26
Diga Sevut Li Levelinga Ri Sev Amet Ne Iesu
(Mk 14:1-2; Lu 22:1-2; Jo 11:45-53)
Se ne Iesu ga vaase axap na levempapaase, neni ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, * Pas 12:1-27; Mt 20:18“Miklen i do legepu aleng move ik lok ti leluxa at Lovovolo Pe. Laaleng i auret do limixin dinaba song araba ia, Laradi Mevana, ri limixin esep kusu dina vaxarem ia at laxaba.”
Ap mo mun laaleng lavamaasa silok, la loxongkulao silok at limixin me Israel diga vot eburu to at loogu nunuan at lamaasa gomgo, laasen teren ne Kaiapas. La diga sevut li levelinga xusu ti ranga alis ka nemnem ne Iesu la dina sev amer i. Diga lok, “Ata noxo lox i na at laaleng at leluxa. Lavanga limixin dina lok kaxat turube.”
Latkin Ga Soli Li Laxadan Mavak To At Ne Iesu
Ro Beteni
(Mk 14:3-9; Jo 12:1-8)
Iesu gak lok to Beteni at loogu at ne Simon. Gano lanmeres gu (leprosy) gak lok teren. * Lu 7:37-38La ne Iesu gat kis la gagas ti anan, la lara latkin ga vot pasa i, gap kip lubuxom avukat* Na lubuxom tuntu diga xovox i mi luuat bunbun. ga umsu mi laxadan mavak, luunun teren ga urut aleng, la ni ga soli i ro at lavatlak at ne Iesu.
La lavaun pinivu ren diga ven i na, la diga musak, diga lok, “Tila i soli xepe gamasa i na? Ni i epovo ri sesep mi na laxadan mavak kusu ni naba lok ka tuunun silok teren, la na lok tooro limixin banbalo min.”
10 Iesu gaklen pam levendoxoma atdi, kuren la ni ga lok tidi, “Nemen mita lox angtang na latkin, mila neni i lok lavanga nunuan tia. 11  * Lal 15:11Limixin banbalo mo dinabat pot pasa amisik nimi xusu minak lok tooro di, ketla nenia noxo nemen eburu amisik minimi. 12 Ni i soli na laxadan mavak at labantuxu rak kusu ti lox agagas li labantuxu rak ti lamaaut. 13 Nia a tong tuturun i rinimi do, at ua loxot at na lavatbung menemen axap limixin dinaba tong asu Lagale Lavavang, na lavanga neni i lox i, dinaba tong box i xusu limixin dinaklen i.”
Judas Ga Siam Kusu Na Song Araba Ne Iesu
(Mk 14:10-11; Lu 22:3-6)
14  * Jo 11:57Lara atnedi lasangaun mi legepura lavaun pinivu, laasen teren ne Judas Iskariot ga vot pasa lavamaasa silok. 15  * Sak 11:12La ni ga sue di, “Do nenia ana song araba ne Iesu rinimi, miba raba ia mi tavanga salai?” La diga siam do dina raba i mi lavantun sangaun siliva. 16 Ga ruka i ap mo laaleng ne Judas ga reven ti taaleng kusu na song araba ne Iesu ridi.
Iesu Ga Anan Eburu Mi Lavaun Pinivu Ren
(Mk 14:12-21; Lu 22:7-13,21-23; Jo 13:21-30)
17  * Pas 12:14-20At laaleng avot at leluxa ua diga ove vetpes lengkongkide,* Leluxa limixin me Judaia diga lok katling laaleng, diga vas kaxat boro Isip. La di goxo lok li liis (Yeast) at lengkongkide atdi. lavaun pinivu at ne Iesu diga vot pasa i la diga sue i, “U vara i do mana lox agagas li laanan tidik ua?”
18  * Mt 21:3La ni ga vorang i ridi xeretna, “Mina vubeles at lemenemen silok la mina vot pasa lara laradi, la mina lok tin keretna, ‘Leeme loklox ase atnama i tong i do laaleng meremet teren i auret la neni eburu mi lavaun pinivu ren diba lok katling Lovovolo Pe ro at loogu ram.’ ” 19 La lavaun pinivu ren diga mumu asu levelinga at ne Iesu la diga lox agagas li leveluxa ri Lovovolo Pe.
20 Ga ukantinao Iesu gat kis kusu ti anan eburu mi lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren. 21 Nedi diga anan la ni ga lok tidi, “Nia a tong tuturun i na rinimi. Legesara mo atnimi naba song araba ia ri limixin kakapmek.”
22 La diga bulu aleng la nedi getgesara diga sue i, “Leeme Silok. Kopmen nenia, do?”
23  * Sam 41:9La ne Iesu ga vorang i ridi, “Mo lara na song asu mi lekngen eburu minia ri levempanga anan, neni naba song araba ia ri limixin kakapmek. 24 Nenia, Laradi Mevana, anaba met kerekngan Lovoang Kaala i tong i, ketla naba lok kapmek aleng ti mo laradi naba song araba ia ri limixin kakapmek. Giba lox avukat do nenen gitoxo visik ka i.”
25 La ne Judas, mo ga gagas kusu na song araba i, ga lok, “Rabai. Kopmen nenia, do?”
La ne Iesu ga vorang i, “Nenu vam.”
Laanan Kaala At Leeme Silok
(Mk 14:22-26; Lu 22:14-20; 1 Ko 11:23-25)
26  * Mt 14:19Move diga anan la ne Iesu ga lok kaka loxongkide, ga tong avukat ti ne Moroa, ga sebex i la ga raba lavaun pinivu ren min la ga lok, “Mina lok kaka i na la mina anan i. Labantuxu rak na.”
27 La neni ga lok kaka lakap inin, ga tong aorong ti ne Moroa, la ga raba di min la ga lok, “Nemi axap mina in at na. 28  * Pas 24:8; Jer 31:31-34; Sak 9:11; 1 Ko 10:16Lada rak na. I lok katling lekabus maxat. Lada rak naba sen su xusu ti limixin buaang, ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atdi. 29 Nia a tong i rinimi do nia noxo in at lavaen i ruka i lingina se ap mo laaleng nia anaba in lavaen maxat eburu minimi ro xeneng at Linintoo at ne Tamak.”
30  * Lu 22:39; Jo 18:1Digak pixan mi loxompixan, la diga vas su la diga vas kaxat uto at Lakaana Olip.
Iesu Ga Vaase Ali Do Ne Pita Naba Sok Tixirixes Kepe I
(Mk 14:27-31; Lu 22:31-34; Jo 13:36-38)
31  * Jo 16:32Melemu ne Iesu ga lok tidi, “Lingina at laxanimin, nemi axap minaba subu basinge ia. I lok ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna,
‘Nia ne Moroa, anaba sep laradi loklok tatao at levesipsip la levesipsip dinaba epeseves.’ Sak 13:7
32  * Mt 28:7,16Ketla melemu at laxakatu kaxat amlong tarak, nia anabamgo rinimi uto Galili.”
33 La ne Pita ga lok tin, “Keke i do nedi axap dina subu basinge u, nenia xopmen tinotno noxo subu.”
34  * Mt 26:69-75La ne Iesu ga lok tin, “Nia a tong tuturun i ru. Lingina at laxanimin laxaxak noxovisi na reng, la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
35  * Mt 26:56La ne Pita ga vaase lolos tin keretna, “Do dina lok do dina sev amer ia, nenia noxo sok tixirixes kepe u.” La lavaun pinivu axap diga tong box i xuren.
Iesu Ga Ngising
To Getesemane
(Mk 14:32-42; Lu 22:39-46)
36 Melemu ne Iesu gat pas uto at lara loxot, laasen teren Getesemane. Lavaun pinivu ren diga emu min, diga rupot la ni ga lok tidi, “Mina xis de. Anat pas lixilik uto xusu ana lok lising.” 37 La ni ga lam ka ne Pita mi lumdak at ne Sebedi, la lainbulu silok ga suxuna lorooro ren. 38  * Jo 12:27La ni ga lok tidi, “Lorooro rak i umsu mi lainbulu silok mo na lox amer ia. Minak lok de la mina kuxut tooro ia.”
39  * Ib 5:7-8; Mt 6:10La ne Iesu ga vas uto vaxalom lixilik, la ni ga subu midi mi lemeren uto xopok at laxangka la ga sing ne Moroa xeretna, “Tamak. Kereva, i epovo do una lok pes na lumumuat basinge ia? Ketla nemen gat uta mumu asu lavavara rak, una mu asu lavavara ram.”
40 La ne Iesu gamlong saparap lavaun pinivu ren la ga long lenget ka di, diga unga. La ni ga lok ti ne Pita, “Kereva, mixo epovo minap kip na lumumuat eburu minia at loxonaleng lixilik mun? 41  * Mt 6:13; Ib 2:14; 4:15Mina reven tatao la mina ngising kusu mi noxo subu at loklok tong pen. Loroonan at laradi i epovo ri ronga res, ketla labantuxu ren i molos.”
42 La ne Iesu ga vas uto lixilik ga sev agepura la ga sing, “Tamak. Do ixo epovo una lok pes na lumumuat basinge ia se nia ana lox epovo i, i lox avukat. Ana mu asu mun lavavara ram.”
43 Iesu gamlong uto at lavaun pinivu ren la ga long lenget ka di, diga unga manga, mila lemerendi ga unga. 44  * 2 Ko 12:8La ni ga ke di la ga vas kaxat basinge di ga sev avantun kusu na sing. La ga sing amu mi nom levelinga ni ga ngising pam min.
45 Melemu ni gamlong uto at lavaun pinivu ren la ga lok tidi, “Kereva, move mi unga? Pen ba i nom. Loxonaleng i auret do lara laradi na song araba ia, Laradi Mevana, ri limixin bilinga. 46  * Jo 14:31Mina xatu. Ata vas tangarang nom laradi boro it pas kusu nam taba minia ri limixin kakapmek.”
Diga Ranga Alis Ne Iesu
(Mk 14:43-50; Lu 22:47-53; Jo 18:3-12)
47 Iesu move ga paase la ne Judas ga rupot. Neni lara at lasangaun mi legepura lavaun pinivu at ne Iesu. Buaang limixin diga emu min, digap kip levemparise sepsep la levempukup sepsep. Lavamaasa silok la loxongkulao silok at limixin me Israel diga riki di. 48 Avot ti na, ne Judas ga tong li loklok katling kusu diba ven kibis ne Iesu. Judas ga lok tidi, “Mo lara, nia aba nes i, neni vam ne Iesu. Mina ranga alis i.” 49 La soso mun ne Judas ga vas saparap ne Iesu la ga lok, “Laxanimin avukat, Rabai.” La ni ga nes i.
50 La ne Iesu ga lok tin, “Lentangas tarak. Una lok soso nom lavanga u vara i do una lox i.”
La mo limixin diga vot pasa ne Iesu la diga ranga alis i. 51  * Jo 18:26Lara at lavaun pinivu ren ga ven i na la ga rev asu lavarise sepsep teren la ga sep korop kepe labaalung at lasaxaruki at lamaasa gomgo.
52  * Lur 9:6; Li 13:10La ne Iesu ga lok tin, “Lok li amlong lavarise sepsep taram mila nedi di sep limixin mi lemparise, diba met kuren. 53 Nenia a epovo ana ro ri ne Tamak la neni naba raba ia mi lubung angelo, luutus atdi ba volo lavanuti sangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (72,000) lubung angelo. 54 Ketla keke nga di mila nia anaba lox asoorun mo levengkot at Lovoang Kaala i tong asu i do na lavanga naba vot.”
55  * Lu 19:47; 21:37Ap mo loxonaleng ne Iesu ga lok ti mo limixin, “Tila mi vot de mi levemparise sepsep la levempukup sepsep kusu mina ranga alis ia? Nenia xopmen ana vaxaru kaxat ka teesep. Buaang levenaleng nia agat kis to xeneng at loogu laplavang kusu ana anasa limixin, ketla nemi xopmen mi goxo ranga alis ka be ia go. 56  * Mt 26:31Na levempanga i ravasu keretna xusu na lox asoorun levenmamalagan at lavaeme vapaase ali.” La lavaun pinivu ren diga sixiro axap.
Iesu Ga Tu Ro Melamgo At Luvuttadi Amgomgo
At Leme Israel
(Mk 14:53-65; Lu 22:54-55,63-71; Jo 18:13-14,19-24)
57 Nedi diga ranga alis ne Iesu, diga lam ka i uto at ne Kaiapas, lamaasa gomgo. Go luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la loxongkulao silok diga rupot pam. 58 Pita ga mumu asu ne Iesu ro xa vaxalom la ga rupot saparap loogu at lamaasa gomgo la ga vubeles at lemelua. Ni ga xis kopok eburu mi luvuttadi rutu mu xusu na ven lavanga salai naba vot saparap ne Iesu.
59 Nedi axap luvuttadi amgomgo eburu mi lavamaasa silok ap mo lixitkis buru diga puse ri tevelinga xaxarang kusu dina so raba ne Iesu min la diba epovo na sev amer i. 60 Ketla di goxo epovo, keke do buaang luvuttadi diga vot kusu dina tong asu tevelinga xaxarang.
At laxavaxap, legepu radi duga vot, 61  * Jo 2:19-21la duga lok, “Na laradi ga lok keretna, ‘Nenia a epovo na sele utut kepe na loogu laplavang at ne Moroa la anaba vaxaru amu box i xeneng at lavantun aleng.’ ”
62 La lamaasa gomgo ga xatu la ga lok ti ne Iesu, “Ua lavasuun teren la uxo vaase? Kereva, u xopara na vorang na levelinga di sok taba u min.” 63  * Ais 53:7; Mt 27:12Ketla ne Iesu kopmen goxo tong toxolinga.
La lamaasa gomgo ga lok tin, “At laasen at ne Moroa, Luntoo Avolo, una tong i rinama. Kereva, nenu Lanarong, Nitna ne Moroa?”
64  * Sam 110:1; Dan 7:13; Mt 24:30La ne Iesu ga lok, “I ruturun, nenia vam. Ketla nia a tong i rinimi. Melemu minaba ven ia, Laradi Mevana, anabat kis saparap lekngen tino ne Moroa ni Lanaraavuk, la anaba vot at loxontakabu boro vana at laxalibet.”
65  * Gu 14:14; Mt 9:3; Jo 10:33La lamaasa gomgo ga lais korop lavanga singsiga ren la ga lok, “I paase vupu ri ne Moroa. I xap ta lavapaase. Mira ronga vam levelinga ren. 66  * Mas 24:16; Jo 19:7Kereva levendoxoma atnimi?”
La diga vorang i xeretna, “I epovo do neni na met.”
67  * Ais 50:6; 53:5La diga vubis abuxumin lemeren la diga tit pupu i, la lentaba diga pasa i mi levengkikngen di. 68 Digak lok, “Do nenu Lanarong, una tong kisip ka i do nege i sev u.”
Pita Ga Sev Apkap At Ne Iesu
(Mk 14:66-72; Lu 22:56-62; Jo 18:15-18,25-27)
69 Pita gat kis to xamang at lemelua la lara loolik, neni lasaxaruki ga vot pasa ne Pita la ga lok, “Nenu bok gak lok eburu mi ne Iesu boro Galili.”
70 Ketla neni ga sev apkap to melamgo atnedi axap, ni ga lok, “Nia xopmen naklen lavanga salai u paase min.”
71 La ni gat pas uto at langas povolo la lara loolik bok ga ven i la ga vaase ri limixin diga tu go. Neni ga lok keretna, “Na laradi gak lok eburu mi ne Iesu boro Nasaret.”
72 La ne Pita ga sev apkap manga la ga vangpe, ni ga lok, “Nia xopmen anaklen nom laradi.”
73 Melemu lixilik mo limixin diga tu go, diga vot pasa ne Pita la diga lok, “I ruturun do nenu lara atdi mila lavapaase ram i lok ngan laradi boro Galili.”
74 La ni ga vangpe mi levelinga vangpangpe xeretna, “Levelinga rak i ruturun. Do xopmen, ne Moroa naba lox asongor ia. Nia axoklen mo laradi.”
La soso mun laxaxak ga reng. 75  * Mt 26:34La ne Pita ga doma su at levelinga at ne Iesu ga lok keretna, “Laxaxak kovisi noxo reng, la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.” La neni ga vas su ukamang la gang teng silok aleng.

*26:2: Pas 12:1-27; Mt 20:18

*26:7: Lu 7:37-38

*26:7: Na lubuxom tuntu diga xovox i mi luuat bunbun.

*26:11: Lal 15:11

*26:14: Jo 11:57

*26:15: Sak 11:12

*26:17: Pas 12:14-20

*26:17: Leluxa limixin me Judaia diga lok katling laaleng, diga vas kaxat boro Isip. La di goxo lok li liis (Yeast) at lengkongkide atdi.

*26:18: Mt 21:3

*26:23: Sam 41:9

*26:26: Mt 14:19

*26:28: Pas 24:8; Jer 31:31-34; Sak 9:11; 1 Ko 10:16

*26:30: Lu 22:39; Jo 18:1

*26:31: Jo 16:32

*26:32: Mt 28:7,16

*26:34: Mt 26:69-75

*26:35: Mt 26:56

*26:38: Jo 12:27

*26:39: Ib 5:7-8; Mt 6:10

*26:41: Mt 6:13; Ib 2:14; 4:15

*26:44: 2 Ko 12:8

*26:46: Jo 14:31

*26:51: Jo 18:26

*26:52: Lur 9:6; Li 13:10

*26:55: Lu 19:47; 21:37

*26:56: Mt 26:31

*26:61: Jo 2:19-21

*26:63: Ais 53:7; Mt 27:12

*26:64: Sam 110:1; Dan 7:13; Mt 24:30

*26:65: Gu 14:14; Mt 9:3; Jo 10:33

*26:66: Mas 24:16; Jo 19:7

*26:67: Ais 50:6; 53:5

*26:75: Mt 26:34