10
Yesu ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim taghoniiŋa toni
(Mk 3:13-19; Lu 6:12-16)
Muri ghoro, Yesu ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve irei tapiri irau di, leso tigharaat moroghooŋ naol naol. Ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau. Mbaŋooŋa toni saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye ŋgeu to imuuŋ padi. Tiwaat iza ite tighaze Petrus) yesuru tazi Andreas, Zebedi ndinatu ru, Yakobus yesuru tazi Yoan, Pilip yesuru Patoromai, Tomas yesuru Matayu to ŋgeu to youŋ takes, Yakobus ite to Alpai natu ne yesuru Tadeus, Simon ite to iyoon toman yes Selot,* Selot, nene lupuuŋ eez to yes Yuda to tighaze tizurun gavman to Rom tighau.
ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi.
Yesu ipatoot taghoniiŋa toni pa ataam to laghooŋ todi
(Mk 6:7-13; Lu 9:1-5)
Sawa to Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat, ipatoot di pa ataam to laghooŋ todi ighaze:
“Yam ala pa taan to yes to Yuda maau ne malep, ve alooŋ ala ndug eta to yes Samaria paam malep. Yo 4:9; Mbaŋ 13:46
Ala to yes Israela moghon. Pasa, yes tineep tinimale sipsip to tiyel pa ataam to Maaron ve tisagsag. Mt 15:24
Sawa to yam ala, avotia varu poia padi tovene aghaze: ‘Sawa to pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa.’ Agharaat moroghooŋa, ve apamundigin mateeŋa. Yes to kolekole igham di, agharaat di tinidi popoia muul. Ve andiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon. Tapiri to you nareii payam, yam agholi maau. You nagham payam sorok. Yam tovene paam. Sa ulaaŋ to ighaze agham pa tamtoghon, apoi pa atia malep. Agham padi sorok. Mbaŋ 20:33+
Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol malep. Tovenen yaam eta ineep ila lugluug tiam malep. 10 Ve agham pelpeel, nonogiiŋa to aghemim, ve titi malep. Nonogiiŋa tiam paam, agham ruŋaruŋa malep. Ee moghon to ineep ila tinimim, nene iraua. Pasa, ighaze ŋgeu eta igham uraat, ve tamtoghon tiuuli pa aniiŋ ve mbeb pida, nene deŋia. Lu 10:7; 1Kor 9:7+; 1Tim 5:18
11 “Ighaze ala avot ndug tiina ma kainaŋen eta, ghoro aghason di pa tamtoghon todi eta to ŋgar toni poia irau igham uraata to Maaron tineep tomani. Aneep toman ŋgeu tonenen le apul ndug tonowen. 12 Ighaze yam alooŋ ala ruum eta, ghoro agham saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona aghaze: ‘Maaron iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma.’ 13 Ighaze ŋgar todi poia, ve tigham gham toman lolodi poia, nene pale luuma to Maaron to asavia ne ineep todi. Ve ighaze ŋgar todi poia maau, ve tizurun gham toman mos to Maaron, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim. 14 Ighaze tamtoghon eta lolo pa igham gham maau, ve ilooŋ saveeŋ tiam maau, yam atut aghemim ve ghavuur to ndug todi izi, ghoro apul di ve ala. Yes Yuda tighita tighaze yes to Yuda maau ne tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Ve taan todi paam iŋgalaaŋ maau. Tovenen ighaze Yuda eta ila ineep izi ndug to yes to Yuda maau ne, ve imuul ila pa Israel, ye itut aghe, leso ghavuur to ndug tonowen izi, ghoro ilooŋ ila taan to Israel. Pa vene, muun to yes to Yuda maau ne, ighami isami ila Maaron mata. Tovenen saveeŋ to Yesu tonene, ŋgara tovene. Ighaze tamtoghon tizurun uraata toni, nene sosor todi tonenen igham di tasami ila Maaron mata tinimale yes to tiwatag Maaron maau. Mbaŋ 13:51, 18:6
15 You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonowen tamtoghona le ilib pa pataŋani to muuŋ ivot pa ndug Sodom ve Gomora.
Muri tamtoghon pale tighur pataŋani pa taghoniiŋa to Yesu
(Mt 24:9-14; Mk 13:9-13; Lu 21:12-19)
16 “Alooŋ. Aazne, you nambaaŋ gham ala animale sipsip to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen sawa isob, yam irau agham ŋgar pooi animale moot. Ve ŋgar samia eta ineep tiam malep. Ataghon ŋgar to deŋia moghon ila Maaron mata animale man mbaluuz. Lu 10:3; Ro 16:19
17 Apatum gham pa tamtoghon. Pasa, yes Yuda pale tipayoon gham pa savsaveeŋ ila daba todi matadi, ve tilos gham ilooŋ ila rumai todi. Mbaŋ 4:1+, 5:17+, 22:30+
18 Ve ndug ndug to tighur koi payou, pale tiweu gham ala, ve tipayoon gham pa savsaveeŋ ila yes pooza to taan ve kinik matadi paam. Pasa, yam ataghon ghou. Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou ila yes pooza tonowen matadi, ve ival tiina to Yuda maau ne matadi paam. Mbaŋ 16:19+, 25:23+
19 Ighaze tikis gham ve tighur gham ila yes daba nimadi pa savsaveeŋ, yam lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa asavia padi malep. Pasa, sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, Maaron tau pale ipatoooŋ gham pa sa saveeŋ to ye ighaze yam asavia. 20 Tovenen yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tiam maau. Tamamim Maaron Avuvu pale ivotia aliŋa ila yam avomim. Igham 4:12; Lu 12:11-12
21 “Ighaze sawa tonenen ivot, tamtoghon pale tighur toŋvetaz todi ila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. Ve ndolman pale tigham ŋgar raraate moghon pa ndinatudi. Ve ndipain pale tighur koi pa nditamandi ve nditinandi paam, ve tighur di tila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. 22 Ival tisob pale tighur koi payam pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou. Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa, ve ikis ghurla toni tuŋia le sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi. Syg 2:10
23 Ighaze yam aneep izi ndug eta, ve yes tighur pataŋani payam, apul di ve aghau ala pa ndug ite. You nasaav payam kat: Uraat tiam to votiaaŋ mos irau ndug ndug to Israel, yam pale apasobi sone, ve Tamtoghon Natu imuul inim. Saveeŋ tonene, pughu ighazooŋ kat maau. Ndiran ŋgara pida tighaze Yesu isavia mulaaŋ toni. Ve pida tighaze ye isavia sawa to ye imuul izala pa Tama Maaron. Ve pida tighaze isavia sawa to yes Roma tila ve tireu Yerusalem. Tighaze pataŋani to ivot pa sawa tonenen, nene inimale Yesu inim ve ighur pataŋani iŋarua yes Yuda pa sosor todi to tighur ila toni maau.
24 “Ŋgeu paghu eta irau ilib pa patoŋaaŋ toni ne maau. Ve mbesooŋa tovene paam. Irau ilib pa tiina toni ne maau. Lu 6:40; Yo 13:16, 15:20
25 Ighaze taghoniiŋa eta imbaad pataŋani inimale patoŋaaŋ toni, nene poia. Ve ighaze mbesooŋa eta imbaad pataŋani inimale tiina toni, nene poia paam. Aghita. You ruum tau. Eemoghon tiwaghamun izag tighaze you Belsebul.§ Yes Yuda tiwaat daba to avuvu samsamiadi iza Belsebul. Leso tipamayaŋini. Iza tonowen pughu tovene: ‘Daba to raaŋ,’ o ‘Daba to tae.’
Ighaze venen, yam to aneep ila lupuuŋ tiou, pale tiwaghamun izamim kat.” Mt 9:34, 12:24
Tamatughez pa Maaron moghon
(Lu 12:2-7)
26 Yesu isaav muul ighaze: “Tovenen yam amatughez pa tamtoghon malep. Pasa, mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ndunuŋadi, nene pale tipool di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar to ŋgozaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ ve ival tiina tiwatagi 27 Tovenen saveeŋ to you nasavia payam ila ndoroom lolo inim ŋgozaaŋ, yam avotia pa ndag. Ve saveeŋ to tikamuun payam pani, yam ayoon izala ruum tiam poghodi ve atemtem pani, leso ival tiina tilooŋa.* Ighaze yes Yuda tighaze ival tiina tilooŋ saveeŋ eta, nene pale tiyoon ila ruum todi poghodi ve tisavia toman aliŋadi tiina inimale iit tamboob ila maran.
28 Yes to tighaze tirab gham amaat, yam amatughez padi malep. Onoon, yes irau tiwaghamun anoŋamim ve tirab gham amaat. Eemoghon irau tigham mbeb eta pa anunumim maau. Tovenen yam amatughez pa Maaron moghon. Pasa, ye irau iwaghamun tamtoghon anoŋadi toman anunudi paam ila ndug samia. Yems 4:12
29 “Aghita. Man niuruŋgu, nene man sorok. Irau taghol ru pa yaam kaviaaŋa ee moghon. Eemoghon Tamamim Maaron irau lolo imaagh pa eta maau. Ighaze ye iyok maau, nene niuruŋgu eta irau imaat ve itap izi taan ne maau. 30-31 Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam alib kat pa man niuruŋgu to katindi ne. Ve ye iwatag katin gham. Dabamim raua paam, ye inin di tisob. Tovenen yam amatughez malep. Ye pale mata iŋgal gham. Mt 6:26
Tapesamun Yesu iza malep
(Lu 12:8-9)
32 “Ival tisob to tisaav ghazooŋa ila tamtoghon matadi tighaze yes tinim leg ve titaghon ghou, nene pale you paam nasaav ghazooŋa ila Tamaŋ to ineep izi sambam we mata naghaze yes tinim leg wa. 33 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipesam pa tau ila tamtoghon matadi ighaze ye tamtoghon tiou maau, nene pale you paam nasaav ila Tamaŋ to ineep izi sambam we mata naghaze ŋgeu tonenen, ye tamtoghon tiou maau. Mk 8:38; Lu 9:26; 2Tim 2:12
Yesu pale inim pughu pa tamtoghon tivalag di
(Lu 12:51-53, 14:26-27)
34 “Vena, yam aghaze you nanim pa napasob malmal tisob to taan, ve nalup tamtoghon tinim ee moghon? Maau. You pale nanim pughu pa tamtoghon tivalag di, ve tineep saguan saguan pa taudi, inimale buza imbut motin mbeb inim suruvu ru.
35 You nanim pa nagham tamtoghon ndinatudi nditamoot toman nditamandi tineep saguan saguan pa taudi.
Ve ndinatudi liva toman nditinandi, ve ndiliva toman ndirawadi liva tovene paam. Pale tineep saguan saguan pa taudi.
36 Ve yes to tilup di ila ruum ee moghon, pale tiwaghurun koi pa taudi. Mika 7:6
Ataam to tataghon Yesu
37 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa tama ma tina ilib payou, nene ye poia irau to inim leg maau. Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa ndinatu ilib payou, nene ye paam poia irau to inim leg maau. 38 Ve ighaze ŋgeu eta imbaad ai pambarooŋ Ai pambarooŋ toit, nene sa pataŋani to tambaada pasa, tazuaria ghiit pa taghoniiŋ Krisi aliŋa.
toni ve itaghon ghou maau, nene ye poia irau to inim leg maau. Mt 16:24+; Mk 8:34+; Yo 12:25
39 Ighaze tamtoghon eta izuaria tau pa ghamuuŋ nepooŋ poia to taan moghon, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta ipul tau payou, ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.”
Ighaze tauul Krisi tamtoghon toni, ye pale igham atia poia pait
(Mk 9:40-42)
40 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze tamtoghon eta igham gham toman lolo poia, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, ye igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. Lu 10:16; Yo 13:20
41 Tovenen ighaze ŋgeu eta, ye propet, ve tamtoghon eta ighami toman lolo poia, ye pale igham le atia poia raraate inimale propet tonenen. Ve ighaze ŋgeu eta itaghon ŋgar deŋia, ve tamtoghon eta ighami toman lolo poia, ye pale igham le atia poia raraate inimale Maaron ighamgham pa ndiran deŋiadi. 42 Onoon kat, you nasaav payam: Ndipain to tinim leg ve titaghon ghou, ighaze tamtoghon eta igham ya yauŋa rita pa todi eta, nene irau Maaron lolo imaagh pani maau. Muri, ye pale igham atia poia pani.” Mt 25:40; Hib 6:10

*10:4: Selot, nene lupuuŋ eez to yes Yuda to tighaze tizurun gavman to Rom tighau.

10:14: Yes Yuda tighita tighaze yes to Yuda maau ne tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Ve taan todi paam iŋgalaaŋ maau. Tovenen ighaze Yuda eta ila ineep izi ndug to yes to Yuda maau ne, ve imuul ila pa Israel, ye itut aghe, leso ghavuur to ndug tonowen izi, ghoro ilooŋ ila taan to Israel. Pa vene, muun to yes to Yuda maau ne, ighami isami ila Maaron mata. Tovenen saveeŋ to Yesu tonene, ŋgara tovene. Ighaze tamtoghon tizurun uraata toni, nene sosor todi tonenen igham di tasami ila Maaron mata tinimale yes to tiwatag Maaron maau.

10:23: Saveeŋ tonene, pughu ighazooŋ kat maau. Ndiran ŋgara pida tighaze Yesu isavia mulaaŋ toni. Ve pida tighaze ye isavia sawa to ye imuul izala pa Tama Maaron. Ve pida tighaze isavia sawa to yes Roma tila ve tireu Yerusalem. Tighaze pataŋani to ivot pa sawa tonenen, nene inimale Yesu inim ve ighur pataŋani iŋarua yes Yuda pa sosor todi to tighur ila toni maau.

§10:25: Yes Yuda tiwaat daba to avuvu samsamiadi iza Belsebul. Leso tipamayaŋini. Iza tonowen pughu tovene: ‘Daba to raaŋ,’ o ‘Daba to tae.’

*10:27: Ighaze yes Yuda tighaze ival tiina tilooŋ saveeŋ eta, nene pale tiyoon ila ruum todi poghodi ve tisavia toman aliŋadi tiina inimale iit tamboob ila maran.

10:38: Ai pambarooŋ toit, nene sa pataŋani to tambaada pasa, tazuaria ghiit pa taghoniiŋ Krisi aliŋa.