Varu poia To Yesu Krisi To Markus Imbooda
Mak—Mark
1
Yoan ŋgeu rughuzaaŋa igharaat ataam pa Yesu Krisi
(Mt 3:1-12; Lu 3:1-18; Yo 1:19-28)
1-2 Nene varu poia to Yesu Krisi, ye Maaron Natu. Saveeŋa to imuuŋ, nene vene: Uraat toni imundig itaghon Maaron aliŋa to propet Isaia ivotia ve timbooda ila rau. Saveeŋ tovene:
“Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou imuuŋ payom.
Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon ve igharaat ataam payom. Mal 3:1; Mt 11:10; Lu 7:27
Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze:
‘Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina!
Apasaluŋgan ataam pani le deŋia moghon.” ’ Is 57:14; Yo 1:23
Saveeŋ tonene ighur anoŋa iza to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Pasa, ye ila ivot ndug balim, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, ve tigham ya. Leso Maaron ireu sosor todi. Mbaŋ 13:24, 19:4
Ival tiina to taan suruvu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisob tiketkeet tilala toni izi ya Yordan paŋa, ve tivovotia sosor todi ila toni, ve ye irurughuuz di tonowe.
Yoan indudi pa uli to tigharaata pa kamel oro, ve ipus ŋgali pa puus to tigharaata pa ŋgai uli.* Yoan indudi inimale muuŋ propet Ilia indudi. Ŋgar toni tonene inim ghilalooŋ pani ighaze ye pale igham uraat pida inimale propet Ilia.
Ve ighanghan isis, ve ighunghun bagil suru. 2King 1:8
Ye ivovotia saveeŋ pa tamtoghon tovene ighaze: “Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. You naghita taug naraua maau kat. Uraat sorok inimale naput agheg pani ve napool waar to duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani ne maau. Mbaŋ 13:25
You narughuuz gham pa ya moghon. Eemoghon ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam.” Mbaŋ 2:4
Yesu igham ya
(Mt 3:13-17; Lu 3:21-22)
Sawa tonenen, Yesu ipul ndug Nasaret to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi ya Yordan, ve Yoan irughuuza tonowe. 10 Yesu ipul ya ve iza, ve sawa tonenen, mata iza le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho. 11 Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “You natug ee moghon yom. You lolog payom, ve yom ugham ghou lolog poia kat.” Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 12:18; Mk 9:7
Sadan itoov Yesu
(Mt 4:1-11; Lu 4:1-13)
12 Yesu igham ya le isob, ve rikia moghon Maaron Avuvu ipamundigini ve ipul ya Yordan, ve ila ivot ndug balim. 13 Ye ineep tonowe toman mbeb to su irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Sadan itovtoova. Eemoghon yes aŋela tinepneep tomani ve tiuluuli. Yesu ineep izi ndug balim ve Ŋgeu Samia itovtoova inimale muuŋ Adam ineep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemoghon Yesu itap ve igham sosor eta maau. Mbnp 2:193:7; Mbo 91:11+; 1Kor 15:47
Yesu ipamundigin uraat toni izi Galilaia
(Mt 4:12-17; Lu 4:14-15)
14 Yoan ighamgham uraat toni ila, le tikisi ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ghoro Yesu ila ivot taan suruvu to Galilaia muul, ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ varu poia to Maaron. 15 Ye isavsaav pa tamtoghon ighaze: “Alooŋ! Sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila varu poia!” Mt 3:2; Ga 4:4
Yesu ipoi tamtoghon paaŋ tinim taghoniiŋa toni
(Mt 4:18-22; Lu 5:1-11)
16 Sawa eez, Yesu ilaghlaagh taghon naari to ya naliu Galilaia, ve ighita ndiran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Eez iza Simon, ve ite iza Andreas. Ye Simon tazi. 17 Yesu ighita di, ve isaav ila padi ighaze: “Ai, yamru anim ataghon ghou. You pale napatooŋ gham pa ataam to ghamuuŋ tamtoghon.” 18 Rikia moghon yesuru tipul malum todi tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila.
19 Tilaagh tila ris, ve Yesu ighita Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tinepneep izala waaŋ pogho ve tiyaim malum todi. 20 Yesu rikia moghon isaav ila padi ighaze tinim titaghoni. Tovenen yesuru paam tipul tamandi toman uraata toni tineep izala waaŋ pogho, ve tila titaghon Yesu ve yesŋa tila.
Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez
(Lu 4:31-37)
21 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Kapernaum, ve tineep tonowe le umbom patabuaŋ ivot. Ghoro Yesu ilooŋ ila rumai, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. 22 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, ye ipatoot tamtoghon inimale ndiran ŋgara pida to tutuuŋ maau. Saveeŋ toni toman tapiri. Ye isavsaav inimale tamtoghon to le iza pa uraat toni. Mt 7:28+
23 Sawa tonenen, ŋgeu eez ineep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: 24 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.” Mt 25:41; Mk 15:39; Yems 2:19
25 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai, yom neneeŋam. Upuli ve ughau ula!” 26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iwatokin ŋgeu tonenen, iyak samia, ve ipuli ve ila. Mk 9:26
27 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, nene sa mbeb tovene? Ŋgeu tonene ipatoot tamtoghon pa ŋgar paghu. Ve aghita. Avuvu samsamiadi paam tineep ila samba. Pasa, sawa to isaav ariaŋa padi, yes tilooŋ aliŋa ve tighau tila. Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri.” 28 Pughu tonenen to Yesu varu ilaan rikia moghon le irau taan suruvu to Galilaia.
Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rawa liva
(Mt 8:14-15; Lu 4:38-39)
29 Yesu ipul rumai tonenen, ve yesŋa Yakobus ve Yoan malmalidi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum todi. 30 Tilooŋ tila ruum lolo, ve tipaes pa Yesu tighaze Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun ve ighengheen we. 31 Tovenen Yesu ila toni, ikis olman tidi nima, ve ipamundigini iza iyoon, ve moroghooŋ toni isob. Ghoro olman tidi ila igharaat adi aniiŋ.
Yesu igharaat moroghooŋa katindi
(Mt 8:16-17; Lu 4:40-41)
32 Tinepneep le rabrab izi ve ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to timorooŋ, ma avuvu samsamiadi tizeev di ne tila to Yesu, leso iuul di. 33 Ndug tonowen tamtoghona tisob tila tirou izi ataam avo to ruum to Yesu ineep pani.
34 Yesu igharaat tamtoghon katindi pa moroghooŋ todi naol naol, ve indiir avuvu samsamiadi naol padi paam. Avuvu samsamiadi tonowen tiwatagi wa. Tovenen ye iŋgalsekin di ighaze tisavia saveeŋ eta malep. Mk 1:24, 3:11+
Yesu igham uraat izi paanu pida to Galilaia
(Lu 4:42-44)
35 Mboŋmaagh ndoromaaŋa kat, ve Yesu imundig ve ipul paanu, ve ilaagh ila pa ndug balim eez. Ghoro eŋgeni ineep tonowe, ve isuŋ. Mbo 5:3; Mt 14:23; Mk 6:46
36 Eemoghon Simon toman ndita pida tila tikaala. 37 Tikaala tila le tindeeŋa, ve tipaes pani tighaze: “Ival tiina tikalkaal ghom we.” 38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Iit irau tala pa paanu pida to tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ padi paam. Pasa, you nanim pa uraat tovene.” 39 Tauto Yesu ilaagh irau ndug ndug to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve indirndiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon.
Yesu igharaat ŋgeu eez to kolekole (o sik lepra) ighami
(Mt 8:1-4; Lu 5:12-16)
40 Ŋgeu eez, kolekole ighami. Ighaze kolekole igham tamtoghon eta, nene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ toni ipoona pa ndita ve Maaron paam. Ye irau igharau tamtoghon eta maau, ve irau ilooŋ ila Rumai Tiina pa suŋuuŋ maau.
Ye iŋarua Yesu ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve itaŋ rorani ighaze: “Ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia, ve ugham ghou naŋgalaaŋ ila Maaron mata.”
41 Yesu lolo isamini, tovenen nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia, you pale nauul ghom. Yo, tinim poia, ve uŋgalaaŋ!” 42 Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia. 43-44 Ghoro Yesu imbaaŋa ila, ve isaav ariaŋa pani ighaze: “Ulooŋ, aazne tinim poia wa. Eemoghon usavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep. Malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia, ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.” Wkp 14:1+
45 Eemoghon ŋgeu tonenen itaghon Yesu aliŋa maau. Ye ila ve isavia mbeb to ivot pani ne varu pa yes ival. Tovenen Yesu irau ilaagh ila tamtoghon matadi muul maau, ve ilooŋ ila paanu eta maau. Ineep saguan izi ndug balim moghon. Eemoghon ndug ndug tilala toni.

*1:6: Yoan indudi inimale muuŋ propet Ilia indudi. Ŋgar toni tonene inim ghilalooŋ pani ighaze ye pale igham uraat pida inimale propet Ilia.

1:13: Yesu ineep izi ndug balim ve Ŋgeu Samia itovtoova inimale muuŋ Adam ineep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemoghon Yesu itap ve igham sosor eta maau.

1:40: Ighaze kolekole igham tamtoghon eta, nene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ toni ipoona pa ndita ve Maaron paam. Ye irau igharau tamtoghon eta maau, ve irau ilooŋ ila Rumai Tiina pa suŋuuŋ maau.