piedo esisina. Edo daedo imo awa Sanhedrin da badarari bajina.
rorou dungari tenemba [English: burnt offering table, altar] —Besi eiwa kariwa evekara embomaimi sirigedo esitera. Nenei awa butumi, nenei awa ganumami, nenei awa inguta de auri demi edo esitera. Edo embomai rorou god nenei awaembo tenembada piedo dungedo esitera (Exodus 20:24-25; 27:1-8).
Sadusi mane [English: Sadducees] —awa Jew embomaida gebé ari jisi sakago Israel doda itora. Awamane jiwae awa gaiapade edo nenei awa pirisi babain. Awamaneda gebé ari awa embo berarimi Aodari God mi Moses de pipisisina awa akuta ambo ambo orote. Awamane jipapa ae atopatari nenei awa Parasi manemi Moses da Aodarida tamonda piedo esitera. Awamaneda gebé ari nei awa, embo enembo betedo tekago erari tao ae. Edo daedo awamane gebé eora awa anelamane ae asisi evekara de itae. Sanhedrin embobo jiwae awa Sadusi mane. Awatedo iji jiwae Sadusi manemi Sanhedrin gisijido esitera.
Samaria embomai [English: Samaritans] —awa Jew embomai bé ae. Awamaneda nasi bajina dao Samaria, ainda isima edo esitera, edo daedo yai nenei demonda. Iji matu (722 B.C.), Assyria da daotari, Sargon mi, yai ainda gundo Israel ewowo 10 ainde itoro eite awamaneda butu burisina. Ainda amboda, daotari ami Israel embomai yai ainda awa dedo bundedo yai evekarada kundo maunsisina. Edo embo ami Israel embomai indewae Israel da butuda doturisina. Edo Sargon mi ainda embo teteka daedo kundo gundo Israel embomaida butu sima orote pipisisina. Ango edo awamanemi gundo Israel embomai yai ainda jimundo baige esitera. Aindabé embo teteka awamaneda god nenei dasiga edo esitera, awatedo awamaneda mamaimi god evekara daedo dasiga edo esitera. Edo daedo mamai teteka idedegesitera, awamane dao ‘Samaria embomai’ buritera (2 Kings 17:24-41). Iesu da ijide, Samaria embomai awa ororo baige ari edo god evekara dasiga edo esitera. Awatedo Jew embomai jiwae Samaria embomai jipapa ae edo esitera.
Sanhedrin —awa Jew embomaida ge babain katari emboboda doregarida dao. Awamaneda ajigari berari awa embobo 71. Edo awamaneda doregarida badarari awa pirisi maneda gisijiari bajina da (1). Edo badararida tuda awa Jew embomaida gisijijiegari ajigari 70.
Satan —Iji matu, God mi anelamane berari esisina (Kolosi 1:16). Edo Satan awa ainda anela bajina da (1). Ata Satan mi God da ge jinjisina. Awatedo God mi anela awa utuda kundo augesiri idegedo wowosisina. Edo anela ainda dao mokabé Hiburu geda awa ‘gitopo embo’. Imo awa God da gitopo edo embo enemboda gitopo embo. Anela awa embomai udumbeuri jimbo bebegae edo era. Ami God da gebé ari embomai awa awamaneda jimbo bebegae mamatu awa tari kotemborote edo eira. Ango ari awamane God mi awamaneda jimbo bebegae kotembedo dowae itae ae ari ango kotembedo ara (Matthew 13:38-40; Luke 11:15; Epesisi 2:1-3; Jude 6; Amboda Idegaina 12:7-12; 20:1-10 giwo.). Edo daedo Isaiah 14:12-15 edo Ezekiel 28:11-19 giwo. Ove Kotopuda atopatari jiwaemi kotembedo era awa, Isaiah ae Ezekiel deda ge jirari awa Satan da ge jirari edo daedo daotari tote (2) Satan mi gisijijisinada ge jirari.
south —Edo ito dombu iji vitari kena pisido wareregedo ipabe kena peposite yai south inono jisimi gata.
tamo jiugari [English: (skin cutting-around) circumcision] —awa mai jianda ko embobéda tamo kotopuda ainto kapari. God mi Abraham de ango arate atopaposisina (Genesis 17:9-14). Tamo jiugarida kariwa ami Abraham da orobe kondade edo esisina awamane awa God da embomai kotembu kotembu orote (Genesis 12:1-3; 15:1-6).
tokona [English: purple] —awa ove natopo ae ororo deda baige ari. Iji matuda, gongo o ombarijiari tokona de awa mina bajinabé piedo bari rorae, awatedo embomai gaiapa jiwaede ae daotegeregari demi akuta rorae ango jigamo edo esitera.
Utuda gisijiari [English: Heaven’s kingdom] —da moka awa dá ango
waini [English: wine] —awa un okainda dao. Iji matu edo gundo boroko embomai un angogo injido era. Iesu da ijide embomaimi dongo ‘gurepi’ be tapedo ainda gama budo awamaneda un okain ango siya edo esitera.
wo sipu [English: sheep] —awa wo embomi iji matuda edo gundo boroko sima edo era. Embomai wo sipuda tu gongo edo era edo pisi injido era. Awatedo wo sima ari embo jiwae wo sipu jipapa edo era. Iji matuda embomi awamaneda sipumane nasi demonda sima eite kundo maundo kiyan teka eroreira ainda pioro wo sipumi kiyan teka injido esitera. Aindabé wo sipuda goroba awa bajinabé ae, edo awamaneda gitopo wo isima edo era, wo sima ari embo davemi awamaneda sipumane iji berari sima davebé eite dedegedo era. Iji matuda, Jew embomai God da yai wo sipu dungari rorou ango piedo esitera (Leviticus 1:10-13; 3:6-11; 4:32-35).