3
Ro ta ila pizin Sardis kan
“Mi aŋela tau ni mataana pa lupŋana ki Krisi ta imbot kar Sardis na, beede sua pini ta kembei. So:
“Ni ta imbotmbot raama Anutu Bubuŋana lamata mi ru, mi pitik lamata mi ru imbotmbot la namaana, ta kalŋaana ima ta kembei. Isombe:
“Mbulu tiom, nio aŋute ma imap. Niom tana, tomtom tire yom kembei urlaŋana tiom imbol ma imbotmbot. Tamen urlaŋana tiom, ra, imeete kek. 1Tim 5:6 Kekeene ndabok! Kamaŋga! Mi kitiyaara koyom pit, mi kopombol urlaŋana tiom riŋariŋa ta imbotmbot na, ma imbol mini. Kokena imeete kat. Pa nio aŋre kembei mbulu tiom itop la Tamaŋ Anutu ŋgar kini zen. Tana kuurpe mbulu tiom. Mi sua ta muŋgu tiso ma keleŋ na, motoyom iŋgalŋgal mi kototo. Kere. Sombe motoyom se som, mi motoyom lawelawe sorok, inako aŋma mi aŋpamurur yom kembei tomtom kuumbuŋana. Pa nol tabe nio aŋmiili pa i, na niom kuute som. Mk 13:33; 1Tes 5:2,6; 1Tim 6:20; Tur 2:5, 16:15
“Tamen niom Sardis koyom, wal tiom tataŋa ta matan iŋgalŋgal zitun, mi tipatiŋtiiŋgi mburu kizin som. Tana Anutu ko ipakur zin, mi ikam len mburu kokouŋana be tiru pa, mi niamŋan amwwa. Yud 23; Tur 6:11, 7:9,13+
“Tomtom ta so iporou mbolŋana ma ilip, inako tikam le mburu kokouŋana be iru pa. Mi zaana ta imbot se ro ki mbotŋana mata yaryaaraŋana, nako irao aŋmus la ne na som. Ko aŋswe i ila ki Tamaŋ mi zin aŋela kini, mi aŋso ni iwe leŋ kek. Kam 32:32+; Mbo 69:28; Mt 10:32; Lu 10:20; Tur 19:8, 20:12, 21:27
“Tomtom ta sombe talŋaana, na ni bela ileŋ la sua tau Bubuŋana izzo pizin lupŋana ki Krisi.
Ro ta ila pizin Piladelpia kan
“Mi aŋela tau ni mataana pa lupŋana ki Krisi ta imbot kar Piladelpia na, beede sua pini ta kembei. So:
“Iŋgi Ni ta potomŋana kat mi izzo sua ŋonoono men na, sua kini. Ni ta imborro kar saamba ka kataama, kembei ta muŋgu Dabit imborro Yerusalem na. Mi ni isombe ikaaga, na tomtom sa ko irao ikotkaala na som. Mi sombe ikotkaala, na tomtom sa ko irao ikaaga na som. Mi iso ta kembei: Lu 1:32
“Mbulu tiom, nio aŋute ma imap. Niom mburoyom biibi pe som. Tamen kawatkaala zoŋ som, mi kikiskis sua tio. Kere kataama ta nio aŋkaaga piom ma imbotmbot na. Kataama tana, tomtom sa ko irao ikotkaala na som. 1Kor 16:9; 2Kor 2:12 Mi kere yom pizin wal ta zan Yuda i. Wal tana, zin Yuda ŋonoono som. Ina timbotmbot la lupŋana ki Tomtom Sanaana. Mi kaimer nio ko aŋkam zin ma tikilaala kembei nio aŋur kat leleŋ piom. To zin ko timar, mi tiŋgun kumbun mbukuunu isu kereyom uunu. Yesa 45:14; Ro 2:28; 1Kor 14:25; Tur 2:9 10 Pa niom tina kototo sua tio mi kemendernder mbolŋana. Tana toomboŋana biibi tabe ipet pa wal boozomen ta timbot su toono na, ko irao ipasaana yom na som. Pa nio ituŋ ko motoŋ piom. Yesa 43:2; Mt 24:30+; Lu 21:19; Ibr 10:36; 2Pe 2:9 11 Molo som to, nio aŋma. Tana kikiskis koroŋ ŋonoono ta kakam kek na. Kokena kezem, to titatke mogar piom, mi komboreyom. 1Kor 9:25+; Tur 2:10,25, 22:7,12
12 “Tomtom ta so iporou mbolŋana ma ilip, nako aŋuri ma iwe kembei Anutu tio urum kini tiroono sa. Tuŋ ma imbotmbot. Irao kiiliŋana na som. Mi nio ituŋ zoŋ popoŋana, mi Tamaŋ Anutu zaana, mi Yerusalem popoŋana ta Tamaŋ Anutu kar kini na zaana tomini, ko aŋbeede ise kini. Yerusalem popoŋana tana ko imbot Anutu tio muriini ta saamba a, mi isu. Yesa 62:2; Ga 2:9, 4:26+; Ibr 12:22; Tur 14:1, 21:2
13 “Tomtom ta sombe talŋaana, na ni bela ileŋ la sua ta Bubuŋana izzo pizin lupŋana ki Krisi.
Ro ta ila pizin Laodisia kan
14 “Mi aŋela tau ni mataana pa lupŋana ki Krisi ta imbot kar Laodisia na, beede sua ila pini ta kembei. So:
“Ni ta imender mbolŋana mi izzwe katkat sua ŋonoono, mi iwe mataana pa koroŋ boozomen ta Anutu iur na, kalŋaana ima ta kembei. Iso: Yo 1:3+; 2Kor 1:20; Kol 1:15+
15 “Mbulu tiom, nio aŋute ma imap. Niom bayyouŋoyom som, lomoŋoyom som. Kozobe kombot la ki ta, so ambai. Ro 12:11 16 Mi iŋgi som. Niom kombot lukutuunu. Tana aŋre yom na, keteŋ salaklaaga mabe aŋluai yom. 17 Pa niom kosombe: ‘Niam sa mbio uunu na. Amrao pa koroŋ ta boozomen kek. Amru sokorei toro?’ Tamen niom kikilaala kat ituyom som. Nio aŋre yom na, leleŋ ra, izanzaana piom. Pa niom kasaana ma kombot ŋoobo kat. Niom motoyom pisŋoyom, mi leyom kawaala sa be ipakaala yom som. Hos 12:8; Lu 12:21; 1Kor 4:8 18 Tana iŋgi aŋsope yom be loŋa kamar tio, mi kiŋgiimi leyom gol ta tineene pa you ma iŋgeeze kat. Naso kewe mbio uunu pa koroŋ ŋonoono. Mi kiŋgiimi leyom kawaala kokouŋana be kapakaala yom pa. Kokena tire yom kombot sorok, to koyom miaŋ. Mi kiŋgiimi leyom ŋgere tomini be kusuulu se motoyom. Naso kere kat lele. Yesa 55:1; Mt 13:44; 1Pe 1:7; Yems 2:5; Tur 7:13, 16:15
19 “Wal boozomen ta nio aŋur leleŋ pizin na, aŋyamyaamba zin bekena aŋpazal zin. Tana kuurpe mbulu tiom mi niyom se pa mbulu tio kamŋana. 1Kor 11:32; Ibr 12:5+; Yems 1:12; Tur 2:5 20 Kere. Nio aŋmendernder kataama uunu, mi aŋboboobo. Mi sombe tomtom sa ileŋ kalŋoŋ mi ikaaga kataama, inako aŋlela kini mi niamru amkan kini ila mbata. Lu 12:37; Yo 14:21,23
21 “Tomtom ta so iporou mbolŋana ma ilip, nako aŋyok pini be imar ma niamru mbuleyam su ta muriŋ peeze kana. Kembei ta nio aŋporou ma aŋlip, mi aŋla ma niamru Tamaŋ mbuleyam su ta ni muriini peeze kana. Mt 19:28; Lu 22:30; 1Kor 6:2
22 “Tomtom ta sombe talŋaana, na ni bela ileŋ la sua ta Bubuŋana izzo pizin lupŋana ki Krisi.”

3:1: 1Tim 5:6

3:3: Mk 13:33; 1Tes 5:2,6; 1Tim 6:20; Tur 2:5, 16:15

3:4: Yud 23; Tur 6:11, 7:9,13+

3:5: Kam 32:32+; Mbo 69:28; Mt 10:32; Lu 10:20; Tur 19:8, 20:12, 21:27

3:7: Lu 1:32

3:8: 1Kor 16:9; 2Kor 2:12

3:9: Yesa 45:14; Ro 2:28; 1Kor 14:25; Tur 2:9

3:10: Yesa 43:2; Mt 24:30+; Lu 21:19; Ibr 10:36; 2Pe 2:9

3:11: 1Kor 9:25+; Tur 2:10,25, 22:7,12

3:12: Yesa 62:2; Ga 2:9, 4:26+; Ibr 12:22; Tur 14:1, 21:2

3:14: Yo 1:3+; 2Kor 1:20; Kol 1:15+

3:15: Ro 12:11

3:17: Hos 12:8; Lu 12:21; 1Kor 4:8

3:18: Yesa 55:1; Mt 13:44; 1Pe 1:7; Yems 2:5; Tur 7:13, 16:15

3:19: 1Kor 11:32; Ibr 12:5+; Yems 1:12; Tur 2:5

3:20: Lu 12:37; Yo 14:21,23

3:21: Mt 19:28; Lu 22:30; 1Kor 6:2