13
Iesu Ga Gos Lengkangkedek At Lavaun Pinivu Ren
* Jo 7:30; 12:23; 15:13; 1 Jo 3:16; Pl 2:8At laaleng avot ti leluxa at Lovovolo Pe, Iesu gaklen pam i do loxonaleng ga epovo vam kusu tin ti on basinge na lavatbung menemen la nat pas uto saparap ne Temen. Amisik ne Iesu ga balamu limixin axa ren. La ni ga lox asuusu labalamu ren tidi at laaleng neni ga met teren.
* Lu 22:3; Jo 13:27Iesu eburu mi lavaun pinivu ren digat kis eburu at laanan ga ukantinao. La ne Satan ga li vam lodoxoma ro xeneng at ne Judas Iskariot, lamdak at ne Simon do neni naba song araba ne Iesu ri limixin kakapmek. * Jo 3:35; 16:28Iesu gaklen pam i do ne Temen ga lok li levempanga axap maxopok at loklok tatao ren, la gaklen box i do neni ga si boro vana at ne Moroa la nabamlong bok tin. Kuren la ne Iesu ga xatu kaxat, la ga soxomus pes lavanga singsiga ren boro maxamang, la ga dos korov i mi lavattamon. Melemu neni ga lok ka laxadan la ga soli aruv i ro xeneng at lavatbaaket, la ga ruka i xusu na gos lengkangkedek at lavaun pinivu ren. La melemu ga ves amesemes lengkangkedek atdi mi lavattamon no neni ga dos korov i min.
Iesu ga vas saparap ne Simon Pita, la ne Simon Pita ga sue ne Iesu xeretna, “Leeme Silok. Kereva, una gos bok luxangkedek tarak?”
Iesu ga vorang i rin keretna, “Uxoklen laai, monga nia ak lox i. Ketla melemu ba, unaba xasep teren.”
Ketla ne Pita ga lok, “A noxo ke xepe u xusu una gos luxangkedek tarak at toxonaleng.”
La ne Iesu ga lok tin keretna, “Dola nia a noxo gos luxangkedek taram, kopmen toxot taram kantubu at limixin tarak.”
Simon Pita ga lok, “Leeme Silok, nemen uta gos kusuk mun luxangkedek tarak. Una gos bok lukngak mi lavatlak tarak.”
10  * Jo 15:3; 6:64,70-71Ketla ne Iesu ga lok, “Do nege ira susu vam, neni ira dadat pam. La ixo epovo xusu ni na susu amu bok, i epovo mun na gos luxangkedek teren. Nemi axap mira dadat pam, ketla legesara mun atnimi, kopmen.” 11 Iesu garaklen pam i do mo lara atdi na song araba limixin kakapmek min. Kuren la neni ga lok, “Nemi axap mi dadat. Ketla legesara mun atnimi, kopmen.”
12 Iesu ga gos axap lengkangkedek at lavaun pinivu ren, la melemu neni ga etara amlong manga lavanga singsiga ren. La ni gamlong ti loxot kitkis teren to at laxangkaaning. La ga sue di xeretna, “Kereva, mi xasep at lavanga salai mo vam nia a lox i rinimi? 13  * Mt 23:8,10Mi tong ia do leeme loklox ase la Leeme Silok, la ik mokso xuren, mila nenia leeme loklox ase la Leeme Silok. 14  * Mt 20:28; Lu 22:27La mo vam nia a gos lengkangkedek atnimi. Nemi bok, mina mu asu na loklok kantubu atnimi. 15  * Pl 2:5; Kl 3:13; 1 Pi 2:21Ara lok pam na loklok poovo xusu minaba lox i xerekngan nia ara lok pam i rinimi. 16  * Mt 10:24A tong tuturun i rinimi, kopmen tasaxaruki na silok ti laradi gomgo ren, kopla laradi xipkip linga na silok ti lara ga riki i. 17  * Mt 7:24; Je 1:25Do mina xasep at na levelinga, la mina lox epovo i, Moroa naba lox anarong nimi.”
Iesu Ga Vaase Ali Do Neni Naba Met
18 La ne Iesu ga lok tidi, “Ketla kopmen nemi axap ta minaba lok ka loklox anarong. Aklen nedi leventaba agara lok katling pam nedi ngan luvuttadi vavang tarak, ketla legesara mun atnimi, kopmen. Neni ik lok ti lox asoorun levelinga xeneng at Lovoang Kaala i lok keretna,
‘Neni mo lara i an eburu minia at loxongkide, ira raba rulu ia.’ Sam 41:9
19  * Jo 14:29; 16:4A tong ta i mo rinimi avot ti mo lavanga naba rupot. La do na vot, minaba nunu ba do nenia Lanarong. 20  * Mt 10:40A tong tuturun i rinimi, do nege na siam ka tara nia ana riki i, neni i ngan i siam ka ia. La do tara na siam ka ia, i siam ka mo lara ga riki ia ude.”
21  * Jo 12:27Iesu ga vaase axav i na la lebelen goxo xis saga avukat. La ga lok keretna, “A tong tuturun i rinimi, do lara mo xantubu atnimi naba song araba ia ri limixin kakapmek.”
22 Lavaun pinivu ren diga epen etang, di goxoklen i do, Iesu ga paase mumu nege. 23  * Jo 19:26; 20:2; 21:7,20La lara atdi, no ne Iesu ga vavara aleng tino i, gat kis saparap tinotno ne Iesu. 24 Simon Pita ga lok loklok katling tin la ga lok, “Una sue i do, nege mo lara?”
25 Kuren la ni ga sep sogo at lobongobong at ne Iesu, la ga sue i, “Leeme Silok, nege mo?”
26 Iesu ga vorang i rin keretna, “Dola nia ana gos amlu xaka na loxongkide xeneng at laxadan sos, la ana raba mo laradi min, neni mo laradi.” Melemu neni ga lok ka loxongkide la ga gos amlu ka i, la ga raba ne Judas Iskariot min, lamdak at ne Simon. 27  * Jo 13:2Se ne Judas ga ranga ka loxongkide, Satan ga beles ukeneng teren.
La ne Iesu ga lok tin, “Mo lavanga u vara i do una lox i, una lok soso nga i.” 28 Ketla kopmen teta maxeneng at nom laanan ga xasep at lavasuun at levelinga ne Iesu ga tong i rin. 29  * Jo 12:6Judas neni gak lok tatao lempilas, la leventaba atdi diga nua i do Iesu ga paase ri ne Judas kusu na un ka tevempanga anan ti leluxa kopla na raba tevempanga ri limixin banbalo. 30 Melemu at ne Judas ga lok ka mo loxongkide, ni ga vas su nga ukamang. Lemenemen mo gara main ta.
Iesu Ga Vaase Ali Do Ne Pita Na Sok Tixirixes I
(Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Lu 22:31-34)
31  * Jo 12:23Judas ga onon pam, la ne Iesu ga lok, “Monga lisisixam tarak, Laradi Mevana, naba ravasu asuvos, la maxeneng teren limixin dinaba ven axasep avukat lisisixam at ne Moroa keneng tarak, ne Nitna. 32  * Jo 17:5Do nenia ana lox asuvos lisisixam at ne Moroa, Moroa naba lox asuvos lisisixam teren keneng tarak, ne Nitna la naba lok soso mene nga i.
33  * Jo 7:33-34Luvutnuruk. Anaba nemen eburu minimi at loxonaleng kakalik mun. La melemu minaba reven tia, kerekngan nia aga tong pam i ri leme Judaia. Kuren la a tong box i mo rinimi, mo loxot nia anat pas tin, ixo epovo do minat pas uve.
34  * Jo 15:12,17; 1 Jo 3:23; 2 Jo 1:5Leretere maxat na ana raba nimi min. Mina ebalamu ela xeneng atnemi xerekngan nia aga balamu nimi. 35 Limixin axap dinabaklen i do nemi lavaun pinivu rak, mo do mina ebalamu ela minimi xa.”
36  * Jo 7:34; 21:18-19Simon Pita ga sue i, “Leeme Silok, ubat pas ua?”
Iesu ga vorang i rin, “Loxot nia anat pas uve, nenu u noxot pas tin monga, ketla melemu nenu unaba mumu ba ia.”
37 Pita ga sue box i, “Ua lavasuun teren la monga nia axo epovo na mumu asu u? Nia anaba met nov u.”
38 La ne Iesu ga vorang i rin, “Kereva, u epovo ri raba ruturun lorooro ram tia? A tong tuturun i ru, avot ti laxaxak naba reng ningina nubung la unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”

*13:1: Jo 7:30; 12:23; 15:13; 1 Jo 3:16; Pl 2:8

*13:2: Lu 22:3; Jo 13:27

*13:3: Jo 3:35; 16:28

*13:10: Jo 15:3; 6:64,70-71

*13:13: Mt 23:8,10

*13:14: Mt 20:28; Lu 22:27

*13:15: Pl 2:5; Kl 3:13; 1 Pi 2:21

*13:16: Mt 10:24

*13:17: Mt 7:24; Je 1:25

*13:19: Jo 14:29; 16:4

*13:20: Mt 10:40

*13:21: Jo 12:27

*13:23: Jo 19:26; 20:2; 21:7,20

*13:27: Jo 13:2

*13:29: Jo 12:6

*13:31: Jo 12:23

*13:32: Jo 17:5

*13:33: Jo 7:33-34

*13:34: Jo 15:12,17; 1 Jo 3:23; 2 Jo 1:5

*13:36: Jo 7:34; 21:18-19