25
Saveeŋ palelaaŋ to ndiliva papaghu saaŋgul
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene pale ŋgara inimale ndiliva papaghu saaŋgul to tisaŋan ŋgeu eez to ighaze ivai. Tovenen tigham lam todi, ve tila tisaŋani izi ataam luvuŋa. Leso tighur yesuru azuwa tila ruum todi. Lu 12:35
2-4 Ndiliva tonowen, liim ledi ŋgar maau, ve liim ledi ŋgar. Yes to ledi ŋgar maau, tigham lam todi ve tila, eemoghon tikis ŋgoreeŋ* Yes Israela tiyesyes ŋgoreeŋ to oliv ila lam todi.
pida pa lam todi maau. Ve yes to ledi ŋgar, titartar pooi pa taudi. Pasa, tipavonin lam todi, ve tikis ŋgoreeŋ alulu pida ineep ila apatu le irau di. Ŋgeu to ivai, ila ivot todi rikia maau. Tovenen ndiliva saaŋgul tonenen matadi ighengheen, ve tizi tigheen le lolodi imaagh.
“Tighengheen le mboŋ anoŋa, ghoro tilooŋ bobaaŋ tighaze: ‘Ou, vaiuuŋ paghu, to inim wa! Amundig anim aghita!’ Tovenen ndiliva tonenen ruŋadi iza ve timundig. Ve tipuleel lam todi iza ighan tiina. Ghoro yes ndiliva to ledi ŋgar maau, anadi timundig, ve tisaav pa nditadi to ledi ŋgar tighaze: ‘Ai, auul ghei pa ŋgoreeŋ rita lak! Pasa, lam tiei ighaze imaat tonene.’
“Eemoghon yes to ledi ŋgar, tipamuul aliŋadi tighaze: ‘M-m, irau niuul gham maau. Ŋgoreeŋ tonene irau ghiit maau. Nene irau yei liim moghon. Yam ala to yes to tirauraukol pa ŋgoreeŋ, ve aghol lemim.’ 10 Tovenen ndiliva to ledi ŋgar maau, timundig ve tila pa tighol ledi ŋgoreeŋ. Mala maau ve vaiuuŋ paghu inim ivot. Tovenen yes ndiliva liim to ledi ŋgar ve titartar pa taudi, titaghoni ve yesŋa tila. Tila peria ruum, ve tilooŋ tila pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, ghoro tipoon ataam ila ivool.
11 “Muri ghoro, ndiliva liim to ledi ŋgar maau, anadi tinim tipit ataam, ve tisaav tighaze: ‘Tiina, Tiina, ukaak ataam payei lak!’
12 “Eemoghon ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: ‘Yam sei masin? You nasaav payam kat: You nawatag gham maau.’ ” Mt 7:23; Lu 13:25
13 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ghoro isaav padi muul ighaze: “Tovenen yam apamaat ariaŋa. Pasa, sawa kat to Tiina tiam mulaaŋ toni, yam awatagi maau.” Mt 24:42
Mbeb to Maaron ighuri inim nimaad, iit irau taŋgin poiani ve tagham uraata
(Lu 19:11-27)
14 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to ighaze imundig ve ila pa ndug mala. Tovenen ipoi mbesooŋa toni tinim, ve ighur mbeb toni ila nimadi. Leso tiŋgini ve tigham uraata. 15 Yaam to ighuri ila nimadi, ye itaghon gabizooŋ toni pa ŋgar ve uraat todi todi. Ye ighur yaam ndiŋndiŋ liim (5000) ila to mbesooŋa eez. Ve ndiŋndiŋ ru (2000) ila to mbesooŋa ite. Ve ndiŋndiŋ eez (1000) ila to mbesooŋa toni ite inim tol. Matayu imbood saveeŋ tovene: Ŋgeu tonene igham mbesooŋa toni ledi yaam irau ‘talent’ liim, ‘talent’ ru, ve ‘talent’ eez. Talent, nene yaam tiina le tiina kat, irau wan milion Kina ma venen.
Ghoro ipul di, ve ila. Ro 12:6+; Ep 4:7-11
16 “Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ liim (5000), rikia moghon ipamundigin uraat pa yaam tonowen. Ye iraukol pani ve igham ndiŋndiŋ liim muul izala pogho, le inim ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000). 17 Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ru (2000), tovene paam. Igham yaam ndiŋndiŋ ru muul izala pogho, le inim ndiŋndiŋ paaŋ (4000). 18 Eemoghon mbesooŋa to igham ndiŋndiŋ ee (1000), ye ila itai saambu, ve iŋgooz yaam to tiina toni izila.
19 “Tinepneep le mala ris, ghoro tiina todi imuul ila, ve ipoi di tinim, leso tisavia sa uraat to tigham pa yaam toni, ve ye iwatag: Yaam to ireii padi, tigham uraat pani le anoŋa piiz ivot wa. 20 Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ liim (5000), ikis ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000), ve ila ighuri ila to tiina toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, ughita. Yaam tiom ndiŋndiŋ liim (5000) to ughuri inim nimag, tauto nagham uraata, ve nagham ndiŋndiŋ liim muul izala pogho.’
21 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘Iya! Yom mbesooŋa poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian mbeb kainaŋen to napuli ilat nimam, ve ugham uraata. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin uraat tintina pida. Unum uneep toman ghou ve itiŋa tiniid iza.’ Mt 24:45+; Lu 16:10; 1Kor 4:2
22 “Ghoro mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ru (2000), ana ila ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, ughita. Yaam tiom ndiŋndiŋ ru to ughuri inim nimag, tauto nagham uraata, ve nagham ndiŋndiŋ ru muul izala pogho.’
23 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘Iya! Yom mbesooŋa poiawaat! Pasa, yom uŋgin poian mbeb kainaŋen to naghuri ilat nimam, ve ugham uraata. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin uraat tintina pida. Unum uneep toman ghou ve itiŋa tiniid iza.’
24 “Muri ghoro, mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ee (1000), ana ila ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, you nawatag ghom wa. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am! 25 Tauto namatughez payom, ve nala naŋgooz yaam tiom izila taan. Yaam tiom tonene. Ugham mbeb tiom.’
26 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez, ve mindam malaii kat! Yom ughaze you nanepneep ila ndiran pida nimadi. Ve ughaze taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag. 27 Ighaze venen, pughu vena to ughur yaam tiou tonene ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua izala pogho.’ 28 Ghoro tiina toni isaav pa mbesooŋa toni pida to tineep tigharau ighaze: ‘Yaam ndiŋndiŋ eez to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000)! 29 Pasa, tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho le tiraua kat. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok. Mt 13:12; Mk 4:25; Lu 8:18
30 Yo, mbesooŋa samia tonene, ye irau mbeb eta maau. Aghami ivot ila pumuri, ve apiyaava ila ndoroom tiina lolo to potla we. Yes to tineep tonowe, yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia ve tinepneep.’ ” Mt 8:12
Tamtoghon Natu pale iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi
31 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, Tamtoghon Natu pale imuul inim toman aŋela tisob, ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ toman tapiri ve ŋguruba tiina. Sawa tonenen ighaze ivot, ye pale ineep ila ina to ghamuuŋ pooz toman ŋguruba tiina, ve iŋgabiiz tamtoghon. Pasa, ye kinik. Mt 16:27, 19:28; Syg 20:11+
32 Ghoro aŋela tiyou tamtoghon tisob to ndug ndug tila tiyoon ila mata, ve ivureer di tinim rouŋ ru, inimale ŋginiiŋ ŋgaia ivureer ŋgai toni. Sipsip tila saguan, ve mekmek tila saguan. Ezek 34:17; 2Kor 5:10
33 Ye pale ighur sipsip tila tineep ila pa nima waan, ve mekmek tineep ila pa nima ŋas.
34 “Ghoro kinik isaav pa yes to tineep ila pa nima waan ighaze: ‘Yam ndiran to poia to Tamaŋ Maaron ineep toman gham, anim alooŋ ala ndug toni, ve agham nepooŋ poia to izamim pani. Muuŋ kat, sawa to ye ighur sambam ve taan sone, ye igharaat ndug tonene payam wa. Ep 1:4
35 Pasa, sawa to pitool ghou, yam agham ag aniiŋ. Ve murun ghou, yam agham ag ya, ve naghun. Ve naneep nanim loom, yam agham ghou nalat ruum tiam ve aŋgin ghou. 36 Ve you nambool pa nonogiiŋa, yam agham leg nonogiiŋa. Ve namorooŋ, yam anim aŋgin ghou. Ve sawa to tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ, yam anim aŋgig ghou.’ Hib 10:34, 13:3
37 “Ghoro yes ndiran deŋiadi tonowen pale tighasoni tighaze: ‘Wai Tiina, yei nighita ghom ve nigham ŋgar tovene payom ŋeez? Yom ughaze sawa to pitool ghom, yei nigham am aniiŋ. Ve murun ghom, yei nigham am ya, ve ughun. 38 Ve uneep unum loom, yei nigham ghom unum uneep ruum tiei ve niŋgin ghom. Ve umbool pa nonogiiŋa, yei nigham lem nonogiiŋa. 39 Ve sawa to nighita yom umorooŋ, ma tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ lolo, yei nilat niŋgig ghom. Yei nigham tovene payom ŋeez?’
40 “Ve kinik pale ipamuul aliŋadi ighaze: ‘You nasaav payam kat tovene: Sa ŋgar poia to muuŋ yam agham pa nditazig, you naghita naghaze yam agham payou paam. Yes to izadi maau kat ne paam. Ighaze muuŋ auul todi eta, you naghita naghaze yam agham ŋgar tonenen payou paam.’ Mt 10:42; Mk 9:41; Hib 6:10
41 “Isavsaav padi le isob, ghoro itoora mata ila pa yes to tiyondyood ila pa nima ŋas, ve isaav padi ighaze: ‘Yam ndiran samsamiamim kat. Tamaŋ Maaron mbalmbali toni pale iza tiam. Aghau payou, ve azila yab. Yab tonowen, tigharaata pa Sadan toman aŋela toni, ve ighanghan irau sawa isob. Irau imaat maau. Mt 7:23; Syg 20:10
42 Pasa, sawa to pitool ghou, yam agham ag aniiŋ maau. Ve murun ghou, yam agham ag ya maau. 43 Ve naneep nanim loom, yam agham ghou nalat ruum tiam maau. Ve nambool pa nonogiiŋa, yam agham leg nonogiiŋa maau. Ve sawa to namorooŋ, ma naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, yam anim aŋgin ghou maau.’
44 “Ghoro yes anadi tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai Tiina, yom ughaze sawa to pitool ghom, murun ghom, uneep unum loom, umbool pa nonogiiŋa, umorooŋ, ma uneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, yei niuul ghom maau. Yei nigham tovene payom ŋeez?’
45 “Ve kinik pale ipamuul aliŋadi ighaze: ‘You nasaav payam kat: Ighaze muuŋ, tamtoghon tiou eta to le iza maau kat inepneep, ve yam auuli maau, ve apul murimim pani, nene you naghita naghaze yam agham ŋgar tonenen payou paam.’ ”
46 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Ndiran samsamia tovene, Maaron pale indiir di tighau tila, leso tigham atia todi. Atia todi tonowen, irau isob maau. Pale iseŋseeŋga gha ila. Eemoghon yes ndiran deŋiadi, ye pale igham di tila tineep matadi iyaryaar le alok.” Yo 5:29; Ro 2:7+; Syg 20:15

*25:2-4: Yes Israela tiyesyes ŋgoreeŋ to oliv ila lam todi.

25:15: Matayu imbood saveeŋ tovene: Ŋgeu tonene igham mbesooŋa toni ledi yaam irau ‘talent’ liim, ‘talent’ ru, ve ‘talent’ eez. Talent, nene yaam tiina le tiina kat, irau wan milion Kina ma venen.