13
Barnabas Sol yokoji misin gio fuŋgaru baku rabu.
Antiokia sitio goineji maŋyaŋuŋ kerisieru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi mineboboyaŋuŋ yo iŋiineji kajeqouŋ buŋo miku qaji yareru gobuŋ: Tinayaŋuŋ Barnabas eru Simeon tinaine mo Gogobu (Grik buŋoo Niger) eru Lusius (Sairini moreŋgone), Manaiŋ (iŋo koito gawana Herod* Herod Antipas iŋoji gosa 4 B. C. – 39 A. D. oo Galili eru Perea prowins yoyoka oi siŋaŋ yaberu goya. iŋoke moko goku soguebu) eru Sol. Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji Ofonde ohowe baku miteŋ gaku uqo sowo gobi oo Moro Tiriineji iŋi yajiya, “Nonji Barnabas eru Sol gio fuŋine mo banimi ore roosoe yapeboŋ. Ore eru ŋoŋoji oi mitariru sore yapebi rainebire.”
Oŋu yajime oŋga wosinimiŋ ore uqo sowo goku meyaŋuŋ qoruyakuŋgo ruabi Ofonde usunji kefa yapeme sore yapebi rabu. Oŋu.
Saiprus nugo raru gio babuŋ.
Moro Tiriineji oŋu sore yapeme moreŋ tinaine Selusia oo rakabu. Oo rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu Saiprus ore wegi wawapeineo ropebuŋ. Ropebi siti tinaine Salamis oo raru Juda ŋiŋigo yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Anuture Biŋe buŋo miku maŋ bapakare yabebu. Ŋi tinaine Jon oi oŋuakoŋ ogabire yokoke ra wareru ogo babapiyakuŋ goya. Oŋu goku nu sosowo roregaru petigaru aribe wegi rarakaineo Pafos sitio ropebuŋ. Oo roperu Juda ŋi tinaine Bar-Yesu bofukebuŋ. Iŋoji kipe seroŋ ŋi fukeru kajeqouŋ ŋi jijibuine goya.
Kipe ŋi oi nu ore kiap tinaine Sergius Pol iŋore pigo ŋeku goya. Kiap oiji mamane-muku ŋi goya. Oŋu goku Anuture Biŋe buŋo maneiŋgo aŋi pe teko Barnabas Sol kepore yapeme iŋoreo warebu. Warebu, Elimas, (kipe bobo ore tinaine Grik buŋoo oŋu miebuŋ,) iŋoji kiapji Anutu egu manesiŋ gaiŋ ore kiso eyateru kiap maŋine buŋoo bojibu baiŋ ore esoigaya. Esoigame Sol, tinaine mo Pol mibuŋ, Moro Tiriineji iŋore maŋ puseko Elimas poretiŋ ŋone mukuya.
10 Ŋone mukuru iŋi miteya, “Yei! Eadu bobo ŋi, go Sembene Rauinere made fukege. Satanji maŋgo gufukopari sauesaueine egareko sakigo igo fuŋne fuŋne eru goege. Buŋo poretiŋ sosowore rosi fukeru Ofonde kadi poretiŋ boŋoriende kasigaega, oi bio bokemiŋ me? 11 Ore eru mane! Ofonji meine paigoo ruako usuŋineji kefaguko jiŋogo kobeko wegi tatama ŋoneiŋ ore embimbiŋgamiŋ. Iŋoji damaŋ baya ore so tiŋtuŋ qaku gomiŋ.” Mi teme oo akoŋ qisiriji paiineo wakiru kefagame dabu eme tiŋtuŋ qaku basiqasi eku ra wareru meineo banimiŋ ore weu teru meineo barubakamaŋ eya. 12 Ya oi fukeme kiapji oi ŋoneru Ofonde Biŋe buŋo mamaneinere waragaru manesiŋ gaya. Oŋu.
Pisidiare Antiokia taoŋgo misin gio babuŋ.
13 Polji muraŋpuine yoŋoke Pafos moreŋ bokeru ogâo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku Pamfilia prowinsre siti tinaine Perga oo ropebuŋ. Oo roperu dimaku Jonji boke yaperu kirieru Jerusalem sitio wareya. 14 Kirieru wareyayoŋ, yokoji Perga siti bokeru jikigaru raru Pisidia prowinsre taoŋ tinaine Antiokia oo ropebu. Oo roperu Sabat kombaŋgo oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu ŋebu. 15 Ŋebire oŋgawowosi pire siŋaŋ yoŋoji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ oseru kiŋaŋ ruabi wakiru iŋi weu yatebuŋ, “Ogoyokanoŋuŋ, ŋokoji buŋo mo kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakarenimi ore pega ine, oi soine mibire manekimiŋ.”
16 Oŋu weu yatebi Polji pakereru me bajiku iŋi miya, “Israel kotupunoŋuŋ eru moreŋ rauine niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, ŋoŋo kaje ruaru maneniŋ. 17 Israel ŋiŋigo kubu noŋunde ŋaso oi Anutu. Iŋoji fuŋqodupunoŋuŋ roosoe yabeko apa ŋasopunoŋunji Ijipt moreŋgo raru kotu fukeru gobuŋ. Anutuji damaŋ oo Israel ŋiŋigo kubu oi touŋmoriri yareme saueru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Oŋu fukebi Anutuji mosi qoqowirie baku usuŋine yaduru oo oga yabeme Ijipt kantri bokeru sakibe warebuŋ.* Eks 1.7; 12.51
18 “Wareru goku moreŋ buroineo petigaru wareru eebobo sembene eba eku gobi Anutu maŋine rigaŋgame gosa 40 ore so maŋsembe maneru goya.* Jare 14.34; Dut 1.31 19 Maneru goyayoŋ, jibu wareru goku Keinan moreŋgo wapebuŋ. Wapebi oo kufufuŋ kubu 7 yobe ketotie yaberu moreŋyaŋuŋ roku boroiŋgaru ŋasopunoŋuŋ rauine rauine fukenimiŋ ore biŋe qa yareya.* Dut 7.1; Jos 14.1 20 “Oŋu fukeme gosa 450 ore so raya. Ore ŋadiineo Anutuji mimitarire ŋi koitoine koitoine (Judge) bapakare yabeya. Oi bapakare yaberu go wapebi Samuelji fukeya. Iŋoji mimitarire ŋi koito tatariine fukeru kajeqouŋ ŋi goya.* Koito 2.16; 1 Sml 3.20
21 “Samuelji fukeru gome damaŋ oo kiŋ koitore Anutu karieru weu tebi ŋi tinaine Sol yareya. Sol iŋoji Benjamin ŋaso yoŋoreone ŋi tinaine Kis iŋore made fukeya eru gosa 40 ore so kiŋ koitoyaŋuŋ goya.* 1 Sml 8.5; 10.21 22 Oi goyayoŋ, Anutuji Sol qopieru tifeineo ŋi tinaine Deiwid kiŋ ŋi koitoyaŋuŋ fukeiŋ ore eru roosoeru igodoŋgaya. Igodoŋgaru fuŋine mitaniŋgaru iŋi miya, ‘Nonji Jesire made Deiwid bofukego. Iŋore maŋ osoeru manebe soine saga nuga. Iŋoji eeboboine sosowo oo nonde mi reŋgaru goiŋ.’* 1 Sml 13.14; 16.12; Kiki 89.20 23 Anutuji ronekoŋ Munaŋqoqo Rauine sore noreiŋgo ore miya, jojofo buŋo ore foriineji iŋi fukeya: Deiwidre osigidapu yoŋoreone ŋi tinaine Yesu fukeko Anutuji oi Israel kubu niŋore Munaŋqoqo Rau fukeru goiŋ ore igodoŋgaya.
24 “Yesuji so fukeko ronekoŋ oo Jonji wareru iŋi miku goya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miku Israel ŋiŋigo kubu sosowo maŋ bapakare yaberu goya.* Mak 1.4; Luk 3.3 25 Oŋu goyayoŋ, iŋoji kaeoruŋ gioine ba foreiŋgo eru oo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo nonde uruŋu manesugobi? Ya manesugobi, nonji oi matayoŋ, maneniŋ, nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ. Iŋoji wareme nonji iŋore keririŋgo wakiqoqoine gogo ore kopu kekereine ruberu kufu komoŋ nigiŋine pirueiŋ ore mane bibiebemiŋ.’* Mat 3.11; Mak 1.7; Luk 3.16; Jon 1.20, 27
26 “O ogopune, Abrahamde osigidapu eru moreŋ rauine ŋoŋoji niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, Anutuji munaŋ qa noreiŋ ore Biŋe oi ruame niŋoreo warega. 27 Ore fuŋine oi iŋi: Jerusalem rauine eru siŋaŋpunoŋuŋ yoŋoji Yesure fuŋne so mane mukubuŋ. Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ Sabat kombaŋ so oseegobiyoŋ, ore fuŋine oi so mane taniŋgaegobi. Oŋu mutu gogobiyoŋ, jibu siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji Yesu komeinde buŋo mitaribi kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo oi oŋuine oo foriineke fukeya. 28 Yoŋoji Yesu komere biŋe fukeiŋ ore so buŋo fuŋine baaru mo so bofukeru jibu ‘Kepieru!’ oŋgabuŋ. Oŋgaru Pailotji mitarime komeiŋ ore oŋgaku kariebuŋ.* Mat 27.22-23; Mak 15.13-14; Luk 23.21-23; Jon 19.15
29 “Iŋore buŋo sosowo quraŋgame pega, yoŋoji ore so ebi foriine fuke foreme Yesu yogone bomukuku wakiru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ maŋgo ruabuŋ.* Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42 30 Ruabuŋyoŋ, Anutuji oi komegone bogboreme pakereya. 31 Pakereme iŋoke Galili prowinsgone Jerusalem sitio warebuŋ, oi una giobobo kokoine fuke yareya. Ogopuine fuke yareya, yoŋoji damaŋ yoo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku fuŋine kitiŋgaku mitaniŋgaru gogobi.* Apo 1.3 32 Anutuji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoke ya eiŋ ore buŋo miku kipeme niŋo yoŋore osigidapu fukebeneŋ buŋo raŋgbaŋine ore foriineji damaŋ yoo niŋore iŋi fukeya: Iŋoji Yesu bogboreme pakereru goga. Ore eru niŋoji ore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga ŋaregobeneŋ.
33 “Anutuji Yesure buŋo miko Deiwidji maneme Miti kiki (Buk song) jare yoyoka oo iŋi quraŋgame pega,
‘Goji nakene made fukege, oi muŋambe ŋiŋigo yadube ŋone mukugobi.’
Iŋoji buŋo ore so Yesu bogboreme pakereya.* Kiki 2.7 34 Yesu bogboreme komegone pakereru sanaŋgaru goku jiki moke so komeiŋ. Ore buŋoine Anutuji iŋi mime pega,
‘Noŋ yauŋmoririne kiŋ Deiwid oteru gobe gbagbataeŋine fukeru qaŋqaŋineke sanaŋgaru dimaya, ore so oi ŋoŋore mitari ŋarebemiŋ.’* Ais 55.3
35 Deiwidji ore buŋo oi Miti kiki (Buk song) mogo oŋuakoŋ iŋi ruame pega,
‘Gakere yoro ŋi gbagbataeŋine oi so bokende komere yoŋgo so goregaiŋ.’* Kiki 16.10
36 Niŋo kiŋ Deiwidre fuŋne manegobeneŋ: Iŋoji gogoine goku Anuture mi boyoberu gio oteya, oi ba foreru niniŋgame komeya. Komeko apa ŋasopuine yoŋore maŋfuŋgo yaŋgabi qoŋgbuŋineji peku goregaru mataeya. 37 Deiwidji goregaru mataeyayoŋ, Anutuji ŋi bogboreme pakereya, iŋoji so goregaya.
38 “Ŋi ogopune, ore eru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure eru agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jureiŋ. Niŋoji ore Biŋeine mitaniŋga ŋaregobeneŋ. 39 Rone ‘Mosesre Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekimiŋ,’ mibeŋyoŋ, oo oiji me oiji quŋgaru embimbiŋgaru gobeŋ. Oŋu gobeŋyoŋ, damaŋ yoo uri yoŋoji Yesu manesiŋ garu iŋoke qakatonimiŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ. 40 Kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo miku quraŋgame pega, Anutuji ore so geoine bokirieme paiŋaŋuŋgo egu ropeiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ einebi. Buŋo oŋuine mo oi iŋi,
41 ‘Nonji ŋoŋore gogo damaŋgo mosi qoqowirie fuŋine mo babemiŋ.
Moji ore biŋe buŋo miko manenimiŋ, oi buŋo foriine fukeiŋ ore so manesiŋ ganobuŋ.
Ore eru buŋo oi bawaki eru mipemiriŋ baegobi, ŋoŋo mo piku ŋoneru waragaru sibiriganimiŋ.’ ”* Hab 1.5
42 Polji oŋu miko Barnabaske oŋgawowosi pi bokeru wakibire goineji iŋi weu yatebuŋ, “Niŋo buŋo yo moke maneiŋgo manegobeneŋ. Ore eru oi Sabat kombaŋ mo paibe soine jikigaru mibire manenobeŋ.” 43 Oŋgawowosi pigone wakiru roiŋgabi ŋiŋigo kokoineji Pol eru Barnabas ŋadiyakuŋgo boyobe yapebuŋ. Goineji Judaone fukebuŋ eru goineji kotu kantrione fukebuŋyoŋ, Juda yoŋoke jikigaru gobuŋ. Yoŋoji boyobe yapebi mimane eku uŋsowoŋ buŋo iŋi yarebu, “Anutuji yauŋmoriri ŋareya, oo qiŋ keru dimainebi.”
44 Sabat kombaŋ mo wareru fukeya, oo taoŋ moreŋ ore ŋiŋigo oi qojugaru “Anuture Biŋe buŋo manekimiŋ,” miku waperu tumaŋgabuŋ. 45 Waperu tumaŋgabi Juda yoŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yaberu maŋyaŋuŋ rigaŋga foreya. Rigaŋga foreme Polre buŋo qaiŋgo ore migobobo eru noigoi miku igosisi eyatebuŋ. 46 Oŋu eyatebi Pol Barnabas yokoji koimo sanaŋgaru dimaku buŋo iŋi mibu, “Anutuji gio noteya ore so Biŋeine rone Juda ŋiŋigo yajibeneŋ saganayoŋ, ŋoŋo oi ŋadi gaku kosa iŋi migobi, ‘Niŋo gogo sanaŋinere maŋgo ropekiminde so mata.’ Ore eru maneniŋ, nikoji boke ŋaberu kotu kantriine kantriine yoŋoreo kirieru ranomi. 47 Ofonji ore buŋoine iŋi mitiga noreya,
‘Nonji bapakare gube kotu kantri yoŋore tatama fukeru munaŋqoqore fuŋne mitaniŋgaru gokande moreŋ qaŋaŋine sosowo saga foreko mobemobe paibe yukube yoŋoji qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ.’ ”* Ais 42.6; 49.6
48 Oŋu mibire moreŋ rauine Juda so gobuŋ, yoŋoji maneru maŋyaŋuŋ fiame Ofonde Biŋe miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu gogo sanaŋinere biŋe fukenimiŋ ore Anutuji maneru osoe yabeya, yoŋoji ore so maŋyaŋuŋ kerisieru Yesure Biŋe manesiŋ gabuŋ.
49 Manesiŋ gabi Ofonde Biŋe buŋo misauebi prowins sosowo sagaru raya. 50 Soine rayayoŋ, Juda yoŋoji taonde ŋi soguine eru ŋigo ropekiine Anutu araŋ baku gobuŋ, yoŋore maŋ buŋoji sikeku bapakareru Pol Barnabas moko kekesuesue eyateru moreŋ piyaŋuŋgone yobe yapebuŋ. 51 Raminiŋ ore eru ketayaŋuŋ yaduru iŋi yajibu, “Niko ŋoŋore moreŋgo warebire rufe kufu tapenokuŋgo bakatoga, oi qakiobire yoŋoyaŋunde ebe kirieru rakaiŋ.” Oŋu yajibire fuŋneyakuŋ posiine mane mukubi raru Galesia prowins maŋineo siti tinaine Aikoniam oo ropebu.* Mat 10.14; Mak 6.11; Luk 9.5; 10.11 52 Ropebuyoŋ, kiŋariŋpunoŋuŋ Antiokia taoŋgo gobuŋ, Moro Tiriineji yoŋore maŋ puseko mokemoke yobu jerieru gobuŋ. Oŋu.

*13:1: Herod Antipas iŋoji gosa 4 B. C. – 39 A. D. oo Galili eru Perea prowins yoyoka oi siŋaŋ yaberu goya.

*13:17: Eks 1.7; 12.51

*13:18: Jare 14.34; Dut 1.31

*13:19: Dut 7.1; Jos 14.1

*13:20: Koito 2.16; 1 Sml 3.20

*13:21: 1 Sml 8.5; 10.21

*13:22: 1 Sml 13.14; 16.12; Kiki 89.20

*13:24: Mak 1.4; Luk 3.3

*13:25: Mat 3.11; Mak 1.7; Luk 3.16; Jon 1.20, 27

*13:28: Mat 27.22-23; Mak 15.13-14; Luk 23.21-23; Jon 19.15

*13:29: Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42

*13:31: Apo 1.3

*13:33: Kiki 2.7

*13:34: Ais 55.3

*13:35: Kiki 16.10

*13:41: Hab 1.5

*13:47: Ais 42.6; 49.6

*13:51: Mat 10.14; Mak 6.11; Luk 9.5; 10.11