15
Yuda pida tighaze tamtoghon to Yuda maau ve titaghon Yesu, yes irau titaghon suvun tutuuŋ to Mose
Muri ghoro, Yuda pida to tighur ila to Yesu, tineep Yudea, ve tizila pa Antiok, ve tisaav pa yes toŋvetaz to Krisi tighaze: “Alooŋ. Yam to Yuda maau ne, tizir gham itaghon tutuuŋ to Mose, ghoro poia. Ighaze maau, nene pale Maaron irau igham mulin gham maau.” Mbnp 17:10-14
Paulus yesuru Banabas tilooŋ saveeŋ todi, le irau lolodi maau kat. Tovenen yesŋa ndiran tonowen tiwazoran di. Tisavsaav le maau, ghoro timbua saveeŋ tighaze timbaaŋ Paulus yesuru Banabas toman nditadi pida to Antiok tizala Yerusalem. Leso tighita yes mbaŋooŋa pida toman yes ŋginiiŋa tonowe, ve tigharaat saveeŋ tonene.
Tovenen lupuuŋ to Krisi tigharaat ataam padi, ve tighur di tila. Tilaagh taghon ataam to imbut taan suruvu to Ponisia ve Samaria, ve tipapaes pa toŋvetaz to Krisi taghon ndug ndug tighaze: Yes to Yuda maau ne, katindi titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu wa. Nditadi tilooŋ paesiiŋ todi, le lolodi poia kat. Tila tivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi, toman ŋginiiŋa todi ve yes mbaŋooŋa, tigham di toman lolodi poia. Ghoro Paulus yesuru Banabas tipaes padi pa uraat naol to Maaron igham di tivot ila nimadi.
Eemoghon ndiran tutuuŋa pida to tighur ila to Yesu, tilooŋ saveeŋ todi, ve timundig ve tisaav tighaze: “Yes to Yuda maau ne, ighaze tighur ila to Yesu, iit irau tazir di ve tapariaaŋ di pa titaghon tutuuŋ to Mose, ghoro poia.”
Lupuuŋ tiina ivot izi Yerusalem, ve tiwasavon di pa yes to Yuda maau
Tovenen yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa tilup di, ve titiir saveeŋ to ndiran tutuuŋa tonowen. Tiwasavon di ila ila, ghoro Petrus ana imundig ve isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, yam awatag. Muuŋ, Maaron isia ghou ila lolomim, ve imbaaŋ ghou nala to yes to Yuda maau ne. Tauto tilooŋ varu poia ila you avog, ve tighur ila. Mbaŋ 10:9-44
Maaron iwatag iit tamtoghon lolood. Tauto igham Avuvu Patabuaŋ padi raraate inimale papazogi igham pait. Leso igham ghiit taghilaal taghaze ye lolo poia padi, ve ighaze igham di tinim ye le paam. Ye igham ŋgar ite paam ite paam maau. Itaghon ŋgar raraate moghon pa iit, ve yes paam. Pasa, ye igham lolodi iŋgalaaŋ itaghon ghurla todi. Mbaŋ 10:43+; Ro 10:9+
10 Tovenen pughu vena, to aazne yam aghaze atoov Maaron ve azoor ŋgar toni? Yes to Yuda maau ve titaghon Yesu ne, ighaze yam aghur pataŋani iza todi, nene pale agham Maaron ate yabyab. Aghita. Sawa to nditimbuud ve inim aazne, iit Yuda irau tataghon katin Mose tutuuŋ toni ne maau. Pasa, nene ipataŋan. Lu 11:46; Ga 3:10
11 Yam awatag: Iit taghur ila taghaze poia to Tiina toit Yesu, tauto inim ataam pait ve Maaron igham mulin ghiit. Ve ye ighur ataam raraate moghon padi paam. Ataam ite paam maau.” Ro 3:24+; Ga 2:16; Ep 2:5+; Tit 3:4
12 Petrus isavsaav le isob, ve ival tiina to lupuuŋ tonenen neneeŋadi moghon. Ghoro tighur taliŋadi pa Banabas yesuru Paulus, ve anadi tipaesia mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina to Maaron igham di tivot ila nimadi, sawa to tineep ila yes to Yuda maau ne lolodi.
13 Tisavsaav le isob, ghoro Yakobus ana imundig, ve isaav pa ival tiina ighaze: “Yam toŋvetaz, aghur taliŋamim payou, ve anag nasaav. 14 Maaron ighaze iyou tamtoghon to ndug ndug tinim le, leso igham iza ivot inim tiina. Ŋgaramus, Simon ipaesia sawa inim mata to Maaron igham tamtoghon pida to Yuda maau ne tinim le. 15 Ve yes propeta tisavia ŋgar raraate moghon. Pasa, Maaron aliŋa pida to timbooda, isaav ighaze:
16 ‘Aazne, pataŋani tiina ivot pa siŋ to David ve iwaghamun di.
Yes tinimale ruum to tireu mbirisani.
Eemoghon muri, you pale nauul di, leso tiyoon ariaŋa ve tigham pooz muul. Amos 9:11+
17 Ve tamtoghon pida to ndug ndug tovene paam. You pale napamundigin yes to nasia di tinim leg, leso tizuaria di pa tiwatag katin ghou.
18 Saveeŋ tonene, nene Maaron aliŋa. Ye tau ivotia alok wa.’ ” Is 45:21
19 Ghoro Yakobus iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “You naghita naghaze yes to Yuda maau, ve aazne titoor ŋgar todi ve tighur ila to Maaron, iit irau tagham pataŋani padi malep. 20 Tovenen iit irau tambood ledi rau eta, ve tasaav ghazooŋa padi pa sa tutuuŋ to pale titaghon di. Tutuuŋ tovene: Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, nene yes tighani malep. Pasa, aniiŋ tovene pale igham di tisami ila Maaron mata. Ve tighur maat malep. Ve tighun mbeb siŋidi malep, ve tighan mbeb mindadi to siŋ ineep ila malep. Mbnp 9:4; Igham 20:3+; Wkp 17:13; 1Kor 6:18, 8:7+, 10:14
21 Tovenen yes irau titaghon tutuuŋ tonene. Leso tireu yes Yuda lolodi sob. Pasa, muuŋ ve inim, tivovotia tutuuŋ to Mose irau ndug ndug. Ve umbom patabuaŋ to naol ne, tiwatwaat tutuuŋ tonowen ila Yuda rumai todi lolodi.”
Rau to timbooda ila to yes to Yuda maau
22 Yes mbaŋooŋa toman yes ŋginiiŋa ve nditadi tisob to tineep ilooŋ ila lupuuŋ to Krisi, tilooŋ Yakobus saveeŋ toni, ve tighita tighaze poia pa titaghoni. Tovenen tighur tamtoghon todi ru to timuŋmuuŋ pa lupuuŋ todi, Yudas to iza ite Barsabas, ve Silas. Leso tigham naghodi, ve yesŋa Paulus ve Banabas tila pa Antiok. 23 Ve timbood saveeŋ tonowen ila rau, ve tighuri ila todi, leso tikisi ve tila tomani. Rau todi isaav tovene:
“Yei mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa, nimbood rau tonene ilat to yam toŋvetaz to Krisi to Yuda maau, ve aneep izi ndug Antiok, ve taan suruvu to Siria ve Silisia. Yam toŋvetaz, ndag poia tiei ilat pa yam asob.
24 “Yei nilooŋ tighaze tamtoghon tiei pida tilat, ve tisavia saveeŋ pida to igham gham lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol. Eemoghon yei nimbaaŋ ndiran tonowen maau. Yes titaghon taudi ŋgar todi ve tilat. 25 Tovenen yei nilup ghei, ve niwasavon ghei pa pataŋani tonene, le nivot pa ŋgar ee moghon. Tauto nighur tamtoghon tiei pida tigham naghomai, ve nimbaaŋ di tilat. Ve Banabas yesuru Paulus, tamtoghon toit ru to lolomai padi kat ne, tilat toman di paam. 26 Yesuru timatughez maau, ve tirei taudi pa uraat to votiaaŋ Tiina toit Yesu Krisi varu. 27 Tovenen yei nighur rau tonene ila to Yudas yesuru Silas, ve nimbaaŋ di tilat. Ve yesuru pale tipaesia aliŋamai ila avodi paam. 28 Avuvu Patabuaŋ igham pooz payei le nighita nighaze irau nighur tutuuŋ naol payam maau. Pa vene, igham pataŋani payam. Tovenen yei pale nisavia mbeb tintina moghon to nighaze ataghon di. 29 Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, yam aghani malep. Ve aghun mbeb siŋidi malep. Ve aghur maat malep. Ve aghan mbeb mindadi to siŋ ineep ila malep. Ighaze aneep saguan pa ŋgar tovene, nene pale ataghon ŋgar poia. Saveeŋ tiei inim imuul sualen. Yam aneep toman lolomim poia.” Syg 2:14,20
Yes Antioka lolodi poia pa rau to yes mbaŋooŋa
30 Ndiran paaŋ to timbaaŋ di, tila tivot Antiok, ghoro tipoi tamtoghon to Krisi tinim tilup di, ve tighur rau tonenen ila todi. 31 Yes Antioka tiwaata, ve tilooŋ saveeŋ palotiiŋ to ineep ila rau lolo ne, le lolodi poia kat. 32 Yudas ve Silas, yesuru propet paam. Tovenen tisavia saveeŋ popoia naol pa yes Antioka pa tipalot ghurla todi, leso tiyoon ariaŋa. 33-34 Yesuru tineep toman di mala ris, ghoro yes Antioka tighur di tila toman lolodi poia, ve timuul tila pa nditadi to timbaaŋ di tinim.* Baibol muŋginadi pida ledi saveeŋ pida paam to ineep ila waaro tonene. Saveeŋ tovene: “Eemoghon Silas igham ŋgar ighaze poia pa ineep toman di ris muul. Tovenen izi ineep ve Yudas eŋgeni imuul izala pa Yerusalem.”
35 Paulus yesuru Banabas tineep mala ris izi Antiok. Ve yesŋa ndiran pida tivovotia saveeŋ to Tiina toit pa tamtoghon, ve tipatoot di pani.
Laghooŋ to Paulus ighami inim ru
Paulus ve Banabas tiwazoran di ve tiwapulin taudi
36 Sawa pida inim ila, ghoro Paulus isaav pa Banabas ighaze: “Yo, ituru tataghon agheed ina muul, ve tala ndug ndug to tavotia saveeŋ to Tiina toit Yesu padi, ve taŋgig yes toŋvetaz to Krisi. Leso taghita nepooŋ todi vena.” 37 Sawa tonenen, Banabas ighaze igham Yoan Markus ve yesŋa tila. Mbaŋ 13:5
38 Eemoghon Paulus lolo pa Markus ilaagh toman di muul malep. Pasa muuŋ, sawa to tilaagh pa uraat to votiaaŋ varu poia, Yoan Markus ila toman di paam. Eemoghon ye ipul di tineep izi Pampilia, ve ighau padi, ve yesŋa tilaagh pa uraat muul maau. Mbaŋ 13:13; 2Tim 4:11
39 Yesuru tiwazoran di ila ila le tiwapulin taudi. Tovenen Banabas igham Yoan Markus, ve yesuru tigham waaŋ, ve tiraav tila pa mutu Saiprus. 40 Ve Paulus igham Silas ighaze yesuru tilaagh. Tovenen yes toŋvetaz to Krisi tighur yesuru tila Tiina toit nima, ve tighason Maaron pa ighur poia toni iza todi. 41 Ghoro Paulus yesuru Silas timundig ve tilaagh irau taan suruvu to Siria ve Silisia, ve Paulus ipalot lupuuŋ to Krisi irau ndug ndug izi tonowe.

*15:33-34: Baibol muŋginadi pida ledi saveeŋ pida paam to ineep ila waaro tonene. Saveeŋ tovene: “Eemoghon Silas igham ŋgar ighaze poia pa ineep toman di ris muul. Tovenen izi ineep ve Yudas eŋgeni imuul izala pa Yerusalem.”