18
Laghe tturungila eBabilon
Emuli tale isaa o voto aghe mene tarala mene kateva ensolo ghe sio mae epona liu, matuutulienaane namungaili, me mallangina ateva ghe mallangi ekapala kosa ateva. Aotu 14:8; Ais 13:21; 34:11-14; Jer 50:39.Ghe sama anamungailiila, ghe ue va,
“Ang ghele tarurrutila! Ang ghele tarurrutila, kinatama masaliki taatara ateae eBabilon!
Ang ghele tanganueira iela raroai etoa,
me sesa spiriti etoa
me ghila atoa karika raarangisana ila, me tee sesa ghaata kkena atoa karika raarangisana ila.* Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe pitila va me tee sesa ghaata kkena atoa karika raarangisana ila.
Poli anua akapa atoa angila ghe ropila
kanna uaeni korokorongana, eaaimatoonga uunguaa niailai salosaloaa see,
me kingi ekapaaili tale kosa ateva angila ghe lailai ssola etana,
me lo atoa tau bisnis ila tee laghe ghaala oroieili viliki veu tale niuungu karika ghe paapalata tani ghelei.”
Ais 48:20; Jer 50:8; 51:6, 45; 2 Ko 6:17.Vara me aghe nongola mene kateva lingi ngalo epona liu ghe ue va,
“Am kupi velue ghoa mae, kapughu etoa,
am tee am rau kupi sso tale gheeleiaane
va am ghaa sesa aipolipoli eteva aue eghaaia.
Aitiutiu 18:20-21; Jer 51:9.Poli sesa gheeleiaane ange namungailiila me ange saela arau epona liu,
me God eannaa isaa o sesa gheeleiaane.
Sams 137:8; Jer 50:15, 29; 2 Tes 1:6.Am mene liu lao etana ase salana ghe gheelei lao ta katoa,
am tani liu ghaluaata eaikokkonoria tee gheeleiaane,
me tale unna kapa ateva ghe kaokao apasua,
am kao apasua me am ghelei ghaluaata nongina ghe gheelei.
Ais 47:7-9.Nau etoa ghe saasaeaa nannaane me ghe ghaaghaa oroi masi voto,
tale isaa oia nau utau lao nimmarikana tale vilikina me nialousiusi tani airooaa,
poli ia ghe ue va, ‘Aghi kuiini ieghi,
me aghi karika va vause raue vulu ieghi,
me karika aue aghateateaa nialousiusi.’
Aotu 17:16.Ia avalua o me aue eateateaa sesa voto atoa tale kateva nonga nau;
nimate, nialousiusi me kinatama maloo,
me aue kura ateae eata voroia,
poli Vau ngepona ateva God sarasarakanaaili ia aue eghelei niaisakei eteae etana.
Esik 26:17; 27:30-35.“Vara me lo atoa kingi tale kosa ateva laghe asoaso teeia tani ghelei ssavoto, me laghe masimasi eitauaa teeia, aue la ngala me la alousiusi nau eteva la tara asuna ateva elaa saesae, nau kura ateae eataataia. 10 Aue la tingina amasau tani taatara lao poli la maamatautu tani tara nimmarikana ateva, me aue la ue va,
“ ‘Alousiusi, alousiusi etam, masaliki nitaatara ateae,
Babilon, sarasarakanaaili io!
Tale kateva nonga aoa ngateva me niaisakei ange ghaaiola!’
11  Esik 27:36.“Tau bisnisi etoa tale kosa ateva aue la ngala me la alousiusi teeia, poli karika toa aue la mene poli peiira. 12  Esik 27:12-13, 22.Peiira nongina golo, silva, masi ngatu etoa, pel atoa, kalio malallake, kalio ghueghuenna, kalio silk, kalio raeraeana, asease voto atoa gheeghelei tale ai masi ngusungusuaane, me asease voto atoa gheeghelei tale ngisi elepen, me asease voto atoa gheeghelei tale ai aipolina namuu, brons, aeana, me atu eteva mabolo ia, 13 sinamon me mene katoa spais, aiaavusuvusuena, murr, frankinsens, uaeni, oliv oeli, palaoa, uiti, vulumakao, sipsipi, ooso, ai-ilou, me lo atoa la uungu me karika la tokatoka tale aloannaaira.
14 “Tau bisnisi etoa laghe ue etana va, ‘Masi voto atoa ughe aloanna tani tue peipeiena tee ang ghele aikapakapaiila, peim atoa me masi taataram atoa ang ghele kapala, karika aue umene tara poi.’ 15  Esik 27:31, 36.Tau bisnisi etoa laghe aaippoliaa me laghe aaitauaa isaa o voto etam me laghe tau peipeienala, aue la nim tingina amasau mae poli la maamatauta nimmarikana ateva etam, me aue la ngala me la ghalousiusi, 16  Aotu 17:4.me aue la ue va,
“ ‘Alousiusi, alousiusi, masaliki taatara ateae,
ughe molumoluaa masi kalio atoa, ghueghuenna me raeraeana kalio,
me ughe molumoluo tale golo me tale asease atu etoa masi taataraira atoa, me pel atoa.
17  Ais 23:14; Esik 27:27-29.Poli tale kateva nonga ia aoa ngateva isaa akapa kinatama masi voto atoa ngila tturungilala.’
“Me ila akapaaili kapteni etoa tale anua atoa me lo atoa la aikaai etaira me mene katoa la uungu elamana tani ghaa viliki veu aue la tingina amasau. 18  Esik 27:32.Me aue la sama anamuu nau eteva la tara asu kura ateae nau eteva eataataia, me la ue va, ‘Karika mene teae masaliki taatara nongina lo ateae oia.’ 19 Me aue la velu sae au ta uruira me la aore atingina me la ngala me la alousiusi me la ue va,
“ ‘Alousiusi, alousiusi etana, masaliki taatara ateae,
isaa o anua evuuvukala elamana
la ghaaghaa peiira etam!
Poli kateva nonga ia aoa ngateva me angu ghele peisaanela.’
20  Ais 44:23; Diut 32:43; Jer 51:48.Am masimasieiniela, lo atoa epona liu,
me am kapuna taumattu ngatoa God, me apostolo atoa me propete atoa,
ta God ang ghele gheleila niaisakei me sesa akapaaili ang ghele lao sio etana tale ase voto ghe gheelei etaimim.”
21  Jer 51:63-64; Esik 26:21.Vara me kateva ensolo korokoronganaaili ia ghe saula kinatama atu eteva, naanamungaane nongina lo ateva atu la gheelei eputuputu uiti etana me ghe sau velue siola ta paamanu, me ghe uela va,
“Tale ia o ase kinatama sarasarakana ateva
Babilon, kinatama masaliki taatara ateae, aue la tturungia,
me karika aue la mene taraia.
22  Ais 24:8; Esik 26:13.Me karika aue la mene nongo etam
righi lingi aikaukau, me tau kkinari, me lo atoa la vuuvuu flut me taue.
Karika aue la tara
righi asease tau ngai uungu etam.
Lingi ngalo tale liu ngai ghelei eputuputu uiti
karika aue la mene nongo.
23  Jer 7:34; 16:9; 25:10.Me tee karika aue la tara
righi mallangi lam etam.
Karika aue la nongo righi lingi ngaloira lo atoa la aaloanna tani lai.
Kapum tau bisnisi etoa sarasarakanaaili ila tale kosa ateva
me tee ughe alaala me ughe kamekame patunganua akapa atoa tale kosa ateva, me ughe tiuaa ppaelala.
24  Jer 51:49; Aotu 17:6.Raeira propete atoa me kapuna taumattu ngatoa God, ghe akalala tale salam,
me tee raeira lo akapa atoa laghe uvi ematelala tale kosa ateva.”

18:2: Aotu 14:8; Ais 13:21; 34:11-14; Jer 50:39.

*18:2: Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe pitila va me tee sesa ghaata kkena atoa karika raarangisana ila.

18:4: Ais 48:20; Jer 50:8; 51:6, 45; 2 Ko 6:17.

18:5: Aitiutiu 18:20-21; Jer 51:9.

18:6: Sams 137:8; Jer 50:15, 29; 2 Tes 1:6.

18:7: Ais 47:7-9.

18:8: Aotu 17:16.

18:9: Esik 26:17; 27:30-35.

18:11: Esik 27:36.

18:12: Esik 27:12-13, 22.

18:15: Esik 27:31, 36.

18:16: Aotu 17:4.

18:17: Ais 23:14; Esik 27:27-29.

18:18: Esik 27:32.

18:20: Ais 44:23; Diut 32:43; Jer 51:48.

18:21: Jer 51:63-64; Esik 26:21.

18:22: Ais 24:8; Esik 26:13.

18:23: Jer 7:34; 16:9; 25:10.

18:24: Jer 51:49; Aotu 17:6.