4
Yesu isavsaav toman Samaria tidi eez
1-3 Sawa tonenen, ndiran tutuuŋa tilooŋ tighaze Yesu iyou tamtoghon katindi tinim taghoniiŋa toni, ve irughuuz di le tilib pa Yoan taghoniiŋa toni. Eemoghon Yesu tau irughuuz tamtoghon maau. Taghoniiŋa toni moghon to tighamgham uraat tonenen. Yesu iwatag ighaze ndiran tutuuŋa tilooŋ uraat toni varu wa. Tovenen ipul taan suruvu to Yudea, ve ighaze imuul ila pa Galilaia. Ataam to ye itaghoni, nene imbut taan suruvu to Samaria, ve ila ivot izi Galilaia.
Tovenen ye ilaagh ila le ivot ndug eez to Samaria, iza Sikar. Ndug tonowen ineep igharau taan to muuŋ Yakop igham pa natu Yosep. Mbnp 33:19, 48:22
Ya taiŋ eez to muuŋ Yakop itaii ne, ineep ndug dige. Yesu ilaagh mala le laghooŋ isooŋ matini. Tovenen ila mbole izi ya taiŋ dige, ve ate izi. Sawa tonenen, ndag iza bobodaaŋ wa.
7-8 Yesu ate izi inepneep, ve taghoniiŋa toni tila paanu pa gholiiŋ adi aniiŋ. Mala maau ve Samaria tidi eez inim ighaze itib ya. Yesu ighita, ve isaav pani ighaze: “Liva, irau ugham ag ya rita inim naghun?”
Tovenen liva tonowen isaav pani ighaze: “Wai, yom Yuda taamdi, ve you Samaria tidi. Pughu vena to ughason ghou pa am ya?” Ye isavia saveeŋ tonene pasa, yes Yuda ve yes Samaria tiwalupun di pa nepooŋ maau.* Yes Samaria titaghon suŋuuŋ to yes Yuda ŋgara pida toman taudi suŋuuŋ todi ŋgara pida, ve tamtoghon to ndug ndug tineep ila lolodi. Tovenen yes Yuda tighita yes Samaria tighaze yes Yuda kat maau, ve titaghon katin Maaron tutuuŋ toni maau. Pughu tonene to yes to Yuda kat tighaze tineep saguan padi. Pasa, matadi iŋgal tighaze yes Samaria pale tigham di tisami ila Maaron mata. Lu 9:52+; Mbaŋ 10:28
10 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You naghason ghom pa ag ya. Ve inimale yom ughilaal ghou kat, ve uwatag mbeb poia to Maaron ighaze igham payom, tone ughason ghou pa nagham am ya to pale igham ghom uneep matam iyaryaar le alok. Ya tonene pale ireer irau sawa isob.”
11 Tovenen liva tonenen isaav pani muul ighaze: “Olman, yom lem ya apatu eta maau. Ve saambu tonene, ya ineep sila kat. Ya reera to usavia ne, pale ughami sine? Liva tonene igham poian Yesu saveeŋ toni pughu maau. Ye ighaze pa Yesu isavia ya kat to irereer. Eemoghon Yesu isavia nepooŋ poia to tamtoghon pale tighami ila toni, ve Avuvu Patabuaŋ.
12 Yom uwatag: Timbuud Yakop itai ya tonene payei alok wa. Ve ye tau toman ndinatu, ve makau ve sipsip toni tighunghun ya tonene. Vena, yom ughaze ulib pa Yakop, tauto ughaze ugham ag ya ite paam ne?”
13 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tamtoghon tisob to tighun ya tonene, nene pale murun di muul. 14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighun ya to you naghaze nagham pani, ye irau muruni muul maau. Pasa, ya to you nagham pani, nene pale pisikia iza le ivon ila lolo. Tovenen tamtoghon tonenen pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila.” Is 44:3, 55:1; Yo 7:37+; Syg 21:6
15 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai olman, ugham ya tonenen payou lak! Leso muri murun ghou muul sob, ve nala nanim pa tibuuŋ ya to sualen muul sob.”
16 Ghoro Yesu isaav pani ighaze: “Yo, ula ugham azuwam, ve yamru amuul anim.”
17 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “You leg azuwag maau.”
Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aliŋam to yom ughaze lem azuwam maau, nene deŋia. 18 Eemoghon yom uvai nditamoot liim wa. Ve ŋgeu to aazne yom uneep tomani, ye azuwam tau maau. Tovenen aliŋam, nene onoon.”
19 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve ŋgar toni pakia. Tovenen isaav pa Yesu ighaze: “Olman, ghara naghilaal ghom. Yom avaat propet eez to Maaron. Lu 7:16; Yo 6:14
20 Nes, you leg ghasoniiŋ eez payom. To muuŋ ve inim, yei Samaria nditimbumai tiluplup di pa suŋuuŋ izala lolooz tonowen. Ve aazne, paam, nitaghon ŋgar tonenen. Eemoghon yam Yuda aghaze tamtoghon irau tisuŋ pa Maaron izi ndug Yerusalem moghon. Laak, ndug sine to poia pa suŋuuŋ?” Lo 12:5+; Mbo 122:1+
21 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Olman tidi, ughur ila saveeŋ tiou tonene. Mala maau pale agham ŋgar pa ndug eta to suŋuuŋ inimale lolooz tonowen, ma Yerusalem muul maau. Ndug sine to ighaze aneep pani ve asuŋ, nene poia moghon. Yesu saveeŋ toni pughu tovene: Maaron igham ŋgar pa ndug to suŋuuŋ muul maau. Ye igham ŋgar tiina pa tamtoghon lolodi. Ighaze tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ toni, nene pale ye lolo poia pa suŋuuŋ todi. 22 Yam tamtoghon to Samaria awatag katin Maaron to asuŋsuŋ pani ne maau. Ve yei Yuda, ghoro niwatagi. Pasa, yei ninim ataam pa Maaron igham mulin tamtoghon. Ro 3:1+, 9:4+
23 Ve ulooŋ. Mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tigham suŋuuŋ tau pa Tamaan Maaron. Yes pale tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu. Tamaan Maaron izuaria tau pa youŋ le tamtoghon to pale tisuŋ pani itaghon ataam tovene. Pil 3:3
24 Maaron, ye Avuvu. Tovenen tamtoghon to tighaze tisuŋ pani, yes irau tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu.”
25 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva tonenen isaav pani ighaze: “You nawatag: Mesia pale inim. Ve sawa to inim ivot, ye pale ipaghazoŋan ghei pa mbeb to naol.” (Saveeŋ ‘Mesia,’ yes Grika tiwaata ila aliŋadi tighaze: ‘Krisi.’) 26 Tovenen Yesu isaav ghazooŋa pani ighaze: “Mesia to usavia ne, nene you taug tonene, you to nasavsaav toman ghom ne.”
27 Yesu isavsaav pani, ve taghoniiŋa toni timuul tinim tivot. Tighita Yesu yesuru liva tonenen tisavsaav, le tigham ŋgar naol. Eemoghon eta ighasoni pa pughu vena to ye isavsaav toman liva tonenen maau. 28 Ghoro liva tonenen ipul ya apatu toni izi, ve imuul ila pa paanu, ve ipaes pa tamtoghon ighaze: 29 “Ou, yam anim tala aghita ŋgeu eez to inepneep we. Ŋgar naol to you naghamgham di ne, ye ivotia di payou le tisob. Ye avaat Mesia tou?” 30 Tauto ival tiina tipul paanu, ve tikeet tila tighaze tighita Yesu.
31 Sawa to liva tonenen ipul Yesu ve imuul ila pa paanu, taghoniiŋa toni tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, ugham am aniiŋ eta ughan.”
32 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Aniiŋ tiou to ghaniiŋ inepneep. Eemoghon yam awatagi maau.” 33 Tovenen taghoniiŋa toni tiwasavon di tighaze: “Vena, tamtoghon eta igham a aniiŋ wa?”
34 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghita. You irau nataghon Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne lolo, ve napasob uraat toni le isob kat. Aniiŋ tiou tau tonenen. Yo 6:38, 17:4
35 Yam asavsaav aghaze: ‘Kaiyo paaŋ isob, ghoro sawa to taitaiŋ ivot.’ Eemoghon you nasaav payam: Nenen ila matini. Matamim ila pa uum. Aniiŋ tisob timatu, ve sawa to taitaiŋ, tauto ivot wa. Mt 9:37; Lu 10:2
36 Tovenen aazne, yes to taitaiŋ tisaŋan muul maau. Tiŋgoog aniiŋ anoŋa, ve tilup di ila ndouŋ ndouŋ, ve tighamgham ledi atia. Tauto yesŋa yes to vazogiiŋ aniiŋ, lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, uraat todi ighur anoŋa wa. Anoŋa tovene: Tigheghereb tamtoghon tila to Maaron, leso tineep matadi iyaryaar le alok. Mk 4:14+
37 Ŋgar tonenen deŋia pa saveeŋ to moghon moghon tasasavia ne: ‘Ŋgeu eez ivazog, ve ite ilup anoŋa.’ 38 You nambaaŋ gham ala pa lupuuŋ aniiŋ anoŋa to taumim avazogi maau. Ndiran pida tigham uraata le tighun wadedeŋadi pani. Uraat todi anoŋa, tauto aazne yam ala aghami.”
Tamtoghon katindi to Samaria tighur ila to Yesu
39 Yes Samaria katindi to tinepneep izi ndug tonowen tilooŋ saveeŋ to liva tonenen, ve tighur ila to Yesu. Pasa, ye ivotia ŋgar to Yesu igham pani ne, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar tisob to you naghamgham di, tauto ye ivotia di payou le tisob.” 40 Tovenen yes Samaria tonowen tila tivot to Yesu, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di ris. Tovenen ye ineep mboŋ ru tonowe. 41 Tauto tamtoghon katindi to ndug tonowen tighur ila toni. Pasa, tilooŋ saveeŋ ila ye tau avo. 42 Ve tisaav pa liva tonowen tighaze: “Papazogi yei nilooŋ saveeŋ tiom moghon, ve nighur ila to ŋgeu tonene. Ve aazne, taumai nilooŋ saveeŋ ila ye tau avo. Tauto niwatag nighaze onoon kat, ŋgeu tonene, ye Volaaŋa to pale igham mulin ival tiina to taan.” Lu 2:11; 1Yo 4:14
Yesu imuul ila pa taan suruvu to Galilaia
43 Yesu yesŋa yes Samaria tineep mboŋ ru isob, ghoro imundig muul ve ila pa Galilaia. 44 (Ye tau isaav pataghaaŋ wa ighaze: “Propet eta irau le iza izi tau ndug toni maau.”) Mk 6:4
45 Ye ila ivot Galilaia, ve yes Galilaia tighami toman lolodi poia. Pasa, sawa to lupuuŋ tiina to Pasova, yes paam tila Yerusalem, ve tighita uraat naol to ye igham di tonowe.
Yesu igharaat kinik uraata toni natu le tini poia
46-47 Tovenen Yesu ila ivot muul izi ndug Kana to ineep izi Galilaia ne. Muuŋ, ye ineep tonowe, ve itoor ya inim vaen. Yesu inepneep tonowe, ve uraata eez to kinik to ineep izi ndug Kapernaum, ilooŋ Yesu varu tighaze ye ipul Yudea ve inim ivot Galilaia wa. Uraata tonowen natu, moroghooŋ tiina ighami ve ighengheen. Tovenen ye ipul Kapernaum, ve ila ighaze ighita Yesu. Ila ivot toni, ve itaŋ rorani ighaze izila Kapernaum ve igharaat natu. Pasa, moroghooŋ tiina ighami le igharau ighaze imaat. 48 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, yam aghaze le aghita mbeb gharatooŋadi toman uraat tintina to ipatooŋ ghou ighaze Maaron ineep toman ghou pa uraat tiou, ghoro aghur ila. Ve ighaze maau, nene irau aghur ila maau.” Yo 2:18; 1Kor 1:22
49 Uraata tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, rikia unum ve tazila. Pa vene, natug imaat.”
50 Yesu isaav pani ighaze: “Ula! Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen uraata tonenen ighur ila Yesu aliŋa ve ila.
51 Ilaagh muul izila, ve mbesooŋa toni pida tinim tivot toni izi ataam luvuŋa, ve tipaes pani tighaze: “Olman, natum tini poia wa!”
52 Tovenen ye ighason di pa sawa sine kat to natu mata pakia.
Yes tipaes pani tighaze: “Noor, ndag iza bobodaaŋ ve itap ris, ghoro tini iluum ve mata pakia.” 53 Tovenen pain kainaŋen tama mata iŋgal: Sawa tonenen kat to Yesu isaav pani ighaze: “Ula. Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen yesŋa tamtoghon toni to tineep tomani ila ruum toni, tisob tighur ila to Yesu.
54 Nene mbeb gharatooŋa inim ru to Yesu ighami inim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Sawa to ye ipul taan suruvu to Yudea ve imuul ila Galilaia, igham mbeb gharatooŋa tonene.

*4:9: Yes Samaria titaghon suŋuuŋ to yes Yuda ŋgara pida toman taudi suŋuuŋ todi ŋgara pida, ve tamtoghon to ndug ndug tineep ila lolodi. Tovenen yes Yuda tighita yes Samaria tighaze yes Yuda kat maau, ve titaghon katin Maaron tutuuŋ toni maau. Pughu tonene to yes to Yuda kat tighaze tineep saguan padi. Pasa, matadi iŋgal tighaze yes Samaria pale tigham di tisami ila Maaron mata.

4:11: Liva tonene igham poian Yesu saveeŋ toni pughu maau. Ye ighaze pa Yesu isavia ya kat to irereer. Eemoghon Yesu isavia nepooŋ poia to tamtoghon pale tighami ila toni, ve Avuvu Patabuaŋ.

4:21: Yesu saveeŋ toni pughu tovene: Maaron igham ŋgar pa ndug to suŋuuŋ muul maau. Ye igham ŋgar tiina pa tamtoghon lolodi. Ighaze tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ toni, nene pale ye lolo poia pa suŋuuŋ todi.