21
Yesu ivot to taghoniiŋa toni liim ve ru izi naari to ya naliu Galilaia
Muri ghoro, Yesu ila ivot to taghoniiŋa toni muul izi naari to ya naliu Tiberias.* Tiberias, nene ya naliu Galilaia iza ite.
Ila ivot todi itaghon ataam tovene. Simon Petrus, Tomas to iza ite Didimus, Natanael to ndug Kana to ineep izi Galilaia, ve Zebedi ndinatu ru, toman taghoniiŋa ru paam, yesŋa tinepneep. Simon Petrus imundig, ve isaav pa ndita tonowen ighaze: “You naghaze navot nala napiyaav malum.”
Ndita tonowen tisaav pani tighaze: “Yei paam, itiŋa tavot tala.” Tovenen yes tisob tila tiza waaŋ, ve tivot tila. Mboŋ tonenen, tiwaswaas le ndugizau. Eemoghon tigham iigh eta maau. Lu 5:4+
Mboŋmaagh, ndoromaaŋa, ve matadi ilooŋ ila, le tighita Yesu iyondyood izi naari. Eemoghon tighilaala maau. Yesu imboob ila padi ighaze: “Ou ndipain, agham iigh eta, ma maau?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Waii, nigham eta maau kat.”
Tovenen ye imboob ila padi muul ighaze: “Ighaze venen, ghoro apiyaav malum ila pa waaŋ dige to ineep ila pa nimamim waan. Leso agham amim iigh.” Tovenen tipiyaav malum todi izila muul. Sawa to tighaze tiyoui iza, titoova le tiraua maau. Pasa, iigh katindi tiŋgud ila malum le isami kat.
Taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat, ighita mbeb tonenen, ve isaav pa Petrus ighaze: “Nowe avaat Tiina toit!” Sawa tonenen, Simon Petrus iduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ izi, ve ighamgham uraat. Ye ilooŋ saveeŋ tonenen, ve rikia moghon indud oliŋa muul, ve iyatova izila ya, ve iwai ilooŋ ila pa naari. Yes tipot tigharau naari, irau 100 mita ma venen. Tovenen taghoniiŋa pida to tineep ila waaŋ pogho, tiweu malum toman iigh, ve titaghon Petrus ve tilooŋ tila pa naari. Tilooŋ kurukia ve tiyatov di tizi, ve tighita mberet toman iigh inepneep izala yab ŋgiliŋi.
10 Yesu isaav padi ighaze: “Iigh to ŋgaramus agham di ne, agham pida tinim timoz.”
11 Tovenen Simon Petrus ivot muul ila izala waaŋ, ve iyou malum toman iigh ilooŋ inim taan. Iigh tiŋgud tila malum le isami kat. Eemoghon imotmot maau. Iigh geegeu maau. Tintinadi moghon. Tinin di le irau 153.
12-13 Yesu isaav padi muul ighaze: “Mboŋmaagh wa. Anim aghan amim aniiŋ.” Ye isaav tovene, ve nima ila pa mberet toman iigh tonowen, ve ireii padi. Taghoniiŋa toni eta avo ikaak ve ighasoni ighaze: “Yom sei?” ne maau. Timatughez pa ghasoniiŋi. Pasa, tighilaala tighaze ye Tiina todi. Mbaŋ 10:41
14 Yesu imundig pa mateeŋ, ve ivot to taghoniiŋa toni pae ru ila wa. Ve ite tonene inim tol pani.
Yesu ighur Petrus pa uraat muul
15 Yes tighan le isob, ghoro Yesu ighason Simon Petrus ighaze: “Aa Simon, Yoan natu, vena? Yom lolom payou kat ilib pa nditam pida tonene, ma maau?”
Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag, you lolog payom.”
Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou papaghu.” Mbaŋ 20:28; 1Pe 5:2
16 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae ru ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou kat, ma maau?”
Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag: You lolog payom.”
Yesu isaav pani ighaze: “Uŋgin poian sipsip tiou.”
17 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae tol ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou, ma maau?”
Petrus ilooŋ Yesu igham ghasoniiŋ tonenen pani inim pae tol, le lolo ipataŋan. Tovenen ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag mbeb to naol ne. Yom uwatag, you lolog payom.”
Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou. Lu 22:61+
18 Onoon kat, you nasaav payom: Sawa to yom paghum, taum ulul kawaal tiom iza ve upus ghom. Ve ndug sine yom to ughaze ula pani, nene ula moghon. Eemoghon muri, sawa to unum olman waat, nene pale upaat nimam, ve ŋgeu ite ilul kawaal tiom iza ve ipus ghom. Ve ndug to yom ughaze ula pani maau, ye pale igham ghom ula pani.” 19 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iza to ataam to Petrus pale imaat, ve ipaghazoŋan Maaron iza tiina. Kamos muŋginadi pida tisaav tovene: Muri, Petrus ila ineep izi ndug tiina Rom. Sawa tonenen, kinik to Rom ighur pataŋani naol pa yes Kristen, ve irab tamtoghon todi katindi timatmaat. Eemoghon Petrus imatughez maau. Iyoon ariaŋa, ve ivovotia varu poia le irau yes Roma tikisi ve tirabi izala ai pambarooŋ. Eemoghon Petrus lolo pa imaat raraate inimale Krisi maau. Tovenen isaav pa yes ndaaba, ve tirabi aghe izala ve daba izi.
Ve Yesu isaav pani muul ighaze: “Utaghon ghou!” Mk 1:16+; 2Pe 1:14
Taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat
20 Petrus yesuru Yesu tilaagh tila, ve Petrus itoora, ve mata imuul le ighita taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, itaghon di inim. Muuŋ, sawa to tilup di pa ghanghaniiŋ to Pasova, ŋgeu tonowen to indaleel pa Yesu, ve ighasoni pa sei to pale ighuri ila koia nimadi. Yo 13:23+
21 Petrus ighita taghoniiŋa tonowen, ve ighason Yesu pani ighaze: “Tiina, vena pa ŋgeu to inim ne?”
22 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Matam ila pani malep. Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau. Nene ineep to you taug. Yom irau matam iŋgal taum, ve utaghon ghou.” 23 Yesu isaav pani tovene, tauto muri saveeŋ ilaan irau toŋvetaz naol to tighur ila to Krisi, ve tighaze pa taghoniiŋa toni to ye lolo pani kat ne, irau imaat maau. Eemoghon Yesu isaav tovene maau. Ye isaav moghon tovene: “Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau.”
24 Taghoniiŋa tonowen, to ighita katin mbeb tisob tonenen, ve imbood di ila rau tonene. Leso ipariaaŋ saveeŋ to Yesu ve tamtoghon tighur ila toni. Ve yei niwatag: Saveeŋ toni, nene onoon moghon. Yo 19:35
Saveeŋ to ipasob rau tonene
25 Yesu igham uraat katindi. Eemoghon timbood di tisob tila rau maau. Timbood eŋaeŋa moghon. Ve inimale timbood uraat toni tisob tila rau, tone rau tonenen tivot tinim katindi kat le tipavonin taan isob, ve pida ledi inadi maau! Yo 20:30

*21:1: Tiberias, nene ya naliu Galilaia iza ite.

21:19: Kamos muŋginadi pida tisaav tovene: Muri, Petrus ila ineep izi ndug tiina Rom. Sawa tonenen, kinik to Rom ighur pataŋani naol pa yes Kristen, ve irab tamtoghon todi katindi timatmaat. Eemoghon Petrus imatughez maau. Iyoon ariaŋa, ve ivovotia varu poia le irau yes Roma tikisi ve tirabi izala ai pambarooŋ. Eemoghon Petrus lolo pa imaat raraate inimale Krisi maau. Tovenen isaav pa yes ndaaba, ve tirabi aghe izala ve daba izi.